DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 72 <-- 72 --> PDF |
rice na tržnici koja u svojoj korpi da bi zadovoljila svoje kupce donese malo peršina, mrkve, salate itd. Ja još jednom drugovi ponavljam, da je situacija u šumarstvu i drvnoj industriji takova da su u vašim rukama i škare i platno kao nigdje drugdje i na vama je da to iskoristite . Pored predsjednika Ivana Bukovica u diskusiji su sudjelovali Tomaševski inž. Stanko, Novaković inž. Mladen, Martinović inž. Duka, Bajtajić inž. Čedo, Smolčić Franjo, Demartini Kazimir, Dureta Stjepan, Peleš inž. Teodor, Kalajdić inž. Edo, Matić inž. Branko, Bakrač Radovan, Medaković M., Tenšek Ivica, Čop inž. Bogumil. Diskusija je obuhvatila pitanja integracije šumarstva i drvne industrije, djelovanje Poslovnih udruženja i Instituta, intenzifikacije proizvodnje drveta, izvoza proizvoda drvne industrije itd. U zapisniku sjednice konstatirano je slijedeće: Obzirom na vrlo živu i aktivnu diskusiju, kao i poodmaklo vrijeme, Savjet nije pristupio formuliranju zaključaka, no iz uvodnog izlaganja sekretara Komore inž. Čede Bajtajića, predsjednika Komore Ivana Bukovica i svih ostalih učesnika u diskusiji mogu se izvesti slijedeći zaključci: — Šumarstvo jož uvijek nije organizirano kao privreda u pravom smislu te riječi i princip privređivanja na bazi dohotka i raspodjele prema radu, samo je djelomično prisutan u našim organizacijama. Energičnim usvajanjem ovih načela, mobilizacijom neposrednih proizvođača i prenošenjem prava raspodjele na njih, mora porasti njihova zainteresiranost za uspjeh organizacije. Stvaranje materijalne baze radničkog upravljanja tj. decentralizacije sredstava unutar privredne organizacije, ne znači rasparčavanje sredstava, ako je u kolektivu stvoren instrumentarij koji osigurava racionalno ekonomsko angažiranje sredstava. — Borba za integraciju mora početi u samim privrednim organizacijama, tamo treba razvijati elemente koji vode ka integraciji. Cijeli proces neće uspjeti ako proizvođači ne postanu njezini nosioci. —´ Rasprave oko integracije moraju dospjeti u kolektive, one se ne smiju zadržati na nivou stručnih komisija, jer će najvjerojatnije na tom nivou propasti. Izvještaji koje te komisije pripreme za organe upravljanja ,djeluju toliko sugestivno, da se o njima ne diskutira ,nego samo glasa. — Odgovarajuće službe i društveni organi kotarskih komora morali bi još intenzivnije raditi na ovim problemima utoliko prije, što su oni u svakodnevnom kontaktu sa privredom, znaju njene teškoće i probleme, koji često izviru iz neriješenih pitanja odnosa privrednih organizacija, podjele rada itd., dakle problema koji spadaju u okvir integriranosti tj. dezintegriranosti privrede. Početni neuspjesi, propali sastanci i slično ne smiju obeshrabriti, jer su oni samo normalna prateća pojava u prestrojavanju privrede. — Privreda se mora sama dogovarati, pronalaziti rješenja za svladavanje manjih teškoća, a kasnije i za one najveće koje leže u sistemu itd. Ambicije da se u republičkim organima jednim administrativnim potezom razriješe svi problemi, su nerealne. ´ — Proizvođači drvne mase trebaju se integrirati i razraditi koncepciju moderne proizvodnje drva, jer ovakav primitivan način proizvodnje kao do sada ne može se više tolerirati. Prvi ozbiljniji korak učinjen je s topolom, ali to je samo jedan korak, no drugo nije ništa učinjeno. — Većina šumskih gospodarstava ima samo kratkoročne planove svog razvoja, a veoma mali broj ima dugoročne planove. Bilo bi neophodno izraditi takove osnove što prije ,a u okviru ovih osnova razvoj tretirati i sa aspekta okrupnjavanja. — Šumska gospodarstva trebala bi biti privredno poduzeće sa nekoliko desetaka privredne djelatnosti radi aktivnijeg iskorištavanja zemljišta (šumarstvo — turizam, šumarstvo — lov, šumarstvo — poljoprivreda, šumarstvo — stočarstvo itd.). — Zakonom o šumama predviđeno je da Izvršno vijeće Sabora uz prethodno sproveden postupak, oformi šumska privredna područja. Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija preuzima zadatak za izradu prijedloga oko formiranja šumskog privrednih područja u duhu preporuka Sabora. —´ Proces integracije drvne industrije i šumarstva u fazi neraščišćenih odnosa, predstavlja korak natrag. Potrebno ih je zasebno srediti i riješiti međuzavisne probleme (nivo cijena sirovine u odnosu na evropsko tržište, brojnost pilanskih kapaciteta, podjela rada, specijalizacija, modernizacija, proizvodi prateće industrije itd.) i onemogućiti prelijevanje sredstava bez suglasnosti proizvođača. — Što se tiče cijena drveta potrebno je tražiti putove i načine da se dobiju ekonomske cijene drveta. — Što se tiče prima za izvoz, potrebno je vidjeti što treba sve uraditi da on bude 1.000 dinara, a ne tražiti sve veći i veći prim, jer to omogućava ukapčanje u pro |