DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 24 <-- 24 --> PDF |
otprilike istu količinu drva po: vrsti, kvaliteti i asortimanu« zamjenjuje se novim principom dinamične, progresivne potrajnosti gospodarenja šiumama, koje se manifestira u zakonu: »trajno povećavati, iz godine u godinu: prirast drvne mase šuma i šumskih kultura, godišnji prinos šuma stalno i trajno poboljšavati tehnologiju iskorištavanja šuma, kako po kvaliteti tako i po asortimanu proizvoda. Navedeni zakoni poznati su u ekonomici pod imenima zakona obične i proširene reprodukcije. Međutim, radi dugačkog ciklusa šumske proizvodnje (100 i više godina), radi ograničene površine, koja je pod šumama, kao i radi ostalih faktora, koji djeluju na šumsku proizvodnju, zadatak, koji smo si postavili, neobično je težak i kompleksan, a zahtjeva veliko poznavanje objekta gospodarenja. U tom traženju, zadnjih nekoliko godina, došli smo do novih spoznaja i do novih pogleda o osnovama racionalnog gospodarenja šumama. Za rješenje toga problema postoje dva puta: — put intenzivnog gospodarenja u postojećim prebornim šumama, —´ put osnivanja novih, vještačkih kultura šumskih vrsta ubrzanog rasta, plantažnog tipa. Ta dva puta, te dvije koncepcije dijamentalno suprotne polaze sa suprotnih stajališta, imaju potpuno različitu tehnologiju i, kao rezultat, stvaraju i različite proizvode. Postavljaju se sada dva pitanja: — Ima li bitnih razlika u građi prirodnih šuma i u građi plantažnih šumskih kultura? — Ima li bitnih razlika u gospodarenju sa prirođinim šumama i u gospodarenju sa plantažama? Značajke i karakteristike gospodarenja u prirodnim šumama jesu slijedeće: — To je maksimalna proizvodnja visoko vrijednih drvnih masa, velikih dimenzija sposobnih za najfiniju i najskupocjeniju mehaničku preradu (furnir, šperovano drvo itd.). — To je proizvodnja, koja uz glavnu proizvodnju (drvnu masu velikih dimenzija) stvara, u pratećoj proizvodnji, čišćenjem i proredama, drvo srednjih i tanjih dimenzija sposobno za mehaničku i kemijsku industriju. — Prirodna šuma je objekt, koji osim navedenih proizvodnja služi još i rekreaciji čovjeka (lov, turizam itd.). — Prirodna šuma služi još i protekciji zemljišta, na kojem se nalazi, kao i općoj protekciji zemljišta u svojoj okolini jer svojom snagom retenzije ublažava nepovoljno djelovanje oborina, vjetrova i ostalih klimatskih faktora (suša itd.). Osnivanjem vještačkih kultura vrsta drveća ubrzanog rasta u plantažnoj proizvodnji imamo objekt slijedeće značajke: — Proizvodimo drvo tankih dimenzija sposobnog uglavnom za kemijsku industriju (celuloza, drvenjača itd.) a manjim dijelom i za mehaničku preradu. — Ciklus proizvodnje je kratak (12—25 godina), i ne omogućava stvaranje kompaktne drvne mase većih specifičnih težina. — Plantažna proizvodnja predstavlja tzv. linijsku proizvodnju jer se sadnja vrši u linijama, za razliku od proizvodnje u prirodnim šumama koja predstavlja biološku populaciju sa svim pratećim pojavama te činjenice. Dok u prirodnoj šumi vladaju zakoni populacije: međusobna borba, konkurencija, potiskivanje, prilagođavanje itd. između pojedinih jedinki, grupa |