DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 20 <-- 20 --> PDF |
sedam puta više srneće divljači i dva i pol puta više zečeva od Hrvatske, a šumska površina Njemačke je samo 229% od šumske površine Hrvatske, a odnos šumovitosti je 28% naprama 52%. I Cehoslovačka,, zemlja sa istim društvenim uređenjem kao Jugoslavija, ima ´kod šumovitosti od 32% i svega za 37llJ/o više šumske površine, četiri puta više jelenske, dva puta više srneće divljači i tri puta više zečeva. U skladu sa mnogo većim fondom divljači znatno su viši i odstreli u tim zemljama. Uvjerljivu sliku pružaju podaci tabele II. Na 1.000 ha šumske površine do lazi »opterećenje« sa divljači u: AustrijaZap. NjemačkojCehoslovačkojHrvatskoj iz fonda iz fonda iz fonda iz fonda divljači 174 kom. divljači 335 kom. divljači 458 kom. divljači 156 kom. iz odstrela 162 kom. iz odstrela 161 kom. iz odstrela 211 kom. iz odstrela 40 kom. A 1.000 m3 etata »opterećeno« je u: AustrijiZap. NjemačkojCehoslovačkojHrvatskoj iz fonda divljači sa 265 kom. iz fonda divljači sa 295 kom. iz fonda divljač: sa 623 kom. iz fonda divljači sa 129 kom. iz odstrela 382 kom. iz odstrela 149 kom. iz odstrela 290 kom. iz odstrela 35 kom. i i Makar da relacije nisu postavljene i obrađene po svima pravilima statističnog obračunavanja, ipak su dobivene brojke vrlo demonstrativne i uvjerljive. Pokazuju nam, da pojedine zemlje, premda stoje na visokom stepenu racionalne šumske proizvodnje, imaju i visoko razvijenu lovnu proizvodnju. Tu proizvodnju podržavaju makar što nastoje u produkciji drveta postići dalja usavršavanja. Pošto je naša visina etata prilično nategnuta, ne može nam masa "etata po ha šumske površine poslužiti kao najsretnija komparativna baza. Za tu komparaciju trebalo bi prethodno tačno analizirati stanje šumskog fonda od uspoređivanih zemalja (razmjer dobnih razreda, bonitetne razrede šumskog zemljišta, odnos faktične i normalne drvne mase i t. d.), što bi prelazilo okvir ovog referata. No »opterećenost« etata, kako brojem divljači iz fonda, tako i brojem divljači iz odstrelnog kontingenta dokazuje nam da brojno stanje divljači u Hrvatskoj nikako nije doseglo, a kamo li premašilo maksimum brojnog stanja u zemljama sa visoko razvijenom savremenom šumskom proizvodnjom. Tu bi nam u prvom redu za komparaciju trebala poslužiti Švicarska, čije je opterećenje šumske površine i etata po fondu za skoro 100% veće od našega. Opterećenje odstrelom je manje, što je u potpunom skladu sa racionalnim gospodarenjem sa divljači, jer zbog mnogo lošijih ekoloških uvjeta staništa mora Švicarska držati znatno veći rasplodni fond divljači, a gubitak priploda je znatno veći. Ne ulazeći u biološku i ekonomsku opravdanost podržavanja visokih populacija divljači potrebno je ipak analizirati uzroke i faktore, koji omogućuju podržavanje tako razmjerno visokih populacija divljači u nabrojenim zemljama. U njima su vrlo´uvedene i razvijene mjere zaštite šumskih i poljoprivrednih kultura protiv šteta od divljači, a obavezno ih se vrši. Makar što se njima ne postizava puni uspjeh ipak se njihovom primjenom omogućuje održavanje i lovno iskorištavanje razmjerno visokih populacija divljači. U Zap. Njemačkoj smatraju prihvatljivim troškove individualne zaštite od 0,45 DM po stablu 486 |