DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 18 <-- 18 --> PDF |
njihovih životnih zajednica, na više ili manje narušenu ili uništenu prirodnu sliku životne sredine, te na više ili manje narušenu prirodnu ravnotežu te životne sredine. Postoji mišljenje da je pojava šteta od divljači manifestacija bolesnog stanja divljači, u smislu da je svaka bolest narušavanje fiziološke ravnoteže u organizmu. A »bolest« pojave šteta od divljači je reagiranje divljači kao »prirodne norme« na narušenost prirodne uravnoteženosti međusobnih odnosa djelovanja aktivnih faktora životne zajednice na žive organizme, članove tih zajednica. Postavke o vjerojatnim uzrocima neuspjeha suzbijanja šteta od divljači i prevelikog učešća podprosječno razvijenih jedinki u populaciji divljači ističu slijedeće postulate savremenog načina uzgoja divljači: — divljač je prirodna norma, član svoje životne zajednice i kao takva reagira i odnosi se prema svojoj životnoj sredini — uzgajač mora divljači u što većoj mjeri osigurati: a) prirodni način života b) mogućnost nalaženja prikladne prirodne hrane c) mogućnost uzimanja i probavljanja te hrane na prirodni način d) mogućnost odvijanja prirodnog načina socijalnog života, osobito s obzirom na stvaranje socijalnih formacija prirodne strukture i veličine e) osiguravanje životnog prostora koji rasprostranjenjem udovoljava prirodnim zahtjevima dotične životinjske vrste f) to se može postići samo ako se u prvom redu populaciju divljači održava u primjernoj gustoći, kako specijskoj tako i kompleksnoj g) prikladna visina populacije divljači ne može i nesmije biti neka stalna matematička cjelina, nego varijabilna veličina, koja se stalno prilagođuje varijabilnim uvjetima ravnoteže svoje životne sredine. Mogućnost neometanog stvaranja prirodnih socijalnih formacija trebamo smatrati jednim od osnovnih faktora uspješnog uzgoja divljači u slobodnom lovištu. Već 1942. godine upozorio je Carpenter, na osnovu Tembroc k o v i h postavki, na povezanost prostornih i vremenskih faktora, koji mogu biti veoma bitni za sociološku strukturu instinktivno stvorenih socijalnih formacija životinja. Schmi d ukazuje na najužu ovisnost prikladne gustoće populacije o djelovanju faktora ograničavanja i uništavanja u prirodnoj životnoj sredini. Među faktorima ograničavanja stavlja intraspecijsku i interspecijsku prehranbenu konkurenciju na prvo mjesto, ispred borbe za životni prostor i ispred faktora gužve. Izlažući rezultate svojih radova na proučavanju prirodne prehrane divljači ističe B u b e n i k da se divljač razlikuje od domaćih životinja u prvom redu po svojim izjednačenim, uravnoteženim fiziološkim prehranbenim procesima, Sve smetnje u prirodnom ciklusu i ritmu prehrane djeluju na ponašanje i na prehranbene zahtjeve divljači i na taj način narušavaju harmoniju prirodne ravnoteže životne zajednice divljači. S obzirom na ritam uzimanja i probavljanja hrane, na suptilnost biokemijske povezanosti i na strukturni sastav hrane mora biti udovoljeno nekim određenim zahtjevima, jer u protivnom slučaju dolazi do smetnji u prirodnom toku fizioloških procesa, koje se smetnje mogu uporediti sa bolesnim pojavama. Bubenik smatra da se narušavanjem prirodnog ritma prehrane narušava prirodni odnos vremenskih odsjeka potrebnih: za nalaženje i uzimanje hrane; |