DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 67 <-- 67 --> PDF |
%nleqzacija u $umaedtßu SJEDNICA SAVJETA ZA ŠUMARSTVO, DRVNU INDUSTRIJU I PROMET PRIVREDNE KOMORE SR HRVATSKE, ZAGREB DNE 20. X 1964. GOD. Na sjednici je razmatrano vrlo aktualno prinese svom razvoju i oslobodi sve one pitanje integracionih kretanja u šumarstvu razvojne mogućnosti koje leže u prirodu drvnoj industriji. nom i drugom potencijalnom (zemljište, klimatski uvjeti, socijalističko društvo Zbog važnosti razmatranog pitanja doitd.). U današnjoj situaciji i sistemu jugonosimo u cijelosti uvodno izlaganje koje slavenske privrede, teško je očekivati neje podnio inž. Čedo B a j t a j i ć, sekretar ku znatniju intervenciju društva a pitaPrivredne komore: nje je da li je šumarstvo, ovakvo kakvo je danas, uopće i spremno da je prihvati. Te Prijedlog na raspravu materijala koji škoće s kojima se susrećemo u realizaciji smo nazvali »Ocjena integracionih kretasredstava koje je zajednica stavila na ranja u šumarstvu i drvnoj industriji SRH« spolaganje za neke projekte (odugovlačedolazi iz više razloga. To su prije svega, nje u podizanju plantaža topola, teškoće velike razvojne mogućnosti šumarstva SR oko podizanja nasada u Lici, stalan nedoHrvatske, potencijali postojećih šuma i statak sadnog materijala, kadrovski prošumskog zemljišta, izvanredne mogućnosti blemi itd.) govore u prilog takvom razmistvaranja novih izvora tako vrijedne sirošljanju. Ukupna sredstva koja šumarstvo vine kao što je drvo, a sve to pod relativakumulira, a koja je moguće upotrebiti za no mnogo povoljnijim uvjetima nego je bireprodukciju, predstavljaju značajnu svolo gdje u Evropi. U uvjetima velike defitu koja se penje i na nekoliko milijardi, citarnosti ove sirovine ,koja će se po svim samo što su ta sredstva razbijena na oko prognozama samo zaoštravati, mogućnosti 30 organizacija koje vode 30 raznih politikoje nam stoje na dohvat ruke ostaju neka, bore se sa stotinama svojih problema iskorištene. Izvjesni manji pokušaji na i vrlo često troše ova sredstva u neekotom planu uprkos izvanrednim rezultati-._ nomske, čak i nedozvoljene svrhe. ma ,jos uvijek ne nailaze na potpuno prihvaćanje i razumijevanje, ni zajednice a Sredstva se tako razvlače .započinju se niti šumarstva. S druge strane široko ka-investiciona ulaganja na površini od 2 mipacitirana prerađivačka industrija uporno lijuna hektara, jer svaka organizacija inzistira na tome da se drvo kao deficitarsmatra za svoju obavezu da dodijeljene na sirovina podvrgne administrativnom re-| | površine, bez obzira da li su to ekonomske zimu distribucije, čak i cijena, ne želeći da "d šume ili bezvrijedne površine, pokuša prisagleda da je baš takav režim i politika *V,vesti kategoriji ekonomskih šuma ,iako je osnovni razlog nezavidnog položaja u ko-Jj sasvim jasno da taj posao nije moguće ni me se ona nalazi, jer jeftina i distributiv-´ig sa tim sredstvima, niti u doglednom vrena sirovina podnosi i lošu manipulaciju i i menu izvršiti. Česti su slučajevi da su reslabo korištenje, i zastarjelu preradu. Ona™ žijski troškovi (čuvanje i si.) po nekoliko veći od otupljuje borbu za produktivnost i dalji J,P ut a ukupnog prihoda po jedinici razvoj i unapređenje prerađivačke indupovršine, ali mi i dalje uporno održavamo strije, a s druge strane neopravdano lišava to stanje, trošimo sredstva isključivo našumarstvo jednog dijela akumulacije koji mijenjena reprodukciji, za plaće nepro bi mogao da u znatnoj mjeri potpomogne duktivnog osoblja, jer, čini se da nismo u razvoj šumarstva, a samim tim i razvoj potpunosti shvatili svoj novi zadatak koji prerađivačke industrije. smo dobili stvaranjem šumsko-privrednih Vrlo je vjerojatno da ovako organizira-M organizacija. Analiza trošenja sredstava za no šumarstvo nije u stanju da bitno do-^iiregeneraciju šume to potvrđuje. |