DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Svrha ovog prikaza nije da detaljno analizira odnose između ove dvije proizvodne koncepcije, koje će se morati, kao i svugdje tako i kod nas, razvijati paralelno sa gospodarenjem u prirodnim šumama, već da kaže nekoliko riječi o novim metodama gospodarenja u prirodnim šumama. Cilj gospodarenja šumama kao ekonomska kategorija Interesantno je ovdje napomenuti, da zadnjih stotinu godina proklamirani cilj gospodarenja šumama nije promijenio svoj značaj. Evo nekoliko primjera: U dokumentu: »Statistički opis uprave i gospodarenja šumah Otočke Imovne Općine iz 1879. godine piše: ... s druge strane da omogući unovčenje preostale drvne gromade što veći dohodak u svrhu namirenja vlastitih troškova i stvaranje koristonosnih investicijah ...« U gospodarskoj osnovi za šumariju Brlog iz godine 1911. doslovce piše ovaJko: »Svrha ove osnove jest, da se u buduće skupocjene u valjanom sklopui smijesi sastojine gaje, koje će najveći i ujedno naskupocjeniji prirast na drvnoj gromadi sa vrlo povoljnim iznosom osigurati...« U Gospodarskoj osnovi za šumsku upravu Otočac iz godine 1933. piše ovako: »Zadatak je ovih šuma da produciraju što vrednije Sortimente za potrebe drvne industrije i exportne trgovine ... « I najzad, u našim današnjim gospodarskim osnovama, iz godina 1960. do 1964. kao cilj gospodarenja navodi se: »Glavni je cilj gospodarenje u ovoj gospodarskoj jedinici, da se poluče što veći i vredniji prinosi.« Iskorišćavanje prihoda u najbližoj budućnosti treba da bazira na sadašnjem stanju i prihodnoj sposobnosti šuma uz nastojanja da se podigne njihovkvalitet iskorištavanjem u prvom redu bolesnog i lošeg materijala i time stvore potrebni preduvjeti za povećanje kvalitativnog i kvantitativnog prirasta«. Kako iz citiranog razabiremo, već skoro sto godina cilj proizvodnje u šumama jasno je formuliran i deklariran, ali putovi, koji bi imali dovesti do toga cilja nejasni su, nesigurni i, često međusobno kontradiktorni. Razlog tome jest, nedovoljno poznavanje osnovnih prirodnih zakona o dinamici razvitka šuma kao i netačna dijagnoza stanja i razvojnih tendenca šume u svim njenim oblicima i fazama. To je posljedica prihvatanja izmišljenih zakona o razvitku šuma, koji su nastali na osnovama starijih istraživanja, na vještački podignutim monokulturama i dovele do šablonskog tretiranja sastojina pa su naročito u šumama brdskih krajeva, nanijele velikih šteta. Naš je put drugačiji. Mi moramo prići novim putovima tehnike rada, na temelju konkretnih analiza svakog pojedinog objekta. Tek, na temelju takvih analiza, koje daju odgovore na sva pitanja iz područja biologije i ekonomike sastojina, možemo dospjeti do pravih principa o gospodarenju konkretnom šumom. Ovdje se baš radi o takvoj tehnici rada, koja najbrže dovodi do postavljenog cilja. Ta nova tehnologija ima za bazu dvije fundamentalne nauke, biologiju i ekonomiku i samo detaljnom analizom tih dviju komponenata, dolazimo do .osnovnih principa gospodarenja. |