DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 15 <-- 15 --> PDF |
NEPRILIKE I STETE, KOJE VRŠENJEM LOVNE PROIZVODNJE NASTAJU ZA ŠUMSKU PROIZVODNJU Zbog značenja što ga ima smanjenje prirasta drvne mase oštećivanjem po divljači, za ekonomski prosperitet čovjeka, predstavlja najveći problem u dodirnoj zoni lovne i šumske proizvodnje. Ekonomski postulat je, da se u sklopu savremenih nastojanja oko ublaživanja disproporcije između proizvodnje i potrošnje drveta vodi računa o eliminiranju ili barem ublažavanju faktora, koji su negativno ili reduktivno djelovali na dosadan ju visinu produkcije drvne mase. Uz uklanjanje raznih stručnih i tehničkih nedostataka u dosadanjem radu na uzgoju i korišćenju šumskih sastojina, zauzima vidno mjesto revizija opsega i načina uzgoja divljači na šumskim površinama. Za ispravno određivanje opsega i intenziteta mjera koje bi gore spomenutom revizijom trebalo odrediti, potrebno je poznavati smetnje i štete koje lovna proizvodnja sada nanosi šumskoj proizvodnji. Te faktore možemo svrstati u slijedeće grupe: Smetnje — Smetnje kod planiranja radova na uzgoju, njezi i korišćenju šumskih sastojina. Pošto se unaprijed ne može sigurno predvidjeti i utvrditi vrstu i opseg šteta, koje će divljač u budućnosti počiniti, ne može se pravilno i pouzdano planirati opseg, intenzitet, ritam i redoslijed radova na osnivanju, njezi, čišćenju i proređivanju šumskih sastojina. — Smetnje kod planiranja prihoda od glavnog šumskog proizvoda. Pošto se unaprijed ne može sa sigurnošću ocijeniti kakvim će posljedicama uroditi oštećenja stabala po divljači, ne može se pravilno i pouzdano planirati prihode drvne mase po vremenu, količini i vrijednosti. — Smetnje u redovitom odvijanju poslova šumske proizvodnje. Zbog trajne prisutnosti divljači u šumi -mora šumska proizvodnja planirati i vršiti niz radova na zaštiti svojih kultura, plantaža i sastojina protiv divljači, te kontrolirati uspjeh tih mjera. Stete Dijelimo ih na štete u šumi i na poljoprivrednim površinama van šume. Štete u šumi svrstavamo u slijedeće grupe: — povećani troškovi osnivanja i njege sastojine — troškovi zaštite protiv divljači — smanjenje prirasta mase — smanjenje kvaliteta mase — štete na vlastitim i tuđim enklaviranim poljoprivrednim površinama — štete na poljoprivrednim kulturama u plantažama listača ubrzanog i´asta. | Štete na poljoprivrednim površinama van šume su: — štete na tuđim poljoprivrednim površinama — štete na vlastitim poljoprivrednim površinama. Značaj navedenih šteta od divljači je raznolik, ovisi o intenzitetu, opsegu štete, te o supstratu na kojemu je počinjena (štete: na dobro uspjelim kulturama, plantažama ih sastojinama; na vrijednim ih manje vrijednim vrstama drva; od obgrizanja vršnih ili postranih izbojaika; od gulenja kore; štete na 481 |