DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 80 <-- 80 --> PDF |
motrimo svaku za sebe, onda kod šper ploč a izlazi gibanje proizvodnje: u razdoblju 1949—1951. g. 1,348 mil. m3 u razdoblju 1959—1961. g. 2,598 mil. m3 a to predstavlja porast za gotovo 100io/o. Može se s velikom vjerojatnošću uzeti, da će ovakav razvoj ostati sve do 1975. godine, a to bi onda značilo daljnjih 150°/o odnosno uvećanje na preko 6 mil. m3. Uspon je još izrazitiji kod druge skupine vještačkih ploča tj. kod vlaknatica, gdje nam komparacija daje slijedeće gibanje: u razdoblju 1949—1951. g. 707.000 t u razdoblju 1959—1961. g. 1,701.000 t dakle povećanje od oko 140°/». Ova se proizvodnja po svim znacima neće povećavati U procentu jednakom onom kod šperploča, ali još uvijek u velikoj mjeri tako, da se to povećanje do 1975. godine može sa sigurnošću ocijeniti u visini 120|[l/o, a to bi značilo količinu od 4,5 do 5,0 mil. t cjelokupne produkcije. Kod ploča iveric a ovaj je uspon mnogo revolucionarniji. Kod njih se može ustanoviti gibanje proizvodnje: u razdoblju 1954—1956. g. 246.000 t u razdoblju 1959—1961. g. 1,222.000 t a to je ništa manje nego peterostruki porast. Postavlja se pitanje da li će ovakav tempo ostati i nadalje. Neosporno je, da se i kod ovih ploča može očekivati dizanje produkcije ali se tu ne smije ići predaleko. Austrijski komentar uzima, da će proizvodnja iverica 1975. god. iznositi oko 4 mil. tona. Ovo malo brojeva iz kompariranih podataka uvjerljivo dokazuje, da budućnost upotrebe drveta pripada fabrikaciji papira i vještačkih ploča bez obzira na okolnost, što će u nekojim zemljama stambena izgradnja tražiti _ i nadalje velike množine piljene građe. Što se tiče ostalih sortimenata, ovdje ćemo se osvrnuti na nekoje masovne produkte iz drveta tj. na rudničku građu, t-t stupove i željezničke pragove. Kod rudničkih podgrada se predviđa sniženje potrebe. Tu se drvene konstrukcije unatoč njihovih dobrih svojstava (osobito tzv. Warnungsfähigkeit) već zamjenjuju sa željeznim. Može se prema tome pretpostavljati i daljnje sukcesivno snižavanje potrebe u budućnosti. Drukčija je stvar kod telefonskih i telegrafskih stupova . Njihova će potreba vjerojatno rasti i dalje, jer će se postavljati stalno nove linije, — što je u izravnoj vezi s uvećavanjem naselja i saobraćajne mreže. Posebnu studiju zahtijeva problem potrebe na drvenim željezničkim pragovima, kod kojih se nakon dugogodišnjih istraživanja i eksperimenata počinje vršiti zamjena s željezo-betonskim pragovima. Međutim i ova se zamjena može primiti s izvjesnom suzdržljivošću, jer ni ona nije izašla iz stadija pokusa. Kako izvješćuje poznata stručna revija »Forstliche Zeitschrift « iz Münchena, ovi željezno-betonski pragovi nisu mogli izdržati jaku studen (nastupaju raspucavanja) pa bez obzira na druge nedostatke u ovom pogledu zaostaju za drvenim pragovima. Radi toga je nemoguće već sada previdjeti kako će se kretati potreba na drvenim pragovima u doglednoj budućnosti. Ako sada tačno promotrimo čitav kompleks iskorišćavanja šume i drveta, onda moramo konstatirati, da iskorišćavanje šuma ne stoji uvijek u punom suglasju s iskorišćavanjem drveta. A ipak iz svega izloženog izlazi, da je suradnja između šumskog gospodarstva i drvarske industrije neophodno potrebna. Samo na taj način možemo s jedne strane iskorišćavati naše šume do maksimuma ali bez potrebe ulaženja u prethvate a s druge strane osigurati trajnu alimentaciju industrije. Vjerojatno će se i kod nas kao i u ostalim zemljama ponekad ukrštavati interesi industrije papira i industrije ploča, ali će se kod dobro postavljene i promišljene suradnje uvijek nalaziti rješenja za dobro opće narodne privrede. S. F. Belov S. V., Dmitriev I. D. i K olosova A. E.: Aerofotosnimka i avijacija u šumoprivredi (Aerofotosjomka i aviacija v lesnom hozjajstve). Pomoćna školska knjiga za studente šumarskih fakulteta. 1962. g. 256 str. s ilustracijama. Cijena 1 r. 10 k. Tehnička sredstva za erofotosnimanja i radovi. Geometrijske karakteristike aerosnimaka i sastav planova i karata iz snimljenog materijala. Faktori koji određuju karakter aerosnimaka i njihovo dešifriranje. Praktična primjena materijala aerosnimaka u šumarstvu i drvarskoj industriji. Primjena avijacije u šumarstvu. Veresin M. M.: Šumsko sjemenarstvo (Lesnoe semenovodstvo). 1963. g. 158 str. s ilustracijama. Cijena 47 k. Zadaci šumskog sjemenarstva. Rajoniranje. Izbor, formiranje i iskorišćavanje matično- sjemenskih sastojina i stabala. Osnivanje i podizanje umjetnih matično-sjemenskih sastojina. Antykov A. J.: Šumska tla i tehnika njihova ispitivanja (Lesnye pocvy i tehnika ih obsledovanija). Donosi specifične osobine radova u tlu kod uređivanja šuma, agro-šumsko-meliorativnih radova i drugih istraživanja, ukazuje na preporuke kod kartiranja tala i oblikovanja materijala pedološko-uzgoj |