DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 78     <-- 78 -->        PDF

izložbenog odbora, a za organizaciju analiza
zemlje (tla) veliku kolajnu.


Od toga vremena pa do sada prošlo je
više od 70 godina i prvi koji se je sjetio i
nabacio u jednoj studiji je prof. Dr. N.
Rapaji ć Projekt sheme za organizaciju
poljoprivrede u NR Hrvatskoj. Agronomski
Glasnik. II. 11. Zagreb, 1952,_ Preko
ovoga su prešli naši pedolozi od Šandora
pa nadalje.


Smatram da je korisno upoznati one koji
ne znaju za ovaj rad Mite Orlića.


Mito Orlić iako laik, ali vođen velikom
ljubavi za siromašnog ličkog seljaka
sva svoja istraživanja ili bolje govoreći
zapažanja je iznio u radu »Krbavsko polje
«. Glasnik Min. polj. br. 25-26. Beograd,
1929. Rad je evidentiran u Zlokovićevoj
pedološkoj bibliografiji.


Dr J. Kovačević


ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo


7/8 — 1964. Gojmerac M.: Šumarstvo
i prerada drveta u području Unske željezničke
pruge. — Imamović H.: Stanje
i aktivnost gorana u SR BiH. — J o v i ć
Lj: Prekvalifikacija i položaj lugara-čuvara
u Drvaru. — ŽilenkovN.: Uzroci
brzog propadanja naših šumskih kamionskih
putova. —´ Omanović S.: Naše rijetko
drveće i sastojine. — S. Z.: Obustava
rada nekih pilanskih kapaciteta za primarnu
preradu drveta.


DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb


5/6 — 1964. Štajduhar F.: Uvjeti za
oplemenjivanje iverica. — Bađu n S.:
Tačnost mjerenja sadržaja vode u drvu
električnim instrumentom »Hygrometar
typ HD-R 30«. — R a š i ć M.: Uzroci crvenila
na lakiranim površinama. — S i m i ć
M.: Međunarodni sajam drveta u Ljubljani.


cftcana 6tcucna Liteeatuca


BUDUĆNOST UPOTREBE DRVA


Nedavno je međunarodna organizacija
FAO (OUN) izdala ediciju pod naslovom
»European Timber Trends and Prospects«,
u kojoj je opširno obrađen razvoj upotrebe
drveta do 1960. godine i predviđanja za
naredno razdoblje od 1960—1975. godine.
Obrada je dokumentirana brojnim tabelarnim
podacima. Ovdje ćemo iznijeti nekoja
zapažanja u vezi s ovim djelom prema
objavljenim komentarima austrijske


7 — 1964. D eno na A.: Interni učinci
u industrijskim poduzećima. — Raši ć
M.: Močila za drvo. — Mutibarić J.:
Upotreba vrbe i topole u svetlosti naše
ranije stručne literature.


8 — 1964. Glesinger V.: Impregnacija
drva metodom potpunog napajanja s
Wolmanit soli. — Murk o D.: Određivanje
sastava sredstava za zaštitu drva pomoću
kromatografije na papiru.


BILTEN — Zagreb


11 — 1964. Bajtajić C: Ocjena integracijskih
kretanja u šumarstvu i drv. industriji.
— Šafa r J.: Problem morfoloških,
ekoloških i ekonomskih karakteristika
brucijskog bora. — Kolar S., Z u k ina
L: Tečaj za šumske radnike za rad
motornim pilama kod ŠG Varaždin.


VJESNIK — Zagreb


1/3 — 1964. Rudi ć D.: Odlazak Savezne
brigade na rad u porušeno Skoplje. —
Isti: Referat predsjednika Društva lugara
SRH na plenumu Društva. — Subotić
J.: Neki problemi uvođenja obračuna po
ekonomskim jedinicama u šumskim gospodarstvima.
— Androić M. i Spaić
I.: Problem suzbijanja štetnika u god. 1964.


— Š. G. Sisak: Problematika prelaska na
42-satni radni tjedan.
4/6 — 1964. Izvještaj o radu Društva lugara.
— I republičko natjecanje šumskih
radnika sjekača. — Simončić L.: Sjemenarstvo
u jeseni i zimi. — Jambrović
I.: Orijentacija u gospodarenju šumama
privatnog i zadružnog vlasništva pod
upravom Općinske skupštine Ludbreg. —
Lovri ć A.: Proizvodnja kvalitetnog sadnog
materijala četinjača ubrzanog rasta.


— Stupa r T.: Stručni list i slabosti organizacije.
— Vujevi ć I.: Sirenje rđe
na alepskog boru u Istri.
Đ. K.


stručne štampe. (Ispor. P. Handel-Mazzetti:
Der Trend in der Holzverwertung, Internat.
Holzmarkt, Wien, br. 22/64).


Želimo li stvoriti pravilnu sliku o budućem
razvitku upotrebe drveta, onda moramo
držati u vidu slijedeće činjenice: a)
prirast stanovništva, b) dizanje stambenog
standarda s obzirom na veličinu i opremu
stambenih objekata, i c) sve veće učešće
širih narodnih slojeva u tzy. standardu
blagostanja, koji je uzrokovalo povećanje




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 79     <-- 79 -->        PDF

i pojeftinjenje proizvodnje te porast prihoda
po stanovniku. Sve je ovo razumljivo
samo po sebi uz jedinu pretpostavku,
da neće doći do Trećeg svjetskog rata.


Kod ocjene ove situacije treba posebno
uvažiti činjenicu, da je u toku posljednjih
nekoliko decenija drvo kod nekih građevnih
elemenata (npr. kod prozora i podova)
zamijenjeno drugim materijalima. Ta je
zamjena već uznapredovala tako daleko,
da je potreba na drvenoj građi za građevne
svrhu naročito u području Srednje Europe
smanjena na 1/3 — 1/4 onog iznosa,
koji je iskazivala potreba prije Prvog
svjetskog rata. To još uvijek ne znači, da
je ta zamjena definitivna. Ne smijemo zaboraviti,
da izdržljivost i uopće trajanje
surogatnih materijala još nije moglo biti
utvrđeno s jednostavnog razloga, što je
razdoblje njegove primjene prekratko.


Vremenski interval 1950—1960. godine,
koji se u biti ima uzeti kao »poratno razdoblje
« omogućuje u izvjesnoj mjeri stvaranje
pogleda na budućnost sve do 1975.
godine. Pogotovo je to moguće danas, kad
možemo pretpostaviti, da nam je stanje do
1965. godine u cijelosti poznato. Od mnogih
pitanja, koja se kod analiziranja dosadanjeg
stanja pojavljuju, dolazi na prvom
mjestu problem potrošnje a napose
njezino gibanje u pojedinim državama. Ali
kod tretiranja ovog pitanja treba veliki
oprez. Poznato je, da je u nordijskim zemljama
(Finska, Norveška i Švedska) još
i danas vrlo raširena izgradnja drvenih
stambenih kuća, i toj okolnosti treba pripisati
tamošnju izuzetno veliku potrošnju
piljene građe. Sasvim je druga situacija u
državama Srednje Evrope, gdje je potrošnja
mnogo manja, ali ovdje i nema na raspoloženju
tako velikih šumskih kompleksa
kao u Fenoskandiji. Što više u srednjeevropskom
prostoru ima država, koje su
upućene i na uvoz drveta. Još, je različnije
stanje u zemljama Mediterana, koje gotovo
sve moraju uvoziti drvo svih asortimana
ali u kojima prevladavaju kamene građevine.


Znamo, da u svim evropskim državama
postoje veliki programi pošumljivanja. Zapadna_
stručna štampa naročito spominje
plan Španije (5 mil. ha) i Velike Britanije
(1 mil. ha), zatim opsežna pošumljavanja u
Zapadnoj Njemačkoj i osnivanja ogromnih
plantaža topola u Italiji. Slične akcije možemo
konstatirati i u drugim državama.
Tako u samoj Austriji čeka na pošumljavanje
500 tisuća ha, a u našoj državi prema
oficijelnoj statastici zaprema šumska
neobrasla površina ništa manje nego 1.183
tisuća ha (goleti i krš 1.167 a živi pijesak
i slatine 16 tisuća ha). Kad bismo i pret


postavili, da će sve akcije pošumljavanja
uspjeti, onda još uvijek moramo računati
s tim, da će do onog vremena, kad se vještački
uzgojenih sastojina bude moglo iskorisiti
prve prihode (40—50 godina) narasti
i stanovništvo i to najmanje za 20%.
To će povećanje populacije izazvati razumljivo
još veću potrošnju specijalno u industriji
celuloze, papira i ploča. Može se
čak reći, da izuzev socijalističke države
niti ova pošumljavanja neće uz postojeće
rezerve biti dovoljna, da bi se mogla podmirivati
potreba na drvu kod zapadnoevropskih
država.


Prije svega ovdje ćemo se zaustaviti na
potrebi za drvom u raznim vremenskim
periodama. Tako se za period 1949—1951.
godine navodi, da je bilo raspoloživo
173,400.000 kub. m a stvarno prerađeno
168,600.000 rri3 ,a to znači suvišak od 4,8%.
U narednom razdoblju 1959—1961. godine
već dobivamo sasvim izmijenjenu sliku.
Tu je raspoloživo 212,0 mil. m3 a utrošeno
232,5 mil. rri3. Tu se je dakle pojavio manjak
i to od 20,6%. Ali još nepovoljniju
sliku daje predviđanje za 1975. godinu.
Tada će pred vidno biti na raspoloženju
270,0 mil. m3 ali će se potrošnja kretati u
granicama 313—340 mil. rri3. Tu je manjak
porasao za više nego na dvostruko (43 —
70´%). Već ova slika, sama za sebe, znači
otvoren apel na evropsko šumarstvo: pošumljavanje
u što moguće kraćem vremenu
svih zemljišta, koja ne dolaze u obzir
za iskorišćavanje u druge specijalne svrhe.


Kod postavljanja prognoze za daljnji period
do 1975. godine treba na prvo mjesto
postaviti potrošnju papira i ljepenk
e. Pritom treba računati s činjenicom,
da u kulturni krug ulazi sve više naroda
i zemalja i to u takvom tempu, da se potreba
na novinskom i tiskovnom papiru
naglo povećava ne samo u zemljama unutar
kulturnog kruga nego i izvan toga
kruga zbog podizanja školstva i nestajanja
analfabetizma. S obzirom na dosadanji
razvoj može se pouzdano pretpostaviti
daljnje povećavanje potrošnje papira za
razdoblje od 1964—1975. god. za najmanje
20%. Proizvodnja je ljepenke od 1960. god.
(19,9 mil. t) do 1965. god. porasla na 27,5
mil. t dakle za gotovo 40´%. Vjerojatno će
ovaj procenat ostati i nadalje, pa možemo
računati, da će ta proizvodnja do 1975. godine
porasti na okruglo 40 mil. t.


Na drugom mjestu treba promotriti razvoj
proizvodnje vještačkih ploča,
koje će gotovo u jednakoj mjeri utjecati
na gibanje potrošnje drveta. Ako od svih
triju osnovnih vrsta ovih prerađevina pro




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 80     <-- 80 -->        PDF

motrimo svaku za sebe, onda kod šper


ploč a izlazi gibanje proizvodnje:


u razdoblju 1949—1951. g. 1,348 mil. m3


u razdoblju 1959—1961. g. 2,598 mil. m3


a to predstavlja porast za gotovo 100io/o.
Može se s velikom vjerojatnošću uzeti, da
će ovakav razvoj ostati sve do 1975. godine,
a to bi onda značilo daljnjih 150°/o odnosno
uvećanje na preko 6 mil. m3. Uspon
je još izrazitiji kod druge skupine vještačkih
ploča tj. kod vlaknatica, gdje
nam komparacija daje slijedeće gibanje:
u razdoblju 1949—1951. g. 707.000 t


u razdoblju 1959—1961. g. 1,701.000 t
dakle povećanje od oko 140°/». Ova se proizvodnja
po svim znacima neće povećavati
U procentu jednakom onom kod šperploča,
ali još uvijek u velikoj mjeri tako, da se
to povećanje do 1975. godine može sa sigurnošću
ocijeniti u visini 120|[l/o, a to bi
značilo količinu od 4,5 do 5,0 mil. t cjelokupne
produkcije. Kod ploča iveric a
ovaj je uspon mnogo revolucionarniji. Kod
njih se može ustanoviti gibanje proizvodnje:


u razdoblju 1954—1956. g. 246.000 t


u razdoblju 1959—1961. g. 1,222.000 t
a to je ništa manje nego peterostruki porast.
Postavlja se pitanje da li će ovakav
tempo ostati i nadalje. Neosporno je, da se
i kod ovih ploča može očekivati dizanje
produkcije ali se tu ne smije ići predaleko.
Austrijski komentar uzima, da će proizvodnja
iverica 1975. god. iznositi oko 4 mil.
tona.


Ovo malo brojeva iz kompariranih podataka
uvjerljivo dokazuje, da budućnost
upotrebe drveta pripada fabrikaciji papira
i vještačkih ploča bez obzira na okolnost,
što će u nekojim zemljama stambena izgradnja
tražiti _ i nadalje velike množine
piljene građe. Što se tiče ostalih sortimenata,
ovdje ćemo se osvrnuti na nekoje
masovne produkte iz drveta tj. na rudničku
građu, t-t stupove i željezničke pragove.
Kod rudničkih podgrada se predviđa
sniženje potrebe. Tu se drvene konstrukcije
unatoč njihovih dobrih svojstava
(osobito tzv. Warnungsfähigkeit) već
zamjenjuju sa željeznim. Može se prema
tome pretpostavljati i daljnje sukcesivno
snižavanje potrebe u budućnosti. Drukčija
je stvar kod telefonskih i telegrafskih
stupova . Njihova će potreba vjerojatno
rasti i dalje, jer će se postavljati stalno
nove linije, — što je u izravnoj vezi s uvećavanjem
naselja i saobraćajne mreže. Posebnu
studiju zahtijeva problem potrebe
na drvenim željezničkim pragovima,
kod kojih se nakon dugogodišnjih
istraživanja i eksperimenata počinje vršiti
zamjena s željezo-betonskim pragovima.
Međutim i ova se zamjena može primiti s


izvjesnom suzdržljivošću, jer ni ona nije
izašla iz stadija pokusa. Kako izvješćuje
poznata stručna revija »Forstliche Zeitschrift
« iz Münchena, ovi željezno-betonski
pragovi nisu mogli izdržati jaku studen
(nastupaju raspucavanja) pa bez obzira
na druge nedostatke u ovom pogledu
zaostaju za drvenim pragovima. Radi toga
je nemoguće već sada previdjeti kako će
se kretati potreba na drvenim pragovima
u doglednoj budućnosti.


Ako sada tačno promotrimo čitav kompleks
iskorišćavanja šume i drveta, onda
moramo konstatirati, da iskorišćavanje
šuma ne stoji uvijek u punom suglasju s
iskorišćavanjem drveta. A ipak iz svega
izloženog izlazi, da je suradnja između
šumskog gospodarstva i drvarske industrije
neophodno potrebna. Samo na taj način
možemo s jedne strane iskorišćavati
naše šume do maksimuma ali bez potrebe
ulaženja u prethvate a s druge strane osigurati
trajnu alimentaciju industrije. Vjerojatno
će se i kod nas kao i u ostalim zemljama
ponekad ukrštavati interesi industrije
papira i industrije ploča, ali će se
kod dobro postavljene i promišljene suradnje
uvijek nalaziti rješenja za dobro
opće narodne privrede.


S. F.
Belov S. V., Dmitriev I. D. i K olosova
A. E.: Aerofotosnimka i avijacija
u šumoprivredi (Aerofotosjomka i
aviacija v lesnom hozjajstve).
Pomoćna školska knjiga za studente šumarskih
fakulteta. 1962. g. 256 str. s ilustracijama.
Cijena 1 r. 10 k.


Tehnička sredstva za erofotosnimanja i
radovi. Geometrijske karakteristike aerosnimaka
i sastav planova i karata iz snimljenog
materijala. Faktori koji određuju
karakter aerosnimaka i njihovo dešifriranje.
Praktična primjena materijala aerosnimaka
u šumarstvu i drvarskoj industriji.
Primjena avijacije u šumarstvu.


Veresin M. M.: Šumsko sjemenarstvo
(Lesnoe semenovodstvo). 1963. g.
158 str. s ilustracijama. Cijena 47 k.


Zadaci šumskog sjemenarstva. Rajoniranje.
Izbor, formiranje i iskorišćavanje matično-
sjemenskih sastojina i stabala. Osnivanje
i podizanje umjetnih matično-sjemenskih
sastojina.


Antykov A. J.: Šumska tla i tehnika
njihova ispitivanja (Lesnye pocvy i
tehnika ih obsledovanija). Donosi
specifične osobine radova u tlu kod
uređivanja šuma, agro-šumsko-meliorativnih
radova i drugih istraživanja, ukazuje
na preporuke kod kartiranja tala i
oblikovanja materijala pedološko-uzgoj




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 81     <-- 81 -->        PDF

nih istraživanja. Ta je brošuma priručnik
za šumare i pedološke laboratorije.


B a j t i n A. A. i dr.: Uređivanje šuma u
inostranstvu (Lesoustrojstvo v z arubeznyh
stranah). Prikazuje organizaciju
šumoprivrede i tehniku uređivanja
u zemljama narodne demokracije i kapitalizma.
Donesena je i kritika uređivanja
u pojedinim zemljama.


Atrohi n V. G.: Osnove uzgajanja i
šumske taksacij´e (Osnovy lesovodstva
i lesnoj taksacii). Najprije su
navedene ukratko karakteristike glavnih
vrsta drveća, osvijetljen proces iskorišćavanja
glavnog i međuprihoda, opisane metode
podizanja, zaštite šuma i prerada drvnih
otpadaka u kompleksu eksploatacije,
šumoprivrednih i kulturnih radova.. Izloženi
su načini taksacije porušene i dubeće
šume, najracionalnijeg iskorišćavanja sječina
i proizvodnje. Knjiga obasiže 240 str.,
tiraž 10.000 egz.


Kačalo v A. A.: Drveće i gTmlje. Opisane
su glavne vrste drveća i grmlja u
Sovj. Sav. Navedeno je više od 3.000 vrsta
drv. i grm. koje se pretežno iskorišćavaju
u privredi (graditeljstvu, mehaničkoj, kemijskoj
proizvodnji, tekstilnoj industriji,
lakiranju, medicini, u parfimerijama itđ.).


Radi lakšeg snalaženja na kraju se
udžbenika nalazi alfabetsko kazalo ruskih
i latinskih naziva biljaka, popis rodova i
familija, spisak vrijednih i korisnih svojstava
drveća i grmlja. Knjiga ima 480 str.,
tiraž 15.000 egz. Naslov originala: Dere vja
i kustarniki.


Kovali n D. T.: Ruko vod šumara
(Spravočnik lesničego). Osnovni
podaci o državnom fondu, o vremenu sazrijevanja
i spremanju sjemena, tehnika
branja i prerade, pripreme za sjetvu itd.


Upute za organizaciju i gospodarenje u
rasadnicima, najracionalniji način obrade
tla za rasadnik, metode osnivanja ponika
i sadnica drvnih vrsta i grmlja, načini njege
mladika ,norme proizvodnje rasadničkog
materijala, načini pomaganja prirodnoj
obnovi u šumi, način obrade tla, rokovi
i načini sadnje i sjetve u šumi, njega
sastojina. Dalje se govori o evidenciji kulturnih
radova i oblicima akata o izvršenim
radovima. Donesene su i preporupe o
uzgojnim sječama, pomoćne tablice za taksaciju
šuma* na panju i tablice sortimenata
itd. Osim toga tu su i podaci o smolarenju
i izradi sirovina za kemijsku preradu,
sporedni proizvodi šuma, mjere borbe
sa šumskim štetnicima, zaštita od požara


šteta, mehanizacija proizvodnje, mašine
za obradu tla i sadnju, pa konačno uvjet
i plaće radnika i službenika u šumoprivredi.
Đ. K.


NOVI UDŽBENIK ZA UZGAJANJE
ŠUMA


P. S. P o g r e b n j a k, akademik ANMSSR
obogatio je rusku šumarsku literaturu
novim djelom Obščee lesovods
t v o 1963. u izdanju Seljhozizdatstva i
treba u prvom redu da posluži studentima
šumarskog fakulteta. Sastoji se iz dva
dijela; prvi je posvećen biologiji (14 poglavlja),
a drugi pitanju prirodne obnove i
uzgajanja šuma (5 poglavlja). Na kraju je
indeks literature i stvarno kazalo.
Osnovica je djelu nauka koju je razvio
klasik ruskog šumarstva G. F. Motozov ,
pa ipak se ta knjiga u mnogom razlikuje
od ranijih udžbenika uzgoja. Autor je zadržao
tezu Morozova i Visockoga o primarnoj
ulozi utjecaja sredine, ali je iz
pojma šume izbacio karakteristično Morozovljevo
isticanje »socijalne suštine šume
«. Sa gledišta Mičurinove biologije
autor je izložio ulogu sredine u proizvodnji
novih nasljednih formi, tok samoprorjeđivanja
sastojina, diferencijaciju drveća,
uzajamne odnose vrsta, značenje gnjezdolike
strukture sastojina i dr.


Pogrebnjak se slaže s Lysenkom da
su uzajamni odnosi unutar vrste usmjereni
na očuvanje vrste, a da se biocenoze
formiraju uslijed uzajamnih odnosa među
biljnim vrstama.


Naročita je vrijednost knjige u iskorišćenju
nove metode ocjene svih bioloških
pojava u šumi koje su rezultat raznih
kvantitativnih gradacija plonosti i vlažnosti.
Pomoću te metode ostvarena je tačna
analiza uzroka uslijed kojih nastaje raznolikost
šuma u prirodi. Autor iznosi dokaze
da je pojava jednih, a nestajanje drugih
vrsta drveća u prirodnoj šumi, pa izmjena
boniteta i travnog pokrova, sigurno
odraz, u kom bilo stepenu, plodnosti
tla, količine vlage u tlu, pa klimatskih i
drugih uvjeta. Metoda istraživanja, koja
nosi naziv komparativne ekologije
bilj a dostignuće je sovjetske biološke
nauke, a njezin dalji razvitak na području
šumarstva omogućen je zaslugom autora
ovog udžbenika.


Bogata su sadržajem poglavlja o vlazi i


o tlu, gdje se razmatraju glavni elementi
prihoda i rashoda vlage u šumi, karakteristične
osobine apsorpcije i rashodovanja
vlage šumom, suština manjka i viška vlage,
a zatim razni oblici prilagođavanja za
podnošenje tih ekstrema. Najvažnijim laboratorijem
u kom se manifestira plodnost
šume, autor smatra najgornji horizont tla.
U knjizi je prikazano kako šuma ubrzava
kruženje tvari u tlu, kako geogene elemente
ishrane (Ca, Mg, K, P i dr.) prenosi
547