DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 10 <-- 10 --> PDF |
PROBLEMI USKLAĐIVANJA INTERESA LOVNE PROIZVODNJE SA INTERESIMA ŠUMSKE PROIZVODNJE U SR HRVATSKOJ* Ing. ZVONKO CAR Za šumsku proizvodnju ima lovna proizvodnja dvojaki značaj, sa jedne strane po liniji opće lovne politike zajednice, a po drugoj kao uža lovna proizvodnja u području šuma. Među čovjekovim djelatnostima zauzimao je lov oduvijek osobit položaj. Prošao je sve faze povezanosti sa čovjekom, od primarne najuže, kada je za pračovjeka bio jedini instrument kojime je osiguravao dnevnu prehranu, do današnje zabave, u kojoj je značaj lova dvojak. Sa gledišta zajednice lovna proizvodnja je redovita privredna djelatnost, a sa gledišta lovca, lov je sportsko izživljavanje lovačkog nagona. U sadanjem razdoblju shvatanja života dolazi sve više do izražaja nazor da svaka zajednica mora nastojati da realizira cjelokupni bioprodukcijski potencijal svojih lovnih površina i da treba biti prioritetni i glavni korisnik svih materijalnih koristi stvorenih lovnom proizvodnjom. Lovnom proizvodnjom nazivamo djelatnost koja se bavi uzgojem, zaštitom i iskorišćavanjem divljači. U civiliziranim zemljama postavljena je lovna proizvodnja u odnos prema ostalim vidovima proizvodnje tako, da visina fonda divljači dozvoljava njegovo iskorišćavanje vršenjem lova, a štete od divljači ne smiju prelaziti granicu koju dozvoljavaju interesi šumske proizvodnje i poljoprivrede. Osim te osnovne linije lovne politike, za šumsku proizvodnju je od neposrednog značaja opseg uzgajanja onih vrsta divljači koje su prirodni članovi šumskih životnih zajednica. Te vrste divljači predstavljaju prirodne biocenotske regulatore za određene vrste biljnih članova svojih životnih zajednica, a posto im je šuma osnovna životna sredina, dolaze na taj način u izravan sukob sa interesima šumske proizvodnje. Kretanje lovne proizvodnje, pa i lovne politike, često kolidira sa ciljevima i nastojanjima šumske proizvodnje jer se služe istim površinama. Sve veći nerazmjer između dosadanje visine produkcije drvne mase, te naglog porasta potrošnje drveta, uputio je šumsku proizvodnju na osiguranje dovoljnih količina drveta putem industrijske proizvodnje drveta u plantažama visoko prinosnih listača, u plantažama i intenzivnim kulturama četinjača, te intenziviranjem proizvodnje u klasičnim šumama (u prvom redu intenzivnim proredama i očetinjavanjem). Problem šteta od divljači u gospodarskim šumama je najveći problem u dodirnoj zoni šumske i lovne proizvodnje u svim zemljama sa urednim šum * Referat na I Plenumu Saveza inž. i ten. šum. i drv. ind. Hrvatske održan na Strancu 14. XI 1964. |