DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 12 <-- 12 --> PDF |
6. STAROST POSUŠENIH STABALA Na sušenje jelovih stabala vjerojatno utječe i starost, jer o starosti organizma ovise njegove životne energije, otpornost, prilagodljivost i dr. Šumarija Krapina pod vodstvom upravitelja ing. Kondres a vršila je brojenje godova na panjevima posječenih suhih i polusuhih stabala. Brojenje je izvršeno u odjelu 24 na 30 panjeva, u odjelu 25 na 58 panjeva i u odjelu 26 na 52 panja, ukupno na 140 panjeva. Podaci o starosti svrstani po debljinskim razredima prethodno promjerenih stabala nalaze se u tab. br. 9. Tabela br. Debljinski Staros t Prosječna razred minimal i maks. starost Odjel 24 30—40 cm 95 do 123 111 41—50 106 do 175 138 51—60 118 do 163 148 »i 61—70 125 do 170 159 71—80 136 do 145 140 " Odjel 25 30—40 cm 83 do 157 116 41—50 99 do 191 134 ,, 51—60 114 do 187 142 61—70 132 do 172 150 71—80 186 do 223 201 " Odjel 26 30—40 cm 95 do 142 113 41—50 98 do 173 128 51—60 100 do 209 151 „ 61—70 119 do 210 152 71—90 121 do 210 156 > >> Nažalost, nemamo ni ne možemo imati podatke o starosti živih (zdravih) stabala istih debljinskih razreda da bismo ih usporedili sa starošću posušenih jela. Ipak, izneseni podaci o starosti posušenih jela dovoljno navode na pomisao da su jele odnosnih debljina relativno stare i vrlo stare. Doduše, poznato je da jele u prebornim oblicima sastojina na području naših Dinarida dozivljuju mnogo veće starosti a da ipak ne smanjuju životnu energiju s obzirom na otpornost lošim vanjskim utjecajima i s obzirom na prirast. Ali za Macelj goru treba uvažiti činjenicu, da se tu jela nalazi na istočnom rubu svojeg prirodnog područja rasprostranjenja; vjerojatno se ovdje izdiferencirao poseban genetski skup svojte jele (ekotip, rasa). Zato bi bilo interesantno i važno da se životna potencijalnost jele ispita i na udaljenijem panonskom istočnom rubu njena areala, na Papuku (kod Slavonske Požege). Međutim, kako ćemo kasnije pokazati, smanjena vitalnost jele i veća obraslost imelom razvile su se više na debljim stablima nego na tanjim. Može se pretpostaviti da su deblje jele prosječno starije, pa bi se masovno sušenje jele moglo pouzdano dovesti u vezu i sa starošću. Brossier J. i PlagnatF., u svojoj studiji o gospodarenju sastojinama zaraženim imelom, ističu da je »imela bolest starenja«, tj. da je starost faktor širenja imele; makar imele ima i na mladim jelama, taj hemiparazit na njima nema velik efekt, ali postepeno postaje intolerabilan; imela istodobno uzrokuje prebrzo starenje jele. Održavajući debela jelova stabla, favorizira se |