DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 43     <-- 43 -->        PDF

cSaopćenfa


ZNAČAJ ŠUME


Pitanje značaja šume za rekreaciju u zemlji
kao što je Jugoslavija može se ponajprije
smatrati manje važnim, jer je Jugoslavija
uspoređena s većim dijelom drugih
zemalja Zapadne i Srednje Evrope izrazito
šumovita i manje gusto naseljena. Naročito
Slovenija (i skandinavske zemlje) spada
među šumom najbogatije zemlje Evrope.
Njena šumovitost je dva puta veća, a gustoća
naseljenosti za jednu trećinu manja
nego u Švicarskoj gdje je žiteljstvo mnogo
neravnomjernije raspodjeljeno, a zbijeno
po dolinama i nižim položajima. U Evropi
otpada na jednog stanovnika prosječno 0,3
ha šumske površine, dok u Sloveniji ona
iznosi 0,6 ha.


U Jugoslaviji je šuma još tako bogato
zastupljena, da su se pored njezinog izrazito
gospodarskog značaja dosad jedva pojavljivala
pitanja održavanja i njege šuma
sa socijalnog stanovišta.


Organizatorima ovog zasjedanja kojima
se zahvaljujem na pozivu za učestvovanje
i na prijateljskom prijemu perialpskih
profesora za uzgoj šuma, očito izgleda da
su ipak ovi problemi vrlo važni. Na osnovu
mog u zadnjih 15 godina skoro svakogodišnjeg
posjećivanja vaše zemlje, koja je
tako bogata netaknutim prirodnim ljepotama
i prekrasnim krajevima, dozvoljavam
si da i ja dijelim to mišljenje. U Švicarskoj
sa svojim gorama, jezerima i sa
dobro raspoređenim šumama po cijeloj zemlji,
vjerovali smo još prije nekih 10 godina,
kako danas možda vjeruju mnogi među
vama, da našem stanovništvu i brojnim
inostranim gostima neće nikada nedostajati
prostora za rekreaciju. Ipak smo razvitkom
zadnjih godina bili tako iznenađeni,
da je na mnogim mjestima rješavanje
važnih, planiranih zadataka danas jedva
više moguće na način koji socijalno zadovoljava.
Slovenija kao alpska zemlja možda
se može koristiti ovim iskustvom. Stoga
me veseli, da vam mogu govoriti o zadacima
šumarskih stručnjaka, koje bi, po
mom mišljenju, već sada trebalo postaviti
kao jednakovrijedne ekonomskim zadacima.
Sav tehnički napredak i teško rješivi


* Prijevod referata kojeg je održao prof.
dr. H. Leibundgut, Zürich, na plenumu
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i
drvne industrije Slovenije, dana 17. rujna
1962. g. u Slovenj Gradecu.
ZA REKREACIJU*


gospodarski zadaci sadašnjosti., ne smiju
umanjiti našu odgovornost za jedno od
najvažnijih prirodnih dobara — za šumu.


Nama šumarskim stručnjacima ne smije
izmaći, da se više nego nekada ranije u
vrtlogu razvitka besciljno rasipaju nepovratna
prirodna dobra kao rude, zdrava
voda naših potoka, jezera i rijeka, plodna
zemlja i zeleno zlato šuma. Sputnici i kozmonauti
navode progresivno rastuće čovječanstvo
na fatalno vjerovanje, da će
uskoro doseći zvijezde, dok mi očigledno
gubimo zdravi i plodni životni prostor naše
zemaljske kugle. Pa i među šumarskim
stručnjacima nerijetko i zavodljivo nastupaju
opasni apostoli sa svakojakim receptima,
da umire široke narodne slojeve i
odgovorne političare naročito u zemljama
koje su bogate slabim šumama, o posljedicama
od prejakog korišcenja šumama, od
sječa određenih sortimenata te od često
odgađanih melioracijskih mjera. Budućnost
će možda još oprostiti takvim naopakim
gospodarskim zaključcima ,ali će posebno
strogo ocjenjivati naše djelovanje,
ako zanemarimo socijalne zahtjeve.


Ti socijalni zahtjevi preneseni na našu
generaciju i postavljeni šumarstvu postaju
naročito jasni, ako se pokuša da se odnosi
ljudi prema šumi svrstaju u nekoliko
stupnjeva razvitka.


Na najnižem stupnju razvitka dolazi do
besciljnog iskorišćavanja i krčenja šuma,
što je nekad za primitivce predstavljalo
prvi preduvjet za kulturni razvitak. Šta se
prije tisuće godina događalo u Kini, Sjevernoj
Africi, u području Sredozemnog
mora, nastavilo se u Zapadnoj i Srednjoj
Evropi, zahvatilo je Sjevernu i Srednju
Ameriku, a danas se ubrzano događa u
Južnoj Americi i u drugim dijelovima svijeta.


Potreban je bio dugi razvitak i praktično
iskustvo da bi sazrela spoznaja da se u
javnom interesu mora sačuvati dovoljno
šuma zbog njezinih zaštitnih funkcija. Do
tog saznanja došlo je alpsko stanovništvo
još prije više stoljeća zbog teških posljedica
nastalih pustošenjem šuma.


Mnogo kasnije postignut je u Zapadnoj
i Srednjoj Evropi visoki stupanj razvitka
koji se odlikuje načelom potrajnog gospodarenja
šumama. Ovaj stupanj predstavlja
određeni nazor o šumi i shvaćanje šumarstva,
što je još i danas svojstveno samo


509