DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 77 <-- 77 --> PDF |
domaći bicučni ča&opi^i Prvi jugoslavenski pedološki kartografski rad Ispod legendarne Ličke Plješivice rodio se 4. VIII 1858. Mita Orlić, prosvjetni radnik (učitelj za građanske škole), ali neumorni pionir unapređenja ličke poljoprivrede. Umro je 22. IX 1941. god. u Zagrebu. Kroz 20 godina bio je tajnik, ili predsjednik Ličke podružnice Hrvatsko-slavonskog Gospodarskog društva, koje je u ono doba bila zapravo jedina organizacija za unapređenje poljoprivrede. Upravo gotovo vijek jedne generacije Mita Orlić je stajao na čelu i u prvim redovima unapređenja ličke poljoprivrede. Nekako njegov rad je ostao neopažen od naših pedologa. On prije 15 godina Šan d or ovog izvještaja o pijescima u Podravini opisuje ličke pijeske (Laudonov Gaj). Pa i drugi naši eminentni pedolozi prelaze preko njegovog pedološko-melioracijskog rada »Krbavsko Polje« koji je štampan u Glasniku Min. poljoprivrede br. 25—26. Beograd, 1929. Rad je inače evidentiran u Zlokovićevoj pedološkoj bibliografiji. Zlokovi ć u svojoj bibliografiji kao prvi pedološki rad, koji se odnosi na našu zemlju navodi iz 1841. i to: Sprung, F.. Torfmoor. Tunners Jahrbuch. I. p.:9 (1841). No za 1891. god. ni Zloković, ni itko u Jugoslaviji ne navodi, da je u to vrijeme bila izrađena prva naša pedološka karta, dakle prvi naš jugoslavenski kartografsko- pedološki rad. Mita Orlić je uz prosvjetno zvanje bio imenovan 1889. god. pri Ličko-krbavskoj županiji za gospodarskog (poljoprivrednog) izvjestitelja (referenta). On je uočio prije i kasnije na tom položaju da je jedan od brojnih problema unapređenje ličke poljoprivrede melioracija ličkih vri šti n a.* Vrištine su fitocenološki pojam kao travnjak (Calluneto-Genistetum), ali i pedološki (vrištinska tla). Naš Orlić je prema svojim prilikama* tj. daleko od naučnih centara proveo ispitivanja vriština, izradio je kartu kultura vriština, koja je bila izložena na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi 1891. g. U Zagrebu. Evo navest ćemo što J a n k o * U NR Hrvatskoj ih je cea 150.000 ha. * Gospić je dobio prugu tek u toku Prvoga svjetskoga rata. I b 1 e r autor knjige »Gospodarskošumarska jubilarna izložba Hrvat, -slav. Gospodarskog D ruštva u Zagrebu g. 1891« piše (na str. 40—41): »Više je od lokalne, ali svakako od znatne kulturne vrijednosti karta o kulturi vrištine, što ju je isti gospodarski izvjestitelj izradio. Pod imenom »vriština« razumjeva se ono zemljište na ličkoj visočini, koje se stere od Pazarišta do Lovinca, a koje je obraslo vrijeskom (Erica carnea). To je zemljište sa vrijeskom izložila lička gospodarska podružnica u posebnom staklenom ormariću. Ono je slabo i neplodno, ali se ipak malo po malo kultivira. Ova karta predočuje kulturu od godine 1777. do godine 1891., dakle za vrijeme od 114 godina. Dok je god. 1777. bilo vrlo malo — samo bliže kuća — obrađena zemljišta, to se danas vidi na karti malo neobrađene vrištine u neposrednoj okolici Gospića. Jedan ovelik komad (125 jutara) zašumljuje lička gospodarska podružnica. Čitava radnja oko pošumljenja predočena je na posebnoj karti, što ju je izradio žup. nadšumar g. Kozjak , koji rukovodi pošumljen je. — Na ovoj karti o kulturi vrištine iskazane su mehaničke analize od prof. Andrije Lenarčića i kemije od dra Gustava Pexidera. Po tim analizama vidimo, da je vriština blago glineno zemljište sa vrlo malo vapna, a mnogo željezova oxyda. Uza te karte pristaje sasvim dobro pregled meteoroloških pojava, po opažanju u Gospiću i predočen za 15 godina, što ga je izradio prof. M. M a r e k. Sve što je važnije, može se na toj maloj karti naći. Tu je vjetrulja relativne vlage u g. 1890., prava temperatura u razmjeru kroz 9 godina, prava mjesečna i godišnja temperatura, srednja visina barometra, srednja relativna vlaga, karta o oborinah, amplituda temperature, vjetrovi. Iz skrižaljke o pravoj temperaturi priobćujemo po mjesecima prosjek od 9 godina. U siječnju je —4.04, veljači —1.17, ožujku 2.78, travnju 8.57, svibnju 13.26, lipnju 16.71, srpnju 20.17, kolovozu 18.52, rujnu 14.93, listopadu 8.56, studenom 3.89, prosincu 0.06°. Srednja godišnja temperatura je 8.59. Valja znati, da Gospić leži 565 metara nad morem.« Iblerova knjiga je štampana 1892. Prema Iblerovom opisu vidi se, da se radi o pedološkoj karti. Mita Orlić je za kartografski rad dobio priznanje počasnu diplomu 543 |