DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 78 <-- 78 --> PDF |
izložbenog odbora, a za organizaciju analiza zemlje (tla) veliku kolajnu. Od toga vremena pa do sada prošlo je više od 70 godina i prvi koji se je sjetio i nabacio u jednoj studiji je prof. Dr. N. Rapaji ć Projekt sheme za organizaciju poljoprivrede u NR Hrvatskoj. Agronomski Glasnik. II. 11. Zagreb, 1952,_ Preko ovoga su prešli naši pedolozi od Šandora pa nadalje. Smatram da je korisno upoznati one koji ne znaju za ovaj rad Mite Orlića. Mito Orlić iako laik, ali vođen velikom ljubavi za siromašnog ličkog seljaka sva svoja istraživanja ili bolje govoreći zapažanja je iznio u radu »Krbavsko polje «. Glasnik Min. polj. br. 25-26. Beograd, 1929. Rad je evidentiran u Zlokovićevoj pedološkoj bibliografiji. Dr J. Kovačević ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 7/8 — 1964. Gojmerac M.: Šumarstvo i prerada drveta u području Unske željezničke pruge. — Imamović H.: Stanje i aktivnost gorana u SR BiH. — J o v i ć Lj: Prekvalifikacija i položaj lugara-čuvara u Drvaru. — ŽilenkovN.: Uzroci brzog propadanja naših šumskih kamionskih putova. —´ Omanović S.: Naše rijetko drveće i sastojine. — S. Z.: Obustava rada nekih pilanskih kapaciteta za primarnu preradu drveta. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 5/6 — 1964. Štajduhar F.: Uvjeti za oplemenjivanje iverica. — Bađu n S.: Tačnost mjerenja sadržaja vode u drvu električnim instrumentom »Hygrometar typ HD-R 30«. — R a š i ć M.: Uzroci crvenila na lakiranim površinama. — S i m i ć M.: Međunarodni sajam drveta u Ljubljani. cftcana 6tcucna Liteeatuca BUDUĆNOST UPOTREBE DRVA Nedavno je međunarodna organizacija FAO (OUN) izdala ediciju pod naslovom »European Timber Trends and Prospects«, u kojoj je opširno obrađen razvoj upotrebe drveta do 1960. godine i predviđanja za naredno razdoblje od 1960—1975. godine. Obrada je dokumentirana brojnim tabelarnim podacima. Ovdje ćemo iznijeti nekoja zapažanja u vezi s ovim djelom prema objavljenim komentarima austrijske 7 — 1964. D eno na A.: Interni učinci u industrijskim poduzećima. — Raši ć M.: Močila za drvo. — Mutibarić J.: Upotreba vrbe i topole u svetlosti naše ranije stručne literature. 8 — 1964. Glesinger V.: Impregnacija drva metodom potpunog napajanja s Wolmanit soli. — Murk o D.: Određivanje sastava sredstava za zaštitu drva pomoću kromatografije na papiru. BILTEN — Zagreb 11 — 1964. Bajtajić C: Ocjena integracijskih kretanja u šumarstvu i drv. industriji. — Šafa r J.: Problem morfoloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika brucijskog bora. — Kolar S., Z u k ina L: Tečaj za šumske radnike za rad motornim pilama kod ŠG Varaždin. VJESNIK — Zagreb 1/3 — 1964. Rudi ć D.: Odlazak Savezne brigade na rad u porušeno Skoplje. — Isti: Referat predsjednika Društva lugara SRH na plenumu Društva. — Subotić J.: Neki problemi uvođenja obračuna po ekonomskim jedinicama u šumskim gospodarstvima. — Androić M. i Spaić I.: Problem suzbijanja štetnika u god. 1964. — Š. G. Sisak: Problematika prelaska na 42-satni radni tjedan. 4/6 — 1964. Izvještaj o radu Društva lugara. — I republičko natjecanje šumskih radnika sjekača. — Simončić L.: Sjemenarstvo u jeseni i zimi. — Jambrović I.: Orijentacija u gospodarenju šumama privatnog i zadružnog vlasništva pod upravom Općinske skupštine Ludbreg. — Lovri ć A.: Proizvodnja kvalitetnog sadnog materijala četinjača ubrzanog rasta. — Stupa r T.: Stručni list i slabosti organizacije. — Vujevi ć I.: Sirenje rđe na alepskog boru u Istri. Đ. K. stručne štampe. (Ispor. P. Handel-Mazzetti: Der Trend in der Holzverwertung, Internat. Holzmarkt, Wien, br. 22/64). Želimo li stvoriti pravilnu sliku o budućem razvitku upotrebe drveta, onda moramo držati u vidu slijedeće činjenice: a) prirast stanovništva, b) dizanje stambenog standarda s obzirom na veličinu i opremu stambenih objekata, i c) sve veće učešće širih narodnih slojeva u tzy. standardu blagostanja, koji je uzrokovalo povećanje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 79 <-- 79 --> PDF |
i pojeftinjenje proizvodnje te porast prihoda po stanovniku. Sve je ovo razumljivo samo po sebi uz jedinu pretpostavku, da neće doći do Trećeg svjetskog rata. Kod ocjene ove situacije treba posebno uvažiti činjenicu, da je u toku posljednjih nekoliko decenija drvo kod nekih građevnih elemenata (npr. kod prozora i podova) zamijenjeno drugim materijalima. Ta je zamjena već uznapredovala tako daleko, da je potreba na drvenoj građi za građevne svrhu naročito u području Srednje Europe smanjena na 1/3 — 1/4 onog iznosa, koji je iskazivala potreba prije Prvog svjetskog rata. To još uvijek ne znači, da je ta zamjena definitivna. Ne smijemo zaboraviti, da izdržljivost i uopće trajanje surogatnih materijala još nije moglo biti utvrđeno s jednostavnog razloga, što je razdoblje njegove primjene prekratko. Vremenski interval 1950—1960. godine, koji se u biti ima uzeti kao »poratno razdoblje « omogućuje u izvjesnoj mjeri stvaranje pogleda na budućnost sve do 1975. godine. Pogotovo je to moguće danas, kad možemo pretpostaviti, da nam je stanje do 1965. godine u cijelosti poznato. Od mnogih pitanja, koja se kod analiziranja dosadanjeg stanja pojavljuju, dolazi na prvom mjestu problem potrošnje a napose njezino gibanje u pojedinim državama. Ali kod tretiranja ovog pitanja treba veliki oprez. Poznato je, da je u nordijskim zemljama (Finska, Norveška i Švedska) još i danas vrlo raširena izgradnja drvenih stambenih kuća, i toj okolnosti treba pripisati tamošnju izuzetno veliku potrošnju piljene građe. Sasvim je druga situacija u državama Srednje Evrope, gdje je potrošnja mnogo manja, ali ovdje i nema na raspoloženju tako velikih šumskih kompleksa kao u Fenoskandiji. Što više u srednjeevropskom prostoru ima država, koje su upućene i na uvoz drveta. Još, je različnije stanje u zemljama Mediterana, koje gotovo sve moraju uvoziti drvo svih asortimana ali u kojima prevladavaju kamene građevine. Znamo, da u svim evropskim državama postoje veliki programi pošumljivanja. Zapadna_ stručna štampa naročito spominje plan Španije (5 mil. ha) i Velike Britanije (1 mil. ha), zatim opsežna pošumljavanja u Zapadnoj Njemačkoj i osnivanja ogromnih plantaža topola u Italiji. Slične akcije možemo konstatirati i u drugim državama. Tako u samoj Austriji čeka na pošumljavanje 500 tisuća ha, a u našoj državi prema oficijelnoj statastici zaprema šumska neobrasla površina ništa manje nego 1.183 tisuća ha (goleti i krš 1.167 a živi pijesak i slatine 16 tisuća ha). Kad bismo i pret postavili, da će sve akcije pošumljavanja uspjeti, onda još uvijek moramo računati s tim, da će do onog vremena, kad se vještački uzgojenih sastojina bude moglo iskorisiti prve prihode (40—50 godina) narasti i stanovništvo i to najmanje za 20%. To će povećanje populacije izazvati razumljivo još veću potrošnju specijalno u industriji celuloze, papira i ploča. Može se čak reći, da izuzev socijalističke države niti ova pošumljavanja neće uz postojeće rezerve biti dovoljna, da bi se mogla podmirivati potreba na drvu kod zapadnoevropskih država. Prije svega ovdje ćemo se zaustaviti na potrebi za drvom u raznim vremenskim periodama. Tako se za period 1949—1951. godine navodi, da je bilo raspoloživo 173,400.000 kub. m a stvarno prerađeno 168,600.000 rri3 ,a to znači suvišak od 4,8%. U narednom razdoblju 1959—1961. godine već dobivamo sasvim izmijenjenu sliku. Tu je raspoloživo 212,0 mil. m3 a utrošeno 232,5 mil. rri3. Tu se je dakle pojavio manjak i to od 20,6%. Ali još nepovoljniju sliku daje predviđanje za 1975. godinu. Tada će pred vidno biti na raspoloženju 270,0 mil. m3 ali će se potrošnja kretati u granicama 313—340 mil. rri3. Tu je manjak porasao za više nego na dvostruko (43 — 70´%). Već ova slika, sama za sebe, znači otvoren apel na evropsko šumarstvo: pošumljavanje u što moguće kraćem vremenu svih zemljišta, koja ne dolaze u obzir za iskorišćavanje u druge specijalne svrhe. Kod postavljanja prognoze za daljnji period do 1975. godine treba na prvo mjesto postaviti potrošnju papira i ljepenk e. Pritom treba računati s činjenicom, da u kulturni krug ulazi sve više naroda i zemalja i to u takvom tempu, da se potreba na novinskom i tiskovnom papiru naglo povećava ne samo u zemljama unutar kulturnog kruga nego i izvan toga kruga zbog podizanja školstva i nestajanja analfabetizma. S obzirom na dosadanji razvoj može se pouzdano pretpostaviti daljnje povećavanje potrošnje papira za razdoblje od 1964—1975. god. za najmanje 20%. Proizvodnja je ljepenke od 1960. god. (19,9 mil. t) do 1965. god. porasla na 27,5 mil. t dakle za gotovo 40´%. Vjerojatno će ovaj procenat ostati i nadalje, pa možemo računati, da će ta proizvodnja do 1975. godine porasti na okruglo 40 mil. t. Na drugom mjestu treba promotriti razvoj proizvodnje vještačkih ploča, koje će gotovo u jednakoj mjeri utjecati na gibanje potrošnje drveta. Ako od svih triju osnovnih vrsta ovih prerađevina pro |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 80 <-- 80 --> PDF |
motrimo svaku za sebe, onda kod šper ploč a izlazi gibanje proizvodnje: u razdoblju 1949—1951. g. 1,348 mil. m3 u razdoblju 1959—1961. g. 2,598 mil. m3 a to predstavlja porast za gotovo 100io/o. Može se s velikom vjerojatnošću uzeti, da će ovakav razvoj ostati sve do 1975. godine, a to bi onda značilo daljnjih 150°/o odnosno uvećanje na preko 6 mil. m3. Uspon je još izrazitiji kod druge skupine vještačkih ploča tj. kod vlaknatica, gdje nam komparacija daje slijedeće gibanje: u razdoblju 1949—1951. g. 707.000 t u razdoblju 1959—1961. g. 1,701.000 t dakle povećanje od oko 140°/». Ova se proizvodnja po svim znacima neće povećavati U procentu jednakom onom kod šperploča, ali još uvijek u velikoj mjeri tako, da se to povećanje do 1975. godine može sa sigurnošću ocijeniti u visini 120|[l/o, a to bi značilo količinu od 4,5 do 5,0 mil. t cjelokupne produkcije. Kod ploča iveric a ovaj je uspon mnogo revolucionarniji. Kod njih se može ustanoviti gibanje proizvodnje: u razdoblju 1954—1956. g. 246.000 t u razdoblju 1959—1961. g. 1,222.000 t a to je ništa manje nego peterostruki porast. Postavlja se pitanje da li će ovakav tempo ostati i nadalje. Neosporno je, da se i kod ovih ploča može očekivati dizanje produkcije ali se tu ne smije ići predaleko. Austrijski komentar uzima, da će proizvodnja iverica 1975. god. iznositi oko 4 mil. tona. Ovo malo brojeva iz kompariranih podataka uvjerljivo dokazuje, da budućnost upotrebe drveta pripada fabrikaciji papira i vještačkih ploča bez obzira na okolnost, što će u nekojim zemljama stambena izgradnja tražiti _ i nadalje velike množine piljene građe. Što se tiče ostalih sortimenata, ovdje ćemo se osvrnuti na nekoje masovne produkte iz drveta tj. na rudničku građu, t-t stupove i željezničke pragove. Kod rudničkih podgrada se predviđa sniženje potrebe. Tu se drvene konstrukcije unatoč njihovih dobrih svojstava (osobito tzv. Warnungsfähigkeit) već zamjenjuju sa željeznim. Može se prema tome pretpostavljati i daljnje sukcesivno snižavanje potrebe u budućnosti. Drukčija je stvar kod telefonskih i telegrafskih stupova . Njihova će potreba vjerojatno rasti i dalje, jer će se postavljati stalno nove linije, — što je u izravnoj vezi s uvećavanjem naselja i saobraćajne mreže. Posebnu studiju zahtijeva problem potrebe na drvenim željezničkim pragovima, kod kojih se nakon dugogodišnjih istraživanja i eksperimenata počinje vršiti zamjena s željezo-betonskim pragovima. Međutim i ova se zamjena može primiti s izvjesnom suzdržljivošću, jer ni ona nije izašla iz stadija pokusa. Kako izvješćuje poznata stručna revija »Forstliche Zeitschrift « iz Münchena, ovi željezno-betonski pragovi nisu mogli izdržati jaku studen (nastupaju raspucavanja) pa bez obzira na druge nedostatke u ovom pogledu zaostaju za drvenim pragovima. Radi toga je nemoguće već sada previdjeti kako će se kretati potreba na drvenim pragovima u doglednoj budućnosti. Ako sada tačno promotrimo čitav kompleks iskorišćavanja šume i drveta, onda moramo konstatirati, da iskorišćavanje šuma ne stoji uvijek u punom suglasju s iskorišćavanjem drveta. A ipak iz svega izloženog izlazi, da je suradnja između šumskog gospodarstva i drvarske industrije neophodno potrebna. Samo na taj način možemo s jedne strane iskorišćavati naše šume do maksimuma ali bez potrebe ulaženja u prethvate a s druge strane osigurati trajnu alimentaciju industrije. Vjerojatno će se i kod nas kao i u ostalim zemljama ponekad ukrštavati interesi industrije papira i industrije ploča, ali će se kod dobro postavljene i promišljene suradnje uvijek nalaziti rješenja za dobro opće narodne privrede. S. F. Belov S. V., Dmitriev I. D. i K olosova A. E.: Aerofotosnimka i avijacija u šumoprivredi (Aerofotosjomka i aviacija v lesnom hozjajstve). Pomoćna školska knjiga za studente šumarskih fakulteta. 1962. g. 256 str. s ilustracijama. Cijena 1 r. 10 k. Tehnička sredstva za erofotosnimanja i radovi. Geometrijske karakteristike aerosnimaka i sastav planova i karata iz snimljenog materijala. Faktori koji određuju karakter aerosnimaka i njihovo dešifriranje. Praktična primjena materijala aerosnimaka u šumarstvu i drvarskoj industriji. Primjena avijacije u šumarstvu. Veresin M. M.: Šumsko sjemenarstvo (Lesnoe semenovodstvo). 1963. g. 158 str. s ilustracijama. Cijena 47 k. Zadaci šumskog sjemenarstva. Rajoniranje. Izbor, formiranje i iskorišćavanje matično- sjemenskih sastojina i stabala. Osnivanje i podizanje umjetnih matično-sjemenskih sastojina. Antykov A. J.: Šumska tla i tehnika njihova ispitivanja (Lesnye pocvy i tehnika ih obsledovanija). Donosi specifične osobine radova u tlu kod uređivanja šuma, agro-šumsko-meliorativnih radova i drugih istraživanja, ukazuje na preporuke kod kartiranja tala i oblikovanja materijala pedološko-uzgoj |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 81 <-- 81 --> PDF |
nih istraživanja. Ta je brošuma priručnik za šumare i pedološke laboratorije. B a j t i n A. A. i dr.: Uređivanje šuma u inostranstvu (Lesoustrojstvo v z arubeznyh stranah). Prikazuje organizaciju šumoprivrede i tehniku uređivanja u zemljama narodne demokracije i kapitalizma. Donesena je i kritika uređivanja u pojedinim zemljama. Atrohi n V. G.: Osnove uzgajanja i šumske taksacij´e (Osnovy lesovodstva i lesnoj taksacii). Najprije su navedene ukratko karakteristike glavnih vrsta drveća, osvijetljen proces iskorišćavanja glavnog i međuprihoda, opisane metode podizanja, zaštite šuma i prerada drvnih otpadaka u kompleksu eksploatacije, šumoprivrednih i kulturnih radova.. Izloženi su načini taksacije porušene i dubeće šume, najracionalnijeg iskorišćavanja sječina i proizvodnje. Knjiga obasiže 240 str., tiraž 10.000 egz. Kačalo v A. A.: Drveće i gTmlje. Opisane su glavne vrste drveća i grmlja u Sovj. Sav. Navedeno je više od 3.000 vrsta drv. i grm. koje se pretežno iskorišćavaju u privredi (graditeljstvu, mehaničkoj, kemijskoj proizvodnji, tekstilnoj industriji, lakiranju, medicini, u parfimerijama itđ.). Radi lakšeg snalaženja na kraju se udžbenika nalazi alfabetsko kazalo ruskih i latinskih naziva biljaka, popis rodova i familija, spisak vrijednih i korisnih svojstava drveća i grmlja. Knjiga ima 480 str., tiraž 15.000 egz. Naslov originala: Dere vja i kustarniki. Kovali n D. T.: Ruko vod šumara (Spravočnik lesničego). Osnovni podaci o državnom fondu, o vremenu sazrijevanja i spremanju sjemena, tehnika branja i prerade, pripreme za sjetvu itd. Upute za organizaciju i gospodarenje u rasadnicima, najracionalniji način obrade tla za rasadnik, metode osnivanja ponika i sadnica drvnih vrsta i grmlja, načini njege mladika ,norme proizvodnje rasadničkog materijala, načini pomaganja prirodnoj obnovi u šumi, način obrade tla, rokovi i načini sadnje i sjetve u šumi, njega sastojina. Dalje se govori o evidenciji kulturnih radova i oblicima akata o izvršenim radovima. Donesene su i preporupe o uzgojnim sječama, pomoćne tablice za taksaciju šuma* na panju i tablice sortimenata itd. Osim toga tu su i podaci o smolarenju i izradi sirovina za kemijsku preradu, sporedni proizvodi šuma, mjere borbe sa šumskim štetnicima, zaštita od požara šteta, mehanizacija proizvodnje, mašine za obradu tla i sadnju, pa konačno uvjet i plaće radnika i službenika u šumoprivredi. Đ. K. NOVI UDŽBENIK ZA UZGAJANJE ŠUMA P. S. P o g r e b n j a k, akademik ANMSSR obogatio je rusku šumarsku literaturu novim djelom Obščee lesovods t v o 1963. u izdanju Seljhozizdatstva i treba u prvom redu da posluži studentima šumarskog fakulteta. Sastoji se iz dva dijela; prvi je posvećen biologiji (14 poglavlja), a drugi pitanju prirodne obnove i uzgajanja šuma (5 poglavlja). Na kraju je indeks literature i stvarno kazalo. Osnovica je djelu nauka koju je razvio klasik ruskog šumarstva G. F. Motozov , pa ipak se ta knjiga u mnogom razlikuje od ranijih udžbenika uzgoja. Autor je zadržao tezu Morozova i Visockoga o primarnoj ulozi utjecaja sredine, ali je iz pojma šume izbacio karakteristično Morozovljevo isticanje »socijalne suštine šume «. Sa gledišta Mičurinove biologije autor je izložio ulogu sredine u proizvodnji novih nasljednih formi, tok samoprorjeđivanja sastojina, diferencijaciju drveća, uzajamne odnose vrsta, značenje gnjezdolike strukture sastojina i dr. Pogrebnjak se slaže s Lysenkom da su uzajamni odnosi unutar vrste usmjereni na očuvanje vrste, a da se biocenoze formiraju uslijed uzajamnih odnosa među biljnim vrstama. Naročita je vrijednost knjige u iskorišćenju nove metode ocjene svih bioloških pojava u šumi koje su rezultat raznih kvantitativnih gradacija plonosti i vlažnosti. Pomoću te metode ostvarena je tačna analiza uzroka uslijed kojih nastaje raznolikost šuma u prirodi. Autor iznosi dokaze da je pojava jednih, a nestajanje drugih vrsta drveća u prirodnoj šumi, pa izmjena boniteta i travnog pokrova, sigurno odraz, u kom bilo stepenu, plodnosti tla, količine vlage u tlu, pa klimatskih i drugih uvjeta. Metoda istraživanja, koja nosi naziv komparativne ekologije bilj a dostignuće je sovjetske biološke nauke, a njezin dalji razvitak na području šumarstva omogućen je zaslugom autora ovog udžbenika. Bogata su sadržajem poglavlja o vlazi i o tlu, gdje se razmatraju glavni elementi prihoda i rashoda vlage u šumi, karakteristične osobine apsorpcije i rashodovanja vlage šumom, suština manjka i viška vlage, a zatim razni oblici prilagođavanja za podnošenje tih ekstrema. Najvažnijim laboratorijem u kom se manifestira plodnost šume, autor smatra najgornji horizont tla. U knjizi je prikazano kako šuma ubrzava kruženje tvari u tlu, kako geogene elemente ishrane (Ca, Mg, K, P i dr.) prenosi 547 |