DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 45     <-- 45 -->        PDF

tie šuma pruža svakome u svako doba neograničen
prostor za kretanje, disanje i
odmor. Utoliko više začuđuje, da borba za
održavanje šuma nije jače vođena i od socijalnih
političara.


Pritisak za krčenjem šuma postoji danas
u svim gusto naseljenim inače slabo pošumljenim
područjima. U alpskim i poljoprivrednim
područjima na kojima se ekstenzivno
gospodari i sa kojeg se stanovništvo
iseljava, ima naprotiv površina koje
se mogu dobiti kao naknada i koje se mogu
lako pošumiti. Ako se pak šumarski
stručnjak većinom mora suprotstavljati
zahtjevima za takvu zamjenu, on to čini,
što na svijet ne gleda »kroz zelene naočale
današnjici tuđe romantike«. On ima u vidu
mnogo više čovjeka, prije svega omladinu
i radne ljude.


Mnogobrojne rekreacijske zadaće šume
nanose doduše osjetljivo sužavanje slobode
šumskom gospodarenju, a šuma za rekreaciju
skriva u sebi u uzgojnom, pogledu
i nmoge loše strane. Tabanje tla, oštećivanje
mladih biljaka, štete koje nastaju iz
nepažnje, neznanja i šta više iz zlonamjernosti,
moglo bi šumarskim stručnjacima
olakšati da ustupe šumske površine u blizini
gradova i da zatraže za njih zamjenu
u udaljenijim predjelima. Međutim, potrebno
je posjednike šuma i upravne organe
uvijek podsjećivati, da šuma u velikoj
mjeri predstavlja opće dobro. Čuvanje
ovog dobra vrlo često se prepušta samo
šumarskim stručnjacima. Danas postaje to
prvorazredna dužnost svih uviđavnih i
svjesnih odgovornosti, da bdiju nad povjerenim
šumskim nasljeđem. Danas se više
ne tiču šumarska pitanja samo potrošača
drva i šumarskih stručnjaka. Ona su prije
svega zbog javnog interesa tiču svakog
čovjeka. Za šumu je danas svaki čovjek
suodgovoran.


Ali i kod šumarskih stručnjaka mora sazreti
spoznaja da budućnost zahtijeva veće
ustupke općim interesima nego do sada.
Onaj koji traži odmor u šumi ima pravo
na lagan pristup u šumu, na putove, na
mir i uživanje u prirodi. Prvobitna, prirodnija
šuma za rekreaciju treba da seodlikuje
odmaralištima i ognjištima, izvorima
i skloništima.


Tehnički razvitak djeluje baš u blizini
gradova mnogostruko i na šumu suprotno
od potreba općenitosti. Zbog pomanjkanja
radne snage i nužnosti da se smanje troškovi
sve se više uvode strojevi i motori,
konj se zamjenjuje smrdljivim traktorima,
tegljačima i vitlovima i dapače sve se više
primjenjuju strojevi pri njezi mladika i
guštika. Tim je i mir u šumi ugrožen. Mi
se nećemo suprostavljati toj sklonosti me


haniziranja i toj gospodarskoj težnji, ali je
hitno potrebno, da se u šumi za rekreaciju


— a kojoj šumi ne pripada već danas ili
uskoro ta zadaća — ublaže na snošljivu
mjeru učinci tehničkog razvoja. Bilo bi u
osnovi pogrešno, da se higijenskim zahtjevima
pridaje manja važnost nego radnotehničkim
i gospodarskim obzirima.
Nadalje, u suvremenom uzgoju šuma
osiguravaju se na sretan način zahtjevi
postavljeni šumi za rekreaciju. Suvremeni
uzgoj šuma stvara vrlo prinosne šume, koje
s obzirom na ljepotu ne zaostaju za
prirodnim šumama. Danas više ne postoji
suprotnost između uzgoja šuma i zaštite
prirode, nikakva razlika između zaštitne
šume, šume za rekreaciju i gospodarske
šume. Dok su napredak i tehnika najprije
doveli na skoro svim područjima do tragičnog
dualizma čovjek-priroda, kod uzgoja
šuma zahvaljujemo istraživanju i praktičnom
iskustvu za novu sintezu prirodnost-
gospodarstvenost.


Ovaj razvitak također donosi sobom, da
će prirodna šuma kao element kraja u budućnosti
igrati još veću ulogu i daleko iznad
svojih gospodarskih, zaštitnih i općih
zadaća.


Proizvodnje drva, zaštita tla, izravnanje
oticanja vode, sprečavanje stvaranja lavina,
smanjenje buke, prašine i otpadnih
plinova te mnoga druga korisna djelovanja
šume, u osnovi su samo pojedinačni
faktori. Elementarno značenje šume leži
pak u njezinoj ulozi za cjeloviti sklop odnosa
kraja. Naš životni prostor mora biti
shvaćen kao zatvorena geografska cjelina
i jedinstvo, kao kraj kojeg karakterizira
njegovo istorijsko postojanje, njegova sociološki,
gospodarski, tehnički i prirodoznanstveni
uvjetovana pojava, njegov unutrašnjo-
biološki sklop odnosa. U iskonskim
pejsažima s velikim udjelom šuma
odvijao se tok razvitka po prirodnim zakonima.
U civiliziranom kraju nestalo je
ove svojstvene, prvotne harmonije kraja, a
ravnoteža je postala ovisna o mjerama koje
čovjek poduzima. Stoga je naša dužnost
da smišljeno oblikujemo kraj. Današnje
planinarenje gdje ga uopće ne usmjeravaju
mnoge slučajnosti, politički interesi,
privredni magnati, špekulanti i tehnokrati
polazi još prečesto samo od statičko-prostornog
i čisto estetskog oblikovanja kraja.
Mnogo više trebalo bi se obazirati na
biološko-dinamične elemente jednog predjela
i s tim na njegovu ekologiju. Samo
tako bila bi pravilno ocijenjena uloga šume
u kultiviranom kraju.


U rastućoj specijalizaciji nazire se opasnost
za ekologiju kraja i s njom za šumu.
Koliko se dobiva potrebnom specijalizacijom
na svim područjima znanosti, mnogo