DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 11     <-- 11 -->        PDF

prije koru i zatim drvo, iz domaćina crpi potrebnu hranu i vodu. Iz rizoidnog
spleta razviju se novi grmovi. Pod utjecajem imele odumiru i razaraju se napadnuti
dijelovi stabla, drvo fiziološki oslabi i pod utjecajem drugih negativnih
faktora drvo ugiba. Imela je jak fotofit. Zato se najviše razvija na gornjim dijelovima
stabala i na starijem drveću, ali se latentno može održavati i u manjoj
sjeni te se poslije jačeg osvjetljenja aktivira. Kad imela zahvati i deblo (ovršinu),
tehnička upotrebljivost tog dijela drva je mala ili nikakva. Što su stabla
više osvijetljena, tj. što je sastojina rjeđa i starija, životna sposobnost i razaralaćka
snaga imele je veća. U rjeđoj sastojini veća je količina svjetlosti i topline,
veća je suhoća zraka, pa takva stanja pogoduju razvitku imele a smanjuju
životnu energiju jele. Prema tomu, jake sječe utječu da se imela proširuje.


Metodika za utvrđivanje obraslosti stabla imelom morala se prilagoditi
maglovitosti odnosno vidljivosti našeg jesenskog rada. Utvrđivani su ovi podaci:
a) stabla bez imele, b) stabla s početnom fazom razvitka imele, c) stabla
s razvijenijom fazom imele, d) stabla s veoma razvijenom imelom. Piocentualni
odnosi broja stabala daju ove podatke o obraslosti imelom (vidi tabelu br. 7).


Tabela br. 1.


a b C d
27 23 27 18
72 26 2 —
93 6 1 —
59 20 14 7
4fi 20 18 16


Na sušem staništu (ploha br. I) ogromna je zaraženost imelom, nešto je
manja na manje svježim staništima (plohe br. IV i V). Na vlažnim-hladnim staništima
(plohe br. II i III) raširenost i vitalnost imele je veoma malena. Usporedi
ovu tabelu s prethodne tri! Sastojine na kojima je imela najviše proširena
imaju velik broj stabala na kojima se razvila velika obraslost živićima, mala
gustoća krošanja i velika izobličenost vrhova stabala.


j) Opća vitalnost


Da bi podaci o otpornosti jele bili pouzdaniji, upotpunili smo ih podacima
c općoj vitalnosti stabala. Za navedenih pet primjernih ploha procentualni odnosi
broja stabala o općoj vitalnosti jelovih stabala (vidi tabelu br. 8) daju ove
podatke: za dobru vitalnost (a, b) i za lošu vitalnost (c, d, e):


Tabela br. 8.


Ploha br. a b Svega c đ e Svega
I 19 25 44 26 27 3 56
II 76 20 96 3 1 — 4
ITI 83 13 96 2 2 — 4
IV 45 34 79 12 9 — 21
V 41 20 61 13 13 13 39


Rezultati procentualnih podataka o općoj vitalnosti jelovih stabala pokazuju
značajni paralelizam s rezultatima podataka naprijed navedenih tabela
(tabele br. 4, 5, 6, 7).


Time smo nesumljivo dokazali ovisnost fiziološkog slabljenja i sušenja jele


o vlažnosti i hladnoći odnosno o suhoći i toploti staništa.