DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 6 <-- 6 --> PDF |
rede nisu utjecale na povećanje debljinskog prirasta hrasta lužnjaka; kvaliteta hrastovine — bolje reći finoća hrastovine — nije pokvarena no volumni prirast nije povećan. S obzirom na takav zaključak, koga su pokazali rezultati analize izvrtaka, smatrali smo potrebnim da ta mjerenja provjerimo i nadopunimo analizom poprečnih presjeka u prsnoj visini stabla.* Zato smo na svakoj pokusnoj plohi izabrali šest stabala i ispilili kolutove iz stabala na visini od 1,3 m od zemlje. Na tim kolutovima smo, izmjerili devet-godišnji debljinski prirast prije i devetgodišnji debljinski prirast poslije prorede. Na gotovo svim stablima izmjerili smo da je devet-godišnji debljinski prirast poslije prorede manji od devetgodišnjeg debljinskog prirasta prije prorede. Kako to objasniti? Čemu pripisati opadanje debljinskog prirasta većine hrastovih stabala poslije prorede. S/. s. SI. 3. Shematska slika izvrtka; (ai) znači širinu 9 godova prije, (a>) poslije prorede (Orig.) Prva nam je´ pomisao bila da su možda klimatske prilike poslije prorede (tj. u vremenskom intervalu od 1954 — 1963. godine) bile nepovoljnije nego prije prorede (od 1946 — 1954. godine). Zato smo sakupili za Lipovljansko područje podatke o srednjim mjesečnim i godišnjim oborinama i temperaturama za ta dva vremenska intervala. Brzo smo se uvjerili o tome da klimatske prilike u vremenskom intervalu od 1954. do 1963. — dakle poslije prorede — nisu bile nepovoljnije nego prije prorede. Prema tome se opadanje debljinskog prirasta ne može pripisati klimatskim faktorima. Pošto srno se uvjerili da klimatskim prilikama ne možemo pripisati opadanje debljinskog prirasta, pomislili smo na neke druge faktore, koji bi mogli to prouzrokovati. Sjetih smo se napadaja gubara 1956. godine, koji doduše nije do gola obrstio istraživane odjele, ali je bez sumnje utjecao na smanjenje prirasta. Ipak najvažniji razlog — čini se — leži u dobi hrastove sastojine koju smo tretirah. U momentu prorjeđivanja naša je sastojina imala 47 godina. Promatrajući debljinski prirast te sastojine 9 godina prije i 9 godina poslije prorede, mi smo u stvari mjerili njezin debljinski prirast za vrijeme od 18 godina, tj. od njezine trideset i osme do pedeset i šeste godine. Vrlo je vjerojatno da je u istraživanoj sastojini debljinski prirast kulminirao prije četrdeset i sedme godine starosti, tako da smo tretirali istraživanu sastojinu kad je -krivulja njezinog debljinskog prirasta počela osjetljivije padati. Ritam opadanja debljinskog prirasta poslije njegove kulminacije u nenjego * To nam je bilo utoliko lakše, što amo u iproljeće 1964. godine izvršili drugu proredu na spomentirn pokusnim plohama i posjekli ove drvne mase u m3/ha: na plohi tor. 7 35,5 mVha na plohi tor. 8 27,8 m3/ha na plohi br. 9 34,3 m3/ha |