DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 81 <-- 81 --> PDF |
nih istraživanja. Ta je brošuma priručnik za šumare i pedološke laboratorije. B a j t i n A. A. i dr.: Uređivanje šuma u inostranstvu (Lesoustrojstvo v z arubeznyh stranah). Prikazuje organizaciju šumoprivrede i tehniku uređivanja u zemljama narodne demokracije i kapitalizma. Donesena je i kritika uređivanja u pojedinim zemljama. Atrohi n V. G.: Osnove uzgajanja i šumske taksacij´e (Osnovy lesovodstva i lesnoj taksacii). Najprije su navedene ukratko karakteristike glavnih vrsta drveća, osvijetljen proces iskorišćavanja glavnog i međuprihoda, opisane metode podizanja, zaštite šuma i prerada drvnih otpadaka u kompleksu eksploatacije, šumoprivrednih i kulturnih radova.. Izloženi su načini taksacije porušene i dubeće šume, najracionalnijeg iskorišćavanja sječina i proizvodnje. Knjiga obasiže 240 str., tiraž 10.000 egz. Kačalo v A. A.: Drveće i gTmlje. Opisane su glavne vrste drveća i grmlja u Sovj. Sav. Navedeno je više od 3.000 vrsta drv. i grm. koje se pretežno iskorišćavaju u privredi (graditeljstvu, mehaničkoj, kemijskoj proizvodnji, tekstilnoj industriji, lakiranju, medicini, u parfimerijama itđ.). Radi lakšeg snalaženja na kraju se udžbenika nalazi alfabetsko kazalo ruskih i latinskih naziva biljaka, popis rodova i familija, spisak vrijednih i korisnih svojstava drveća i grmlja. Knjiga ima 480 str., tiraž 15.000 egz. Naslov originala: Dere vja i kustarniki. Kovali n D. T.: Ruko vod šumara (Spravočnik lesničego). Osnovni podaci o državnom fondu, o vremenu sazrijevanja i spremanju sjemena, tehnika branja i prerade, pripreme za sjetvu itd. Upute za organizaciju i gospodarenje u rasadnicima, najracionalniji način obrade tla za rasadnik, metode osnivanja ponika i sadnica drvnih vrsta i grmlja, načini njege mladika ,norme proizvodnje rasadničkog materijala, načini pomaganja prirodnoj obnovi u šumi, način obrade tla, rokovi i načini sadnje i sjetve u šumi, njega sastojina. Dalje se govori o evidenciji kulturnih radova i oblicima akata o izvršenim radovima. Donesene su i preporupe o uzgojnim sječama, pomoćne tablice za taksaciju šuma* na panju i tablice sortimenata itd. Osim toga tu su i podaci o smolarenju i izradi sirovina za kemijsku preradu, sporedni proizvodi šuma, mjere borbe sa šumskim štetnicima, zaštita od požara šteta, mehanizacija proizvodnje, mašine za obradu tla i sadnju, pa konačno uvjet i plaće radnika i službenika u šumoprivredi. Đ. K. NOVI UDŽBENIK ZA UZGAJANJE ŠUMA P. S. P o g r e b n j a k, akademik ANMSSR obogatio je rusku šumarsku literaturu novim djelom Obščee lesovods t v o 1963. u izdanju Seljhozizdatstva i treba u prvom redu da posluži studentima šumarskog fakulteta. Sastoji se iz dva dijela; prvi je posvećen biologiji (14 poglavlja), a drugi pitanju prirodne obnove i uzgajanja šuma (5 poglavlja). Na kraju je indeks literature i stvarno kazalo. Osnovica je djelu nauka koju je razvio klasik ruskog šumarstva G. F. Motozov , pa ipak se ta knjiga u mnogom razlikuje od ranijih udžbenika uzgoja. Autor je zadržao tezu Morozova i Visockoga o primarnoj ulozi utjecaja sredine, ali je iz pojma šume izbacio karakteristično Morozovljevo isticanje »socijalne suštine šume «. Sa gledišta Mičurinove biologije autor je izložio ulogu sredine u proizvodnji novih nasljednih formi, tok samoprorjeđivanja sastojina, diferencijaciju drveća, uzajamne odnose vrsta, značenje gnjezdolike strukture sastojina i dr. Pogrebnjak se slaže s Lysenkom da su uzajamni odnosi unutar vrste usmjereni na očuvanje vrste, a da se biocenoze formiraju uslijed uzajamnih odnosa među biljnim vrstama. Naročita je vrijednost knjige u iskorišćenju nove metode ocjene svih bioloških pojava u šumi koje su rezultat raznih kvantitativnih gradacija plonosti i vlažnosti. Pomoću te metode ostvarena je tačna analiza uzroka uslijed kojih nastaje raznolikost šuma u prirodi. Autor iznosi dokaze da je pojava jednih, a nestajanje drugih vrsta drveća u prirodnoj šumi, pa izmjena boniteta i travnog pokrova, sigurno odraz, u kom bilo stepenu, plodnosti tla, količine vlage u tlu, pa klimatskih i drugih uvjeta. Metoda istraživanja, koja nosi naziv komparativne ekologije bilj a dostignuće je sovjetske biološke nauke, a njezin dalji razvitak na području šumarstva omogućen je zaslugom autora ovog udžbenika. Bogata su sadržajem poglavlja o vlazi i o tlu, gdje se razmatraju glavni elementi prihoda i rashoda vlage u šumi, karakteristične osobine apsorpcije i rashodovanja vlage šumom, suština manjka i viška vlage, a zatim razni oblici prilagođavanja za podnošenje tih ekstrema. Najvažnijim laboratorijem u kom se manifestira plodnost šume, autor smatra najgornji horizont tla. U knjizi je prikazano kako šuma ubrzava kruženje tvari u tlu, kako geogene elemente ishrane (Ca, Mg, K, P i dr.) prenosi 547 |