DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 60 <-- 60 --> PDF |
1963. godine (Osijek, Čakovec, Bjelovar, Varaždin, Sisak »Košutnjak« i Delnice), kome je prisustvovao i prof. Dr. Vidafcović sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, nakon opširne diskusije i prikaza o uzguju vrba, zaključeno je: 1. Treba postaviti pokuse s raznim našim i stranim vrbama u svrhu pronalaženja najboljeg klona i tehničkog procesa koji bi u našim uvjetima dao najbolje rezultate. 2. Poslove na tom istraživanju i uzgoju vrba za celulozno drvo objedinit će Poslovno udruženje uz suradnju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 3. Pošto su za ovaj uzgoj zainteresirana šumska gospodarstva: Čakovec, Osijek, »Košutnjak« — Bilje, Slavonski Brod, Sisak, Kutina i Nova Gradiška, komisijski će ise obići terene i utvrditi najpovoljnije uslove za uzgoj vrba, te napraviti plan uzgoja vrba za celulozno drvo. Prema rezultatima obilaska terena šumskih gospodarstava sastavljen je plan za godinu 1963., tako da će se prvi pokusi vršiti u Čakovcu, a zatim u Osijeku, ddk za ostala šumska gospodarstva treba još proučiti vrste tla, visinu podzemne vode, kao i vrste domaćih vrba koje bi odgovarale. Biro udruženja je izradio u zajednici sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i Šumskim gospodarstvom u Čakovcu op>sežan elaborat o uzgoju vrbe za celulozno drvo za područje Čakovac. Na temelju tog elaborata zatražen je zajam za pokusni uzgoj vrba u iznosu od 18 milijuna dinara, ikoji je i odobren, tako da šumsko gospodarstvo učestvuje sa 203/o od odobrene svote. Pokusi su zasnovani na 12 ha površine s domaćim klonovima (rožnicama) i stafolasiqama starim 4 godine, pronađenim u šumskom gospodarstvu Osijek (6,500 kom.). U proljeće je zasađeno svega 4,5 ha, jer nije bilo dovoljno selekcionog materijala i kasno je odobren zajam. Cijeli posao je izvršen pod kontrolom Zavoda za đanđjrologifju i genetiku Šumarskog fakulteta, koji vodi i sva potrebna mjerenja i ispitivanja ovih pokusnih nasada. Na području šumskog gospodarstva Osijek uzgajaju se domaće vrbe neustanovljenih vrsta, ,koje su pokazale u 4 godine vrlo dobar prirast; u visinu preko 9 m, a prosječno u promjeru 7 cm. Na toj površini odabrani su pojedini primjerci kao najbolji, radi utvrđivanja vrste vrba i svojstva klona. Osim ove površine postoji i rasadnik vrba 1/2 iz kojih se izabiru naj bolji primjerci i unose u depresije planta ža topola. U nastojanju da se proširi i ubrza uz goj vrsta domaćih vrba u svrhu dobiva nja kvalitetnog celuloznog đrveta, poja vljuju se slijedeći problemi: — neispitane vrste vrba u uzgoju plantaža vrba i topola — neispitan tehnološki proces uzgoja vrba za celulozno drvo — nedovoljna suradnja s naučno-istraživačkim organizacijama i Šumarskim fakultetom radi rješavanja problema iz 1. i 2. tačke. Poslovno- udruženje nastoji u suradnji sa Šumarskim fakultetom da utvrdi: a) Da li podaci iz literature o brzora stućoj vrbi .SAG-56 vrijede i da li su objektivni. to) da poveća akcij´u oko uzgoja domaćih izabranih vrsta vrba´ i time proširi mogućnost uzgoja vrba na temelju naučno istraživačkih rezultata dobivenih u zamlji (Čakovac, Novi Sad) i van nje. U tu svrhu je profesor Vidaković prilikom posjeta inoizemstvu dbišao Dansku, Švicarsku i Austriju, gdje je imao prilike da se upozna s pokusima tih vrba i njihovim rezultatima. Konstatirao je da vrste vrba SAG-56, ili nisu originalne, ili ne daju ni ove rezultate koje daju naše selekcionarne vrbe. Prema tome i naši prvi pokusi s tom vrboim su oprezni i na maloj površini zasnovani, tako da ćemo se orijentirati samo na domaće selekcionirane vrbe. O rezultatima- pokusnih nasada nije moguće dati podatke, jer se rad obavljao u proljeće i jesen 1963., što će se moći istom u proljeće 1964. objelodaniti i proanalizirati. b) u svrhu šireg uzgoja vrbe za košaraštvo Udruženje je u dogovoru s »Interpletam «. Udruženjem za pletarstvo povelo aikciju da se i ovaj vid uzgoja proširi na svim područjima gdje to donosi velike koristi, a na tlima, koja se za rentabilnije ne mogu. iskoristiti. Na više sastanaka razmatrane su mogućnosti uzgoja košara oke vrbe i interes je bio priličan. Kako šumskim gospodarstvima nije uzgoj vrba glavni posao, zahtijevala su da ih pomogne »Interplet« u tehnološkom procesu uzgoja, i to: — u nabavi odgovarajućih klonova — u financiranju većih nasada — u osiguranju preuzimanja svih količina vrbe u roku od 5 — 10 godina uz određenu cijenu. |