DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 90     <-- 90 -->        PDF

domaća &tcučna litecatuca


COLIC D., MJSIC V., POPOVIC M.: Fitocenološka
analiza visokoplaninske zajednice
šleske vrbe i planinske jove (Saliceto-
Alnetum viridis ass. nova) na Staroj Planini.
Zbornik radova — Biološki institut
SR Srbije 6, 5. pp 1—13. Beograd 1963.


Na Staroj Planini u određenim ekološkim
prilikama u pojasu 1300—1800 m dolazi
specifična planinska zajednica šleske
vrbe i zelene johe (Saliceto-Alnetutm viridis
Čolić-Mišić-Popović). Ona obrašćuje
specifična staništa tj. uska (10—20—50 m
šume) i strma izvorišta planinskih potoka.
To su kao neki izdubljeni obluci (»vunije
«), u koje slivaju omanji potoci, a od čega
nastaju veći. Edifikatori su šleska vrba
— Salix silesiaca Willd. i zelena joha —
Alnus viridis (Chaix) D. C. U doljnjoj granici
pojasa na 1450 m ova je zajednica opikoljena
faukovo-jalovo-smrčinim šumama, a
u pojasu 1750 m smrčinim, a iznad 1750 m
sa zajednicama borovnice, kleke i subalpske
smrče.


Staništa zajednice šleske vrbe i zelene
johe su zasjenjena okolnim grebenima.
Tla su plitka, konfiguracija staništa je vrlo
raznolika. Autori prema sveukupnosti
stanišnih prilika razlikuju osam mikrostaništa.


Jedna od karakteristika staništa zajednice
Saliceto-Alnetum viridis kao posljedica
vrlo varijabilnog staništa i vrlo mnogo
vrsta, naročito u sloju zeljanica.


U pogledu životnih oblika (karakterističan
je veliki udio hemikriptofita. Drveća
je cea 39,2%, zeljastih 26,2´%>, a ostalo su
prelazne vrste. Zbog obilja vrsta i različitih
staništa zajednica se sastoji od velikih
brojeva spratova. Odnos zeljanica i mahovina
je 56.14 :43.89a/o.


Zajednica ima vrlo važnu zaštitu ulogu.


Dr J. Kovačević


FUKAREK P.: Prilog poznavanju đendrografskih
i fitocenoloških odnosa planina
Sjeverozapadne Crne Gore. Radovi. XXII.
Naučno Društvo SR Bosne i Hercegovine.
Odjeljenje Privredno-Tehničkih nauka. 6.
pp. 113—166. Sarajevo, 1963.


Autor je u toku 1962. god. sa ekipom
stručnjaka kratko vrijeme ispitivao šume
sjevero-zapadnog dijela Crne Gore (Maganik,
Njegoši, Vojnik, Golija). Ovaj rad je
u stvari prethodni izvještaj o najvažnijoj
dendroflori i vegetaciji navedenog područja.
Naročitu je pažnju posvetio P i n u 3


heldreichii, Acer heldreihii,
Dioscorea balcanica i Quercus
macedonica.


U dendrološkom dijelu »Šumsko drveće
i grmlje« sa dendrološkog gledišta je obradio:
Abies alba M. el., Pinus nigra Arn.,
Pinus silvestris L., Pinus heldreichii
Christ, Pinus mughus Scop., Juniperus
oxycedrus L., Fagus moesiaca (K. Maly)
Domin, Betula pendula Roth., Ostrya carpinifolia
Scop., Corylus colurna L., vrste
roda Quercus, Acer heldreichii Orph., Acer
obtusatum Kit., vrste roda Rhamnus, vrste
roda Tilia, Amelanchier ovalis Medic, vrste
roda Sorbus, vrste roda Crataegus,
vrste roda Daphne, Syringa vulgaris L.,
vrste roda Fraxinus, vrste roda Viburnum,
Sambucus racemosa i vrste roda Lonicera.


U ovome dendrološkom pregledu autor
sumira i ispravlja dosadanja floristička
ispitivanja i nadopunjuje svojima. Kod
svake vrste znalački se osvrće na ekološke
prilike.


U vegetacijskom dijelu »Šumska vegetacija
« daje kratki prikaz slijedećih fitocenoza
šuma i šikara (šibljaka) 1. Zajednica
hrasta medunca i bjelograbića (Carpinetum
orientalis croaticum); 2. Zajednica
crnog graba i crnog jasena (Seslerieto-
Ostryetum capinifoliae); 3. Zajednica crnog
bora (Pinetum nigrae); 4. Zajednica
jele na krečnjačkim blokovima (Calama


grostiđeto-Atoietiurn na Goliji i Ledenicama,
Rhamneto-Abietum u Hercegovini);


5. Zajednica bukove šume brdskog područja
(Fagetum silvaticae montenegrinum);
7. Pretplaninska bukova šuma (Fagetum
subalpinum-acerosum visianii i Fagetum
subalpinum tipicum); 8. Zajednica klekovine
bora i 9. Zajednica munike.
Dr Josip Kovačević


FUKAREK P.: Prilog poznavanju nomenklature
i rasprostranjenosti hrasta slađuna.
Radovi. XXII. Naučno društvo SR Bosne
i Hercegovine. Odjeljenje privrednotehničkih
nauka. 6. pp. 167—236. Sarajevo,
1963.


Autor ovoga analitičko-dokumentacijskog
rada poznat je kao fitocenolog, a naročito
šumarski fitocenolog, te dendrolog i
izvanredni erudita šumarske dendrološkosistematske
literature. Ovdje izneseni studiozni
i minuciozno analitički rad o nomenklaturi
i rasprostranjenosti hrasta sladuna
sastoji se zapravo iz dva dijela, koji