DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 90 <-- 90 --> PDF |
domaća &tcučna litecatuca COLIC D., MJSIC V., POPOVIC M.: Fitocenološka analiza visokoplaninske zajednice šleske vrbe i planinske jove (Saliceto- Alnetum viridis ass. nova) na Staroj Planini. Zbornik radova — Biološki institut SR Srbije 6, 5. pp 1—13. Beograd 1963. Na Staroj Planini u određenim ekološkim prilikama u pojasu 1300—1800 m dolazi specifična planinska zajednica šleske vrbe i zelene johe (Saliceto-Alnetutm viridis Čolić-Mišić-Popović). Ona obrašćuje specifična staništa tj. uska (10—20—50 m šume) i strma izvorišta planinskih potoka. To su kao neki izdubljeni obluci (»vunije «), u koje slivaju omanji potoci, a od čega nastaju veći. Edifikatori su šleska vrba — Salix silesiaca Willd. i zelena joha — Alnus viridis (Chaix) D. C. U doljnjoj granici pojasa na 1450 m ova je zajednica opikoljena faukovo-jalovo-smrčinim šumama, a u pojasu 1750 m smrčinim, a iznad 1750 m sa zajednicama borovnice, kleke i subalpske smrče. Staništa zajednice šleske vrbe i zelene johe su zasjenjena okolnim grebenima. Tla su plitka, konfiguracija staništa je vrlo raznolika. Autori prema sveukupnosti stanišnih prilika razlikuju osam mikrostaništa. Jedna od karakteristika staništa zajednice Saliceto-Alnetum viridis kao posljedica vrlo varijabilnog staništa i vrlo mnogo vrsta, naročito u sloju zeljanica. U pogledu životnih oblika (karakterističan je veliki udio hemikriptofita. Drveća je cea 39,2%, zeljastih 26,2´%>, a ostalo su prelazne vrste. Zbog obilja vrsta i različitih staništa zajednica se sastoji od velikih brojeva spratova. Odnos zeljanica i mahovina je 56.14 :43.89a/o. Zajednica ima vrlo važnu zaštitu ulogu. Dr J. Kovačević FUKAREK P.: Prilog poznavanju đendrografskih i fitocenoloških odnosa planina Sjeverozapadne Crne Gore. Radovi. XXII. Naučno Društvo SR Bosne i Hercegovine. Odjeljenje Privredno-Tehničkih nauka. 6. pp. 113—166. Sarajevo, 1963. Autor je u toku 1962. god. sa ekipom stručnjaka kratko vrijeme ispitivao šume sjevero-zapadnog dijela Crne Gore (Maganik, Njegoši, Vojnik, Golija). Ovaj rad je u stvari prethodni izvještaj o najvažnijoj dendroflori i vegetaciji navedenog područja. Naročitu je pažnju posvetio P i n u 3 heldreichii, Acer heldreihii, Dioscorea balcanica i Quercus macedonica. U dendrološkom dijelu »Šumsko drveće i grmlje« sa dendrološkog gledišta je obradio: Abies alba M. el., Pinus nigra Arn., Pinus silvestris L., Pinus heldreichii Christ, Pinus mughus Scop., Juniperus oxycedrus L., Fagus moesiaca (K. Maly) Domin, Betula pendula Roth., Ostrya carpinifolia Scop., Corylus colurna L., vrste roda Quercus, Acer heldreichii Orph., Acer obtusatum Kit., vrste roda Rhamnus, vrste roda Tilia, Amelanchier ovalis Medic, vrste roda Sorbus, vrste roda Crataegus, vrste roda Daphne, Syringa vulgaris L., vrste roda Fraxinus, vrste roda Viburnum, Sambucus racemosa i vrste roda Lonicera. U ovome dendrološkom pregledu autor sumira i ispravlja dosadanja floristička ispitivanja i nadopunjuje svojima. Kod svake vrste znalački se osvrće na ekološke prilike. U vegetacijskom dijelu »Šumska vegetacija « daje kratki prikaz slijedećih fitocenoza šuma i šikara (šibljaka) 1. Zajednica hrasta medunca i bjelograbića (Carpinetum orientalis croaticum); 2. Zajednica crnog graba i crnog jasena (Seslerieto- Ostryetum capinifoliae); 3. Zajednica crnog bora (Pinetum nigrae); 4. Zajednica jele na krečnjačkim blokovima (Calama grostiđeto-Atoietiurn na Goliji i Ledenicama, Rhamneto-Abietum u Hercegovini); 5. Zajednica bukove šume brdskog područja (Fagetum silvaticae montenegrinum); 7. Pretplaninska bukova šuma (Fagetum subalpinum-acerosum visianii i Fagetum subalpinum tipicum); 8. Zajednica klekovine bora i 9. Zajednica munike. Dr Josip Kovačević FUKAREK P.: Prilog poznavanju nomenklature i rasprostranjenosti hrasta slađuna. Radovi. XXII. Naučno društvo SR Bosne i Hercegovine. Odjeljenje privrednotehničkih nauka. 6. pp. 167—236. Sarajevo, 1963. Autor ovoga analitičko-dokumentacijskog rada poznat je kao fitocenolog, a naročito šumarski fitocenolog, te dendrolog i izvanredni erudita šumarske dendrološkosistematske literature. Ovdje izneseni studiozni i minuciozno analitički rad o nomenklaturi i rasprostranjenosti hrasta sladuna sastoji se zapravo iz dva dijela, koji |