DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 43 <-- 43 --> PDF |
cSaopćenfa ZNAČAJ ŠUME Pitanje značaja šume za rekreaciju u zemlji kao što je Jugoslavija može se ponajprije smatrati manje važnim, jer je Jugoslavija uspoređena s većim dijelom drugih zemalja Zapadne i Srednje Evrope izrazito šumovita i manje gusto naseljena. Naročito Slovenija (i skandinavske zemlje) spada među šumom najbogatije zemlje Evrope. Njena šumovitost je dva puta veća, a gustoća naseljenosti za jednu trećinu manja nego u Švicarskoj gdje je žiteljstvo mnogo neravnomjernije raspodjeljeno, a zbijeno po dolinama i nižim položajima. U Evropi otpada na jednog stanovnika prosječno 0,3 ha šumske površine, dok u Sloveniji ona iznosi 0,6 ha. U Jugoslaviji je šuma još tako bogato zastupljena, da su se pored njezinog izrazito gospodarskog značaja dosad jedva pojavljivala pitanja održavanja i njege šuma sa socijalnog stanovišta. Organizatorima ovog zasjedanja kojima se zahvaljujem na pozivu za učestvovanje i na prijateljskom prijemu perialpskih profesora za uzgoj šuma, očito izgleda da su ipak ovi problemi vrlo važni. Na osnovu mog u zadnjih 15 godina skoro svakogodišnjeg posjećivanja vaše zemlje, koja je tako bogata netaknutim prirodnim ljepotama i prekrasnim krajevima, dozvoljavam si da i ja dijelim to mišljenje. U Švicarskoj sa svojim gorama, jezerima i sa dobro raspoređenim šumama po cijeloj zemlji, vjerovali smo još prije nekih 10 godina, kako danas možda vjeruju mnogi među vama, da našem stanovništvu i brojnim inostranim gostima neće nikada nedostajati prostora za rekreaciju. Ipak smo razvitkom zadnjih godina bili tako iznenađeni, da je na mnogim mjestima rješavanje važnih, planiranih zadataka danas jedva više moguće na način koji socijalno zadovoljava. Slovenija kao alpska zemlja možda se može koristiti ovim iskustvom. Stoga me veseli, da vam mogu govoriti o zadacima šumarskih stručnjaka, koje bi, po mom mišljenju, već sada trebalo postaviti kao jednakovrijedne ekonomskim zadacima. Sav tehnički napredak i teško rješivi * Prijevod referata kojeg je održao prof. dr. H. Leibundgut, Zürich, na plenumu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Slovenije, dana 17. rujna 1962. g. u Slovenj Gradecu. ZA REKREACIJU* gospodarski zadaci sadašnjosti., ne smiju umanjiti našu odgovornost za jedno od najvažnijih prirodnih dobara — za šumu. Nama šumarskim stručnjacima ne smije izmaći, da se više nego nekada ranije u vrtlogu razvitka besciljno rasipaju nepovratna prirodna dobra kao rude, zdrava voda naših potoka, jezera i rijeka, plodna zemlja i zeleno zlato šuma. Sputnici i kozmonauti navode progresivno rastuće čovječanstvo na fatalno vjerovanje, da će uskoro doseći zvijezde, dok mi očigledno gubimo zdravi i plodni životni prostor naše zemaljske kugle. Pa i među šumarskim stručnjacima nerijetko i zavodljivo nastupaju opasni apostoli sa svakojakim receptima, da umire široke narodne slojeve i odgovorne političare naročito u zemljama koje su bogate slabim šumama, o posljedicama od prejakog korišcenja šumama, od sječa određenih sortimenata te od često odgađanih melioracijskih mjera. Budućnost će možda još oprostiti takvim naopakim gospodarskim zaključcima ,ali će posebno strogo ocjenjivati naše djelovanje, ako zanemarimo socijalne zahtjeve. Ti socijalni zahtjevi preneseni na našu generaciju i postavljeni šumarstvu postaju naročito jasni, ako se pokuša da se odnosi ljudi prema šumi svrstaju u nekoliko stupnjeva razvitka. Na najnižem stupnju razvitka dolazi do besciljnog iskorišćavanja i krčenja šuma, što je nekad za primitivce predstavljalo prvi preduvjet za kulturni razvitak. Šta se prije tisuće godina događalo u Kini, Sjevernoj Africi, u području Sredozemnog mora, nastavilo se u Zapadnoj i Srednjoj Evropi, zahvatilo je Sjevernu i Srednju Ameriku, a danas se ubrzano događa u Južnoj Americi i u drugim dijelovima svijeta. Potreban je bio dugi razvitak i praktično iskustvo da bi sazrela spoznaja da se u javnom interesu mora sačuvati dovoljno šuma zbog njezinih zaštitnih funkcija. Do tog saznanja došlo je alpsko stanovništvo još prije više stoljeća zbog teških posljedica nastalih pustošenjem šuma. Mnogo kasnije postignut je u Zapadnoj i Srednjoj Evropi visoki stupanj razvitka koji se odlikuje načelom potrajnog gospodarenja šumama. Ovaj stupanj predstavlja određeni nazor o šumi i shvaćanje šumarstva, što je još i danas svojstveno samo 509 |