DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 45 <-- 45 --> PDF |
tie šuma pruža svakome u svako doba neograničen prostor za kretanje, disanje i odmor. Utoliko više začuđuje, da borba za održavanje šuma nije jače vođena i od socijalnih političara. Pritisak za krčenjem šuma postoji danas u svim gusto naseljenim inače slabo pošumljenim područjima. U alpskim i poljoprivrednim područjima na kojima se ekstenzivno gospodari i sa kojeg se stanovništvo iseljava, ima naprotiv površina koje se mogu dobiti kao naknada i koje se mogu lako pošumiti. Ako se pak šumarski stručnjak većinom mora suprotstavljati zahtjevima za takvu zamjenu, on to čini, što na svijet ne gleda »kroz zelene naočale današnjici tuđe romantike«. On ima u vidu mnogo više čovjeka, prije svega omladinu i radne ljude. Mnogobrojne rekreacijske zadaće šume nanose doduše osjetljivo sužavanje slobode šumskom gospodarenju, a šuma za rekreaciju skriva u sebi u uzgojnom, pogledu i nmoge loše strane. Tabanje tla, oštećivanje mladih biljaka, štete koje nastaju iz nepažnje, neznanja i šta više iz zlonamjernosti, moglo bi šumarskim stručnjacima olakšati da ustupe šumske površine u blizini gradova i da zatraže za njih zamjenu u udaljenijim predjelima. Međutim, potrebno je posjednike šuma i upravne organe uvijek podsjećivati, da šuma u velikoj mjeri predstavlja opće dobro. Čuvanje ovog dobra vrlo često se prepušta samo šumarskim stručnjacima. Danas postaje to prvorazredna dužnost svih uviđavnih i svjesnih odgovornosti, da bdiju nad povjerenim šumskim nasljeđem. Danas se više ne tiču šumarska pitanja samo potrošača drva i šumarskih stručnjaka. Ona su prije svega zbog javnog interesa tiču svakog čovjeka. Za šumu je danas svaki čovjek suodgovoran. Ali i kod šumarskih stručnjaka mora sazreti spoznaja da budućnost zahtijeva veće ustupke općim interesima nego do sada. Onaj koji traži odmor u šumi ima pravo na lagan pristup u šumu, na putove, na mir i uživanje u prirodi. Prvobitna, prirodnija šuma za rekreaciju treba da seodlikuje odmaralištima i ognjištima, izvorima i skloništima. Tehnički razvitak djeluje baš u blizini gradova mnogostruko i na šumu suprotno od potreba općenitosti. Zbog pomanjkanja radne snage i nužnosti da se smanje troškovi sve se više uvode strojevi i motori, konj se zamjenjuje smrdljivim traktorima, tegljačima i vitlovima i dapače sve se više primjenjuju strojevi pri njezi mladika i guštika. Tim je i mir u šumi ugrožen. Mi se nećemo suprostavljati toj sklonosti me haniziranja i toj gospodarskoj težnji, ali je hitno potrebno, da se u šumi za rekreaciju — a kojoj šumi ne pripada već danas ili uskoro ta zadaća — ublaže na snošljivu mjeru učinci tehničkog razvoja. Bilo bi u osnovi pogrešno, da se higijenskim zahtjevima pridaje manja važnost nego radnotehničkim i gospodarskim obzirima. Nadalje, u suvremenom uzgoju šuma osiguravaju se na sretan način zahtjevi postavljeni šumi za rekreaciju. Suvremeni uzgoj šuma stvara vrlo prinosne šume, koje s obzirom na ljepotu ne zaostaju za prirodnim šumama. Danas više ne postoji suprotnost između uzgoja šuma i zaštite prirode, nikakva razlika između zaštitne šume, šume za rekreaciju i gospodarske šume. Dok su napredak i tehnika najprije doveli na skoro svim područjima do tragičnog dualizma čovjek-priroda, kod uzgoja šuma zahvaljujemo istraživanju i praktičnom iskustvu za novu sintezu prirodnost- gospodarstvenost. Ovaj razvitak također donosi sobom, da će prirodna šuma kao element kraja u budućnosti igrati još veću ulogu i daleko iznad svojih gospodarskih, zaštitnih i općih zadaća. Proizvodnje drva, zaštita tla, izravnanje oticanja vode, sprečavanje stvaranja lavina, smanjenje buke, prašine i otpadnih plinova te mnoga druga korisna djelovanja šume, u osnovi su samo pojedinačni faktori. Elementarno značenje šume leži pak u njezinoj ulozi za cjeloviti sklop odnosa kraja. Naš životni prostor mora biti shvaćen kao zatvorena geografska cjelina i jedinstvo, kao kraj kojeg karakterizira njegovo istorijsko postojanje, njegova sociološki, gospodarski, tehnički i prirodoznanstveni uvjetovana pojava, njegov unutrašnjo- biološki sklop odnosa. U iskonskim pejsažima s velikim udjelom šuma odvijao se tok razvitka po prirodnim zakonima. U civiliziranom kraju nestalo je ove svojstvene, prvotne harmonije kraja, a ravnoteža je postala ovisna o mjerama koje čovjek poduzima. Stoga je naša dužnost da smišljeno oblikujemo kraj. Današnje planinarenje gdje ga uopće ne usmjeravaju mnoge slučajnosti, politički interesi, privredni magnati, špekulanti i tehnokrati polazi još prečesto samo od statičko-prostornog i čisto estetskog oblikovanja kraja. Mnogo više trebalo bi se obazirati na biološko-dinamične elemente jednog predjela i s tim na njegovu ekologiju. Samo tako bila bi pravilno ocijenjena uloga šume u kultiviranom kraju. U rastućoj specijalizaciji nazire se opasnost za ekologiju kraja i s njom za šumu. Koliko se dobiva potrebnom specijalizacijom na svim područjima znanosti, mnogo |