DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 47 <-- 47 --> PDF |
MEHANIZACIJA IZVLAČENJA I TRANSPORTA DRVETA U CSSR Institut za šumarska istraživanja Zagreb Bez boljeg i bržega uvođenja napredne tehnike i novih tehnoloških i proizvodnih postupaka ne možemo održati korak s razvojem cjelokupne privrede. Šumarstvo mora postupno odbacivati zastarjele forme rada i zamijeniti ih s novim i naprednijim formama. Problemu uvođenja mehanizacije u šumskoj proizvodnji moramo prići i zbog praktične potrebe. Ne možemo se više oslanjati na jeftinu radnu snagu jer nagli razvoj industrije pruža povoljnije uslove rada i povlači radnike iz napornog i teškog ručnog rada u šumi. Čehoslovačka je razvijena industrijska zemlja, koja je brže i jače osjetila manjak radne snage u šumi i razvoj mehanizacije je tekao i teče brže nego kod nas iako zapravo početak pada u isto vrijeme tj. nakon svršetka rata. Razvoju mehanizacije u CSRR doprinijela je i jače razvijena naučno istraživačka služba usko povezana s šumsko proizvodnim organizacijama. U CSSR postoje dva šumarska instituta (Zbraslav-Strnadi i Banska Bistrica) i svaki od njih ima zasebne kompletno opremljene stanice za mehanizaciju u šumarstvu (Krtine i Oravski Podzamok). Svaka od ovih stanica ima preko 30 zaposlenih stručnih radnika s potpuno opremljenim laboratorijima i mehaničkim radionicama. Kao primjer razvoja mehanizacije navodimo brojčano stanje nekih strojeva i vozila u Upravi državnih šuma u Banskoj Bistrici: Motorne pile 590 komada Traktori 274 komada Teretni automobili 200 komada Zicare 50 komada Ova uprava ima 385.000 ha pod šumom. Pošto se sve više produbljuju odnosi između naših zemalja i naša trgovačka mreža nabavlja strojeve i vozila iz ČSSR za potrebe šumarstva, to iznosimo prikaz vrsta strojeva i vozila koji se upotrebljavaju za izvlačenje i transport drveta. Osim toga dajemo i pregled stanja šuma i vrsta drveća i načina izgradnje šumskih putova i cesta, kao preduslova za uspješnu mehanizaciju. STANJE ŠUMA U ČSSR Čehoslovačka spada u zemlje sa dosta razvijenim šumarstvom. Iskazano u procentima iznosi pošumljenost 33,5la/o. Ukupna površina šuma iznosi 4,285.000 ha. Od te površine otpada na četinare 2,862.000 ha ili 67°/o, a na lišćare 1,423.000 ha ili 33»/o. Od četinara zastupljene su slijedeće vrste: smreka 2,001.000 ha (46.7´°/.)) bor 596.000 ha (13,93/o) jela 202.000 ha (4,7,0/o) ariš 58.000 ha (1,4´Vo) ostale vrste 5.000 ha (0,P/o) 2,862.000 ha (66,8»/o) Od lišćara zastupljene su slijedeće vrste: bukva 665.000 ha (15,5B/u) hrast 320.000 ha (7,5´»/o) grab 135.000 ha (3,2%) breza 66.000 ha (l,5»/o) joha 45.000 ha (l,l»/o) javor, jasen i brijest 53,000 ha (l,2°/o ostali lišćari 139.00 ha (3,2,0/o) 1,423.000 ha (33,2´»/o Na jednog stanovnika otpada 0,31 ha šume. Godišnji etat iznosi četinari 8,359.000 m3 ili 75a/o lišćari 2,850.000 m3 ili 25´°/o Uprava i gospodarenje šumama vrši se preko uprava državnih šuma. Granice područja državnih uprava poklapaju se sa političkom podjelom ČSSR u srezove kojih ima 10. Uprava državnih šuma organizacijski se dijeli na šumarije, šumske revire i lugarske srezove. IZVLAČENJE DRVETA Izvozne saobraćajnice Iznošenje drveta iz šume ne može se zamisliti bez dobre mreže izvoznih i odvoznih putova. Mreža izvoznih putova i cesta dijeli se u primarnu i sekundarnu mrežu. . Primarna mreža sastoji se najvećim dijelom od čvrstih putova i cesta, koje treba da posluže za brzi i sigurni prevoz drveta na veće udaljenosti. Izgradnja ovih saobraćajnica spada u tzv. investicijsku izgradnju. Sekundarnu mrežu saobraćaj nica čine putovi i ceste, koje služe za prevoz drveta na manje udaljenosti, prodiru dublje u šumu i grade se jeftinijim sredstvima. Obično su to označene ili nešto dotjerane vlake ili su to izgrađene meke ceste. Sekundarne saobraćajnice ne samo da se grade |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 48 <-- 48 --> PDF |
u nizinskim predjelima nego one danas prodiru sve više i u visoke planinske predjele. Njihova izgradnja i održavanje je olakšano zbog brzog ocjeđivanja vode i sušenja pod utjecajem jačeg sunca i visinskih vjetrova. Sekundarne saobraćajnice grade se sa padom od 4—ISf/o. Gdje voda ugrožava cestu rade se jednostavni odvodni jarci od drvenih gredica (si. 1). ili se provodi jednostavna drenaža. Gradnja i održavanje je jeftino jer se upotrebljava materijal koji se nalazi na licu mjesta. Linije privlačenja (vlake) Linije privlačenja ili kako se kod nas nazivaju vlake grade se u šumi na taj način da se odstrani drveće i panjevi, a rupe Uf *: SI. 1. Odvodni jarci preko puta izgrađeni od drvenih gredica se zatrpaju. Širina ovih linija iznosi 2,5 do 3 m (si. 2). Smjer se označuje na postranim stablima. Na mjestima, gdje je moguća upotreba traktora, olakšavaju izvlačenje drvne mase iz šume sa manje štete na podrastu. Mreža linija privlačenja može biti dopunjena sa tzv. perima. To su kraće slijepe privremene vlake. Putovi za izvlačenje drveta Putovi za izvlačenje" drveta su zemljani, koji se grade široko 2,5 do 3 m. Oni se obično grade na terenima manjeg nagiba. Izrada putova vrši se pomoću traktora gusjeničara sa buldozerskom daskom (si. 3). 514 SI. 2. Linije privlačenja vlake Izvozne i ođvozne ceste U planinskim predjelima grade se također izvozne i od vozne ceste. Gradnja ovih cesta vrši se pretežno pomoću traktora gusjeničara (S-100) opremljenih buldozerskom daskom. Širina iznosi od 3 do 3,5 m, a odvoznih od 4 do 4,5 m. Odvozne ceste grade se solidnije i padom do 12%> tako da bi se kasnije mogle pretvoriti u tvrde ceste. Vrši se odvodnja i drenaža, a po po- SI. 3. Način izgradnje zemljanih putova pomoću traktora gusjeničara trebi kopaju se i postrani jarci. Ove ceste su tipične u krajevima sa rijetkom mrežom primarnih cesta (si. 4). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Navodimo primjer o stanju šumskih saobraćajnica i njihovoj izgradnji na podruju Uprave državnih šuma 2 i 1 i n a. Površina šuma iznosi 420.000 ha Sječa u 1964 .godini 1,010.000 m3 U 1961. godini izgrađeno je 118 km raznih saobraćaj nica. U 1962 .godini izgrađeno je 239 km raznih saobraćaj nica. U 1963. godini izgrađeno je 270 km raznih saobraćajnica. . ´ .; SI. 4. Izgrađena zemljana cesta pomoću traktora gusjeničara Od ukupno izgrađenih 270 km raznih putova u 1963. godini otpada na: tvrde ceste 40 km meke ceste 33 km »svažnice« 197 km Pod »svažnicama« smatraju se putovi i vlake izgrađene pomoću traktora gusjeničara a osigurane odvodnim kanalima i drenažama učinjenim od materijala koji se nalazi na licu mjesta. Radi orijentacije o cijenama koštanja pojedinih vrsta cesta iznosimo slijedeće podatke koji se odnose na cijenu po 1 km: Meke ceste 75.430 Kčs Tvrde ceste 480.000 Kčs Svažnice novoizgrađene 31.377 Kčs rekonstruirane 12.521 Kčs Pretvaranje postojećih svažnica u tvrde ceste nasipanjem kamenja iznosi po 1 km 49.440 Kčs. Postavljanje asfalta na postojeću staru cestu iznosi po 1 km 60.000 Kčs. Pod cijenom za 1 km izgrađene tvrde ceste razumijeva se i izgradnja pomoćnih stovarišta uz cestu. TRAKTORI Traktori nalaze sve veću primjenu u šumskoj proizvodnji. Naročito dobru primjenu su našli kod izvlačenja drveta od panja do šumskog stovarišta. Traktore dijelimo na točkaše, gusjeničare i polugusjeničare. Točkaši imaju manju vučnu silu, veći specifični pritisak na tlo, relativno veliku brzinu, manevarsku sposobnost i veliku mogućnost agregatiranja. Traktori gusjeničari imaju veliku vučnu silu, mali specifični pritisak na tlo, malu brzinu i manju mogućnost agregatiranja. Traktori polugusjeničari su u stvari prerađeni točkaši i upotrebljavaju se u specijalnim prilikama. Upotrebu traktora u šumarstvu omogućilo je i znatno proširilo njegovu primjenu ugrađeno vitlo. Mehanizacija privlačenja drveta u ČSSR veoma se brzo razvijala. Navodimo primjer Uprave državnih šuma Žilina iz koga se vidi konstantni i dosta brzi razvoj ovog načina rada: 1956 1957 1958 1959 1960 1961 15,4 18,9 26,7 36,6 46,0 49,4 196254,5 1963 59,5 1964 godine 68,3 Vo U ovoj mehanizaciji znatnu ulogu imaju traktori uz žicare. Pomenuta Uprava raspolaže´ sa 142 traktora gusjeničara i 104 traktora točkaša. Osim pomenutih traktora Uprava ima i 31 traktor opremljen buldozerskom daskom za radove na izgradnji putova. Godišnji učinak traktora iznosi oko 3.000 m3. Dnevni prosječni učinak kreće se od 15 do 17 m3. Prosječna udaljenost za traktore točkaše iznosi oko 1320 m, a za traktore gusjeničare 955 m. Radi poređenja navodimo i podatke za Upravu državnih šuma Banska Bistrica. Izvlačenje drveta traktorima gusjeničarima iznosilo je godišnje 3217 m3 na prosječnoj relaciji od 1149 m, a traktora točkaša 2538 m3 na relaciji od 1068 m. Traktori nisu bili maksimalno iskorišćeni zbog kvarova, vremenskih prilika i slično. Procenat iskorišćenja iznosio je: Banska Bistrica Zilina Traktori točkaši 67,5ia/o 64"Vo Traktori gusjeničari 64,0iri/o 58,8%> Ovdje se računalo da je 304 radna dana lOOVo. U stručnoj literaturi i šumarskoj praksi u ČSR upotrebljavaju se dva termina za iznošenje drveta iz šume do pomoćnih stovarišta. Premještanje drveta od panja do saobraćajnice nazivaju »vyklizovani« — |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 50 <-- 50 --> PDF |
privlačenje, i prenos drvne mase po saobraćajni « do pomoćnog stovarišta »priblizovani « — izvlačenje. U stvari i jedna i druga operacija je koncentracija drveta na jednom mjestu u svrhu daljeg odvoza iz šume na glavna stovarišta ili na mjesta dalje prerade ili potrošnje. Način izvlačenja zavisi o mjesnim prilikama. Traktor operemljen vitlom i žicanim uzetom stoji na liniji privlačenja i pomoću vitla privlači trupce ili cijela okresana stabla (što je u ČSSR pretežan slu- Sl. 5. Izvlačenje drveta iz šume pomoću traktor Zetor opremljenog vitlom TNP čaj) od panja do saobraćajnice. Drugi traktor, opremljen kolicima, čeličnom pločom i si., odvozi dalje drvo po saobraćajnici do pomoćnog stovarišta (si. 5 i si. 6). No postoje i druge kombinacije. Pomoću konjske sprege ili traktora točkaša; pomo - > ´ SI. 6. Izvlačenje drveta pomoću traktora gusjeničara TDT-40 ću žicare i traktora; pomoću specijalnih traktora i si. Vrše se također ispitivanja izvlačenja drveta pomoću traktora opremljenog vitlom i uređajem za daljinsko upravljanje. U ČSSR upotrebljavaju se traktori domaće proizvodnje i u manjem obimu traktori uvezeni iz inozemstva. Pošto uvozimo iz ČSSR traktore i opremu daju se podaci za traktore i traktorska vitla. U tabeli 1 izneseni su podaci za traktore točkaše, u tabeli 2 za traktore gusjeničare, a u tabeli 3 podaci za traktorska vitla. Posebno dajemo podatke za traktorsku potporu RVS, kojom se rukuje pomoću hidrauličnog uređaja. Ova potpora ne samo da služi za učvršćenje traktora prilikom izvlačenja drveta nego ima i veliku primjenu na pomoćnim stovarištima (si. 7 i si. 8). SI. 7. Traktor točkaš Zetor opremljen vitlom TNP i potporom RVS t Dužina potpore 1485 mm Širina potpore 1500 mm Težina 140 kg 2ICARE U ČSSR je jako razvijena upotreba raznih vrsta žicara za iznošenje drveta iz šume. Njihova primjena naročito dolazi do izražaja u nepristupačnim planinskim predjelima gdje se ne može upotrijebiti ni jedno drugo mehaničko sredstvo. No one se upotrebljavaju i u prigorskim područjima. U posljednje vrijeme vrše se probna ispitivanja za upotrebu žicara i u nizinskim poplavnim područjima. Prednost žicara je u tome što izdižu cijela debla, trupce ili druge Sortimente djelimično ili potpuno iznad tla i tako ih spušta ili diže na pomoćna stovarišta. Na taj |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 51 <-- 51 --> PDF |
TRAKTORI TOCKAŠI traktor a Zetor 25 A Zetor 25 K Škoda 30 Zetor Major Zetor´ 35 Super Zetor motora Z-25 Z-25 Š-30 Z-30 Z-35 Z-50 cilindera 2 2 2 3 4 4 cilindra :L 2,080 2,080 3,115 2.340 4,160 4,160 klipa m m 105/120 105/120 115/150 92/110 105/120 105/120 KS/o/min. 26/1800 26/1800 30/1500 30/2000 42/1400 50/1650 nafta nafta nafta nafta nafta nafta kompresije 18:1 18:1 18:1 17:1 16,5:1 16:1 km/sat 3,7—28,3 3,7—28,3 3,9—19,2 1,0—23,2 3,9—24,0 0,3—24, motora vodom vodom vodom vođom vodom vodam točkova: mm 1200—1540 1220—1540 1270—1462 1275—1750 1280—1760 1280—176 mm 1200—1500 1150—1460 1318—1396 1275—1800 1280—1760 1280—176 m m 1900 1900 1850 1918 2190 2190 g traktora 2217 vitlo 2282 vtlo 1640 vitlo 1550 vitlo 2430 vitlo 2560 vitlo zašt. mreža zašt. mreža zašt. mreža zašt. mreža zašt. mreža zašt. mrež potporanj potporanj potporanj potporanj kolica potporanj kolica potporan kolica daska za daska za daska privlačenje privlačenje privlačenj traktora: m m 3200 3200 3060 2725 350O 3570 mim 1800 1800 1570 1625 1830 1875 m m 2075 2075 2190 2050 2250 2185 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 52 <-- 52 --> PDF |
TRAKTORI GUSJENICARI traktor a Zetor 35 KT-12 DT-54 TDT-40 TDT-60 S-100 a Z-35 ZIS-21A D-54A D-40T D-60T KDM-10 cilindera 4 6 4 4 4 4 cilindera 4,160 5,550 7,45 4,500 7,450 13,63 klipa mm 105/120 101,6/114,3 125/152 105/130 125/152 145/205 motora KS 42 45 54 42 60 100 okretaja/min 1500 2300 1300 1500 1500 1050 nafta drvni plin nafta nafta .nafta nafta kompresije 16,5:1 7:1 16:1 17:1 16,5:1 15,5:1 vodom vodom vodom vodom vc dom vodom brzina: 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 4 pria tlo 0,35 0,39 0,41 0,45 0,42 0,50 mm 320 540 323 540 550 391 g 4000 5800 5515 6610 11130 11400 gusjem m 1270 1480 1435 1480 1910 1880 gusjenica 330 340 340 450 500 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 53 <-- 53 --> PDF |
k na traktor Maksimalna vučna sila u kg dužina užeta u m užeta u mm Maksimalni ugao privlačenja potrebna za odmatanje kg vezanja užeta na bubanj Z - 65 Zetor-Super Zetor-Super Zetor-Super 3500 zubčanik 100 14 ± 30" 6—10 vijak TRAKTORSKA Z - 69 P Zetor 25 50 1700 zubčanik 100 11,2 ±15» 6—10 vijak VITLA Tip vitla TNP Zetor-Super P Zetor-Super Zetor-Super 50 3500 zubčanik 100 12,5—14 ± 90° 6 vijak Z - 2061 Zetor-2041 Zetor-3011 Zetor-3016 1700 zračna 100 8 ±60° 6—12 vijak Z - 306 Zetcr-401 Zetor-301 Zetor-301 2500 zračna 100 10 ±60° 6—12 vijak |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Žicara tipa VLu SI. 8. Upotreba potpore RVS za uskladišten je trupaca način ne oštećuje se tlo i biljni korov. Također se ne oštećuju ni odrasla stabla jer trasa žicare prolazi prosjekom (si. 9). Prema nosivosti i funkciji dijele se žica re na: a) žicare lakog tipa VLu 4 b) žicare srednjeg tipa VLu 8 c) žicare teškog tipa DPLu 2-2000 d) gravitacijske žicare tipa Valtelina Žicare lakog tipa VLu 4 dijele se prema načinu iznošenja drvnih sortimenata tj. prema tome kako je drvo ovješeno na žicari. Tako imamo: 1. horizontalno ovješeno drvo VLu 2. poluovješeno VLn 3. okomito ovješeno VLs 4. žicara za ravnice VLr SI. 9. Izvlačenje drveta pomoću žicare — horizontalno ovješeno drvo Ova žicara se upotrebljava za otpremu drveta niz pad i to veći od 20%. Horizontalni položaj drveta dozvoljava prenos dugih sortimenata pri razmjerno maloj visini nosivog užeta. Najekonomičnija udaljenost privlačenja za drvo četinjača iznosi 200 do 270 m, a za drvo listača 200 do 300 m. Dnevni učinak kod drva četinjač.a iznosi 15 do 17 m3, a kod drva listača 12 do 15 m3. Maksimalni učinak kod četinjača može da dosegne i do 50 m3. Kao pogonski stroj upotrebljava se vitlo JNSU-10. Žicara tipa VLn Ova žicara izvlači drvo poluovješeno tj. samo na jednom kraju zavezano dok se drugi kraj kreće po zemlji. Upotrebljava se za transport uz nagib. Preppruča se za veći pad od 25%. Najekonomičnija udaljenost privlačenja za drvo četinjača iznosi 120 do 170 m, a za drvo listača 120 do 180 m. Dnevni učinak kreće se za četinjače od 17 do 20 m3. Pogonski stroj je vitlo tipa JNSU-10 ili za teže drvo vitlo tipa JNSU20. Žicara tipa VLs Žicara ovog tipa primjenjuje se za transport drveta niz pad. Preporuča se za pad veći od 40l!,/o. Drvo se veže za sistem kolotura na jednom kraju, a drugi kraj visi okomito. Zbog toga se upotrebljava za trupce veličine 6 m. Pomoću ove žicare može se drvo transportirati i uz pad. Žicara tipa VLr Upotreba ove žicare je u blago nagnutim terenima i ravnim terenima. Najekonomičnija udaljenost transporta kreće se od 130 do 200 m. Dnevni učinak iznosi prosječno 17 do 20 m3. Žicara tipa VLu 8 Ova žicara spada u srednji tip jer je nosivost nešto veća nego kod naprijed opisanih žicara. Upotrebljava.se u planinskim terenima gdje je rijetka mreža putova. Maksimalna dužina iznosi 1200 m. Kao pogonski stroj upotrebljava se vitlo tipa DNSU-30 sa dva doboša. Žicara tipa DOPLu 2-2000 Žicara ovog tipa ima nosivost do 2000 kg pa prema tome spada u žicare teškog tipa. Upotrebljava se u područjima gdje se ne mogu graditi sekundarne ceste. Duljina transporta je do 2000 m. Ekonomična je tamo gdje je moguća koncentracija drveta do 400 ma. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Ova žicara može imati dvije alternative i to za transport drveta horizontalno ovješenog (tip DPL2-2000) i za transport drveta poluovješenog (tip JPL2-600). DPL2-2000 upotrebljava se na udaljenost do 2000 m gdje je pad veći od 20´/o. Omogućeno je privlačenje cijelih debala i to zbog horizontalnog vješanja. Pogonski stroj je vitlo tipa JNSU-30. Primjenjuje se u kombinaciji sa drugim sredstvima privlačenja drveta (traktori, sprege i si.). JPL-2-600 upotrebljava se za privlačenje uz pad. Drvo se transportira poluovješeno. Maksimalna dužina transporta iznosi 600 m. Gravitacijska žicara tipa Valtelina Ova žicara upotrebljava se tamo gdje su velike koncentracije drvne mase (1000 do 2000 m3 i više). Ona je stabilnijeg karaktera i dozvoljava solidnije uređaje. Upotrebljava se na udaljenost od 1000 do 2000 m. No može se upotrebljavati i na veće udaljenosti. Instalira se tamo gdje nema izgrađenih putova. Može da svladava padove veličine do 6Ö°/o. Prosječni dnevni učinak ove žicare iznosi za četinjače 30 m3, a za listače 25 m3. Maksimalni učinak kod četinjača može dosegnuti i do 80 m3. Kod svih pomenutih žicara potrebna je radna snaga od 4 ili 5 radnika. No ukoliko radnik na pogonskom stroju vrši i odvezivanje drveta-tovara, to se broj radnika smanjuje na 3 i tako se poboljšava ekonomičnost rada žicare. Koliko značajnu ulogu imaju žicare u CSR vidi se po tome što npr. Uprava državnih šuma Banska Bistrica ima 50 raznih tipova u radu na svome području, a Uprava državnih šuma Žilina 34. Na području Banske Bistrice u toku 1963. godine izvučeno je 40.000 m3 drvne mase na prosječnoj udaljenosti od 1000 m. Kako je i dalja perspektiva izvlačenja drveta pomoću žicara to se ispituje upotreba jeftinijih pogonskih strojeva ili primjena gravitacije. U priloženoj tabeli 4 date su tehničke karakteristike žicara, a u tabeli 5 pregled pogonskih strojeva žicara. / TRANSPOR TDRVETA Pod transportom drveta razumijevamo ovdje prijevoz drveta na veće udaljenosti od pomoćnog stovarišta do glavnog stovarišta ili od glavnog stovarišta do mjesta dalje prerade. U ČSSR za transport drveta upotrebljavaju se traktori sa odgovarajućim prikolicama, kamioni bez prikolica, s prikolicama i poluprikolicama i šumske željeznice. Traktori s prikolicama upotrebljavaju se za manje udaljenosti, a kamioni i željeznice na veće udaljenosti. Drvo se pretežno transportira kamionima. Transport u CSSR mehaniziran je lOO´Vc. Razvoj mehanizacije transporta ´ na području Uprave državnih šuma Žilina kretao se po godinama: 1956 1957 1958 1959 1960 1961 63,0 68,7 80,1 87,6 94,0 89,7 1962 1963 1964 godine 93,7 94,0 99,7 »/« Transport traktorima Za transport drveta upotrebljavaju se u CSSR slijedeći traktori: Zetor 25; Zetor 35; Skoda 30; Zetor 50; Zetor 3011. U tabelama 1, 2 i 3 dati su podaci i tehničke karakteristike za traktore i njihovu opremu. Ovdje dajemo opis traktorske prikolice TD-5 (si. 10). SI. 10. Traktorska prikolica DT-5 nosivosti 5 tona Prikolica je namijenjena za transport dugog drveta. Sastoji se iz dva dijela koji se mogu međusobno primicati ili odmicati. Nosivost prikolice iznosi 5000 kg. Dozvoljena brzina kretanja je 30 km´sat. Snabdjevena je zračnom i ručnom kočnicom. Težina prikolice iznosi 1800 kg. Razmak između postranih stupova je 1740 mm, a njihova visina je 1200 mm. Stupovi se mogu spuštati cijeli ili polovina što olakšava utovar na prikolicu. Transport automobilima Teretni automobili su glavno transportno sredstvo za prevoz drvne mase. U ĆSSR upotrebljavaju se slijedeći tipovi teretnih automobila: Praga V3S; Praga S5T; Škoda 706; Tatra 111; Tatra 805; Tatra 137 521 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 56 <-- 56 --> PDF |
POGONSKI STROJEVI ŽICARA stroj a JNS-10 JNSU-10 JNSU-20 JiNS-30 DNSU-20 DNSU-energije Jawa 350 T-4K-10 mali traktor Traktor Z-3011 Skoda 440 Motor Z minor Motor motora KS 16 10 33 40 22 33 goriva benzin nafta nafta benzin nafta nafta vitla bez 220 1150 težina traktora 820 1000 — g + 350 doboša 1 1 + (1) 1 + (1) 1 2 2 dobom/ promjer 550/10 550-10 550/10 1400/10 2100/8 1200/10-1 II 550/12, 950/10 m voza sanke točkova točkovi sanke sanke točkov samopokretnih samcpokretan samcpokreta čeljust |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 57 <-- 57 --> PDF |
i u novije vrijeme Tatra 138. U tabeli 6 dani su podaci i tehničke karakteristike za pomenute automobile. Kako je često u upotrebi i poluprikolica DA-5 to se daju za nju podaci: Automobilska prikolica DA-5 (si. 11) Prikolica je namijenjena za prevoz dugačke robe. Nosivost prikolice je 5000 kg; težina 1870 kg; visina 2640 mm; širina 2300 mm; dužina 3240 mm. Srednji razmak kotača iznosi 1760 mm. Kočenje je zračno i ručno. Prosječna udaljenost transporta teret-> nim automobilima na području Uprave državnih šuma Žilina iznosila je 19 km, a na području Banske Bistrice 16,5 km. Uprava državnih šuma Banska Bistrica raspolaže sa 200 kamiona ,a Zilina sa 163 kamiona. Na si. 12 vidi se prevoz duge robe pomoću teretnog automobila sa poluprikolicom. SI. 11. Automobilska poluprikolica DA-5 UTOVAR I ISTOVAR U šumarstvu je dugo vremena bio problem utovara u željezničke vagone i kasnije u teretne automobile i prikolice raznog tipa. Danas se utovar znatno riješio pomoću raznih dizalica i pomoćnih stroje va. Istovar se lakše rješava zbog toga jer se ili upotrebljavaju isti strojevi kao i za utovar ili se on vrši ručno. Jedno od dobrih rješenja utovara na teretne automobile je ugrađeno vitlo TB SI. 12. Prevoz duge robe pomoću teretnog automobila sa poluprikolicom TD-5 (si. 13). Primjena ovog vitla znatno rješava problem ručnog utovara. Montira se na vozilo. Težina vitla je 330 kg. Vitlo ima dva doboša. Vučna sila na jednom užetu iznosi 700 kg. Dužina užeta je 40 m, što potpuno zadovoljava. Na si. 14 prikazan je način utovara pomoću ovog vitla. SI. 13. Kamionsko vitlo TB |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Za utovar se upotrebljava i tzv. hidraulička ruka HZP 4-61 (si. 15). Ugrađena je na kamion. Nosivost je od 1000 do 2000 kg. Pogon je hidraulični a vrši se preko motora automobila. m -´JLg ^: ? ^I^^^^JO **>* SI. 14. Utovar duge robe na kamion s poluprikolicom pomoću vitla TB Ukratko rezimirajući rezultate stanja i razvoja mehanizacije u CSSR može se konstatirati slijedeće: 1. Mehanizaciji u šumarstvu posvećuje se velika pažnja. U kratkom vremenskom razdoblju postignuti rezultati i uspjesi u izvlačenju drveta iz šume i u transportu drveta. 2. Uspjesi mehanizacije postižu se: a) fiksiranim planovima razvoja mehanizacije, b) radom i rezultatima instituta za šumarstvo i to stanica za mehanizaciju u Krtinama i Oravskom Podzamku, c) stalnoj vezi i uskoj suradnji naučnoi straživačkih stanica sa operativom, d) postojanjem posebne fabrike za izradu opreme i priključnih strojeva za potrebe šumarstva. 3. Za izvlačenje drveta upotrebljavaju se slijedeća sredstva: a) traktori točkaši opremljeni vitlom i drugim odgovarajućim uređajima, b) traktori gusjeničari opremljeni vitlom i drugim uređajima, c) samostalna vitla, d) žicare raznog tipa. Izvlačenje drveta riješeno je sa cea 60´Vo. 4. Transport drveta vrši se: a) kamionima vlastite proizvodnje, b) traktorima sa prikolicama, c) šumskim željeznicama. Transport drveta riješen je 100%. 5. Utovar i istovar drveta vrši se: a) samostalnim dizalicama, b) ugrađenim vitlima na kamione, c) ugrađenim dizalicama na kamionima, d) specijalnim utovarivačima. Moramo istaći da smo prilikom boravka u CSSR bili vanredno primljeni i da nam je bila pružena maksimalna mogućnost SI. 15. Utovar kamiona pomoću hidrauličke ruke HZP4-61 uvida u mehanizaciju izvlačenja i transporta kako na terenu tako i u naučnim i drugim ustanovama. Ing. Bogdan Dereta |