DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Sve ove funkcije čine jedinstveni centralni krug problema cjelokupne tehnike gospodarenja šumama. Primarno težište na jednoj od ovih funkcija definira i način gospodarenja, daje tom gospodarenju osnovnu karakteristiku i pruža uvid u valjanost pojedinih načina gospodarenja. Gospodarenje golom sječom, na velikim površinama, počiva na funkciji iskorištavanja, koja je ovdje, primarna. Obnova suma vještačkim putem na velikim površinama sekundarna je i služi samo principu potrajnosti gospodarenja. Funkcija zaštite i ostale funkcije nisu ovdje naglašene. Formula za gospodarenje golom sječom na velikim površinama mogla bi imati oblik (4,1). Napomena: u gornjoj formuli redosljed funkcija označava i njihov značaj. Gospodarenje u šumama oplodnom sječom na velikim površinama, isto je tako potčinjeno funkciji iskorištavanja, koja je i ovdje primarna, ali za razliku od gospodarenja golim sječama, ovdje je funkcija zaštite tla i buduće sastojine djelomično osigurana sistemom vremenski ograničenih sječa (postepenim otvaranjem sklopa matične satojine). Formula gospodarenja oplodnim sječama na velikim površinama, mogla bi imati slijedeći oblik: (4, 1, 5). U centru pažnje prebornog načina gospodarenja je zaštita tla i sastojine i, kao preduslov trajnog prebiranja, tzv. preborna struktura. Uslijed zaštitnog faktora preborne šume obnova je potpuno osigurana, ali funkcija njege sastojine, kao i iskorištavanja, djelomično su zapostavljene i pojavljuju se ovdje kao ozbiljna smetnja u ekonomici gospodarenja. (Visoki transportni troiškovi proizvoda, smetnja potpunoj mehanizaciji itd.). Formula za preborno gospodarenje, prema tome, mogla bi glasiti (5, 1, 3, 4). Skupinsko-postupično gospodarenje, ih kako neki nazivaju samo skupinsko gospodarenje poznato pod imenom »Femelšlag«, polazi od pretpostavke, da je osnovna funkcija šume njega i da se njegom sastojine istovremeno rješavaju mnogi problemi proizvodnje bili oni ekonomske ili biološke naravi ne prekidajući proizvodnju. Njegom sastojine podiže se ne samo kvalitet produkcije na najviši mogući stepen, nego se istovremeno popravlja i kvalitet drvne zalihe. Formula za skupinsko-postupično gospodarenje mogla bi glasiti (2, 4, 1, 3, 5). Kako vidimo, i iz same formule, ovaj način gospodarenja kompleksan je i potpun. Postavlja se pitanje u kakvom se odnosu nalazi preborno gospodarenje i skupinsko postupično gospodarenje? Razlike između prebornog i skupinsko-postupičnog gospodarenja Između prebornog gospodarenja i skupinsko-postupičnog gospodarenja nema principijelnih razlika. One su samo u vremenskom i prostornom redoslijedu pojedinih funkcija, kao i u intenzitetu pojedinih funkcija. Te se razlike mogu razabrati iz slijedeće tablice: Preborno gospodarenje Skupinasto gospodarenje Obnova Neprekidna, svugdje i na Pomlađivanje sastojine je vre sastojine najmanjoj površini moguća menski i prostorno ograničeno na manje površine tzv. jezgra pod mlađi vanja 494 |