DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 3     <-- 3 -->        PDF

SU MARSKI LIST


GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE


GODIŠTE 88 STUDENI — PROSINAC GODINA 1964.


KAKO JE REAGIRALA PEDESETOGODIŠNJA SASTOJINA
HRASTA LUŽNJAKA NAKON JAKIH PROREDA?*


Prof. đr DUŠAN KLEPAC


Pred deset godina naišli smo na jednu 47-godišnju čistu saatojinu hrasta
lužnjaka sa ponešto poljskog jasena i brijesta, koju do tog vremena nije nitko
prorjeđivao. Ta se sastojina proteže u odjelima 96. i 100. gospodarske jedinice
»Josip Kozarac« na području šumarije Lipovljani. Sastojina je povremeno poplavljena
visokom vodom te predstavlja tipičnu nizinsku lužnjakovu šumu
(Querceto-Genistetum elatae, Horv.). Vrlo dobro odgovara Wimmenauero v
i m prirasno-prihodnim tablicama za hrast na I. stojbinskom bonitetu. Prikazana
je na si. 1.


Kako je spomenuta sastojina »vapila« za proredom, prof, dr Miljenk o
Plavši ć i ja iskoristili smo priliku da u toj sastojim osnujemo 4 privremene
pokusne plohe i da ih prorijedimo različitim intenzitetima sa svrhom da bismo
ispitali da li se u pedesetogodišnjoj hrastovoj sastojini može prorjedama utjecati
na debljinski prirast. Zato smo iskolčili i obilježili četiri pokusne plohe
na kojima smo izmjerili sva stabla i odredili njihovu drvnu masu. Zatim smo
izvršili prorede različite jačine. Numerički podaci o tome publiciram su u
Glasniku za šumske pokuse br. XIV od 1960. god., u radnji M. Plavši ć —


D. K1 e p a c : »Strukturni odnosi Posavskih šuma s obzirom na broj stabala,
temeljnicu i drvnu masu«.
Iz te radnje se vidi, da smo u istraživanoj sastojini jeseni 1954. god. proredom
prosjekli ove drvne mase u m3/ha odnosno u %:


na pokusnoj plohi m3/b %


br. IOI —
br. 7 36,7 11
br. 8 78,3 21
br. 9 89,7 26


Najjači intenzitet prorjeđivanja je na devetoj pokusnoj plohi gdje smo posjekli
oko jednu četvrtinu drvne mase. (Vidi si. 2).


Desetu pokusnu plohu nismo prorjeđivali da bi nam poslužila za komparaciju.


* Ova je radnja izrađena uz pomoć sredstava iz Republičkog fonda za naučna
istraživanja SR Hrvatske.