DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 13 <-- 13 --> PDF |
zrna, pokazao kao vrlo akumulativan u pogledu apsorbiranja znatnih iznosa deviznih dinara ostvarenih u onom dijelu opće turističke djelatnosti, koja se aktivira vršenjem tovnog turizma. Okvir u kojemu se kreće odnos takvih izravnih i neizravnih prihoda cd lovnog turizma je za sada vrlo širok, u ekstremnim slučajevima je čak 1:10. Gavrovi ć navodi u svojem članku «Lovstvo — privreda ili sport?« (Vjesnik, Zagreb, od 28. IX 1964.) da se prema dosadanjim provjerama računa, da prosječna dnevna potrošnja lovca turiste iznosi 75 US dolara. (Od toga otpada 22,50 na odstrelnu taksu, 27,50 na ostale lovačke usluge, a 25, na smještaj i razne turističke usluge). Kod ovakvih je proporcija odnos izravnog i neizravnog prihoda zaokruženo 1 : 2. Kod toga treba ali uzeti u obzir dalji Gavrovićev navod, koji ističe da je prosječna dnevna potrošnja stranih turista u Jugoslaviji jedva 10,00 US dolara, dakle je znatno niža od ukupne dnevne potrošnje lovca turiste. Prema sadanjim propisima o deviznom poslovanju pripada neposrednom proizvođaču 25% od ostvarenih deviza. U SR Hrvatskoj nalazi se oko 80% lovnih površina pod upravom lovačkih organizacija. Te su organizacije do sada, a na osnovu svojih internih zaključaka, od tih deviza dobrovoljno prepuštale 96% komunama na čijem su području devize bile ostvarene. Pošto lovačke organizacije upravljaju sa preko 4,000.000 ha lovnih površina u Hrvatskoj ima ta vrsta prihoda za komune znatnu perspektivu. Dosađanji izravni prihodi od lovnog turizma iznosili su godišnje koju stotinu milijuna deviznih dinara. Po predviđanju Glavnog lovačkog saveza Jugoslavije gornji domet tih prihoda bit će tokom nekoliko slijedećih godina na području lovačkih organizacija oko 2,500.000 US dolara godišnje, što predstavlja 1.875,000.000 deviznih dinara. Uz sadanji omjer izravnih i neizravnih prihoda od lovnog turizma iznosili bi u tom razdoblju neizravni prihodi oko 3,750.000 deviznih dinara ostvarenih u okivru redovite turističke djelatnosti animirane lovnim turizmom. K tome se iznosu treba pribrojiti i prihode ostvarene lovnim turizmom na području privrednih lovišta van lovačkih organizacija. Racionalnim i savremenim obuhvatanjem lovne proizvodnje i lovnog turizma u okviru općeg turizma te će se prihode znatno povećati. Iz gore izloženog jasno je zašto su sada regije i komune izvanredno zainteresirane za što brže i što obimnije unapređenje lovnog turizma, koji je sa njihovog stanovišta važan kao izvor deviza, kao značajna dopuna redovite turističke djelatnosti, a u nekim regijama i komunama čak mu se dodjeljuje zadaća pionira općeg turizma. Daje mu se dakle značajno mjesto na području ekonomskih efekata turističke privrede pojedinih područja. O tome stanovištu regija i komuna moraju i predstavnici šumske proizvodnje voditi računa i iz toga aspekta sagledavati sadanje stanje problema sređivanja odnosa lovne i šumske proizvodnje, zapravo sređivanja problema šteta od divljači na šumskim kulturama i sastojinama, odnosno i na poljoprivrednim kulturama u slučajevima kada su šumske privredne organizacije ujedno i izvršioci prava lovnog ovlaštenika. Lovna proizvodnja je sada nadrasla nivo izričito sportske domene određenog postotka stanovništva zemlje. Dobivanjem privrednog značaja izgubio je lov status izoliranosti i ušao je u kompleksnu povezanost ekonomski značajnih privrednih djelatnosti, u prvom redu turističke djelatnosti. |