DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Sve ove funkcije čine jedinstveni centralni krug problema cjelokupne tehnike
gospodarenja šumama. Primarno težište na jednoj od ovih funkcija definira
i način gospodarenja, daje tom gospodarenju osnovnu karakteristiku i
pruža uvid u valjanost pojedinih načina gospodarenja.


Gospodarenje golom sječom, na velikim površinama, počiva na funkciji
iskorištavanja, koja je ovdje, primarna. Obnova suma vještačkim putem na
velikim površinama sekundarna je i služi samo principu potrajnosti gospodarenja.
Funkcija zaštite i ostale funkcije nisu ovdje naglašene. Formula za gospodarenje
golom sječom na velikim površinama mogla bi imati oblik (4,1).


Napomena: u gornjoj formuli redosljed funkcija označava i njihov značaj.


Gospodarenje u šumama oplodnom sječom na velikim površinama, isto
je tako potčinjeno funkciji iskorištavanja, koja je i ovdje primarna, ali za
razliku od gospodarenja golim sječama, ovdje je funkcija zaštite tla i buduće
sastojine djelomično osigurana sistemom vremenski ograničenih sječa (postepenim
otvaranjem sklopa matične satojine).


Formula gospodarenja oplodnim sječama na velikim površinama, mogla bi
imati slijedeći oblik: (4, 1, 5).


U centru pažnje prebornog načina gospodarenja je zaštita tla i sastojine
i, kao preduslov trajnog prebiranja, tzv. preborna struktura. Uslijed zaštitnog
faktora preborne šume obnova je potpuno osigurana, ali funkcija njege sastojine,
kao i iskorištavanja, djelomično su zapostavljene i pojavljuju se ovdje
kao ozbiljna smetnja u ekonomici gospodarenja. (Visoki transportni troiškovi
proizvoda, smetnja potpunoj mehanizaciji itd.).


Formula za preborno gospodarenje, prema tome, mogla bi glasiti (5, 1, 3, 4).
Skupinsko-postupično gospodarenje, ih kako neki nazivaju samo skupinsko
gospodarenje poznato pod imenom »Femelšlag«, polazi od pretpostavke, da
je osnovna funkcija šume njega i da se njegom sastojine istovremeno rješavaju
mnogi problemi proizvodnje bili oni ekonomske ili biološke naravi ne prekidajući
proizvodnju.
Njegom sastojine podiže se ne samo kvalitet produkcije na najviši mogući
stepen, nego se istovremeno popravlja i kvalitet drvne zalihe.


Formula za skupinsko-postupično gospodarenje mogla bi glasiti (2, 4, 1, 3, 5).


Kako vidimo, i iz same formule, ovaj način gospodarenja kompleksan je
i potpun.
Postavlja se pitanje u kakvom se odnosu nalazi preborno gospodarenje i
skupinsko postupično gospodarenje?


Razlike između prebornog i skupinsko-postupičnog gospodarenja


Između prebornog gospodarenja i skupinsko-postupičnog gospodarenja
nema principijelnih razlika. One su samo u vremenskom i prostornom redoslijedu
pojedinih funkcija, kao i u intenzitetu pojedinih funkcija. Te se razlike
mogu razabrati iz slijedeće tablice:


Preborno gospodarenje Skupinasto gospodarenje


Obnova Neprekidna, svugdje i na Pomlađivanje sastojine je vre


sastojine najmanjoj površini moguća menski i prostorno ograničeno


na manje površine tzv. jezgra


pod mlađi vanja


494