DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 84 <-- 84 --> PDF |
ovu šumu, onda će sve to zajedno činiti tar koje je vršeno pošumljivainje različikompleks od preko 300 ha borovih šutma. tim vrstama kao čempresom, primorskim Iz Splita nas je put vodio na područje: borom i alepsktm borom. Ovdje smo prešumarije Hvar . Tamo smo uz poimoć i ii gledali smolarenje koje se iprovodi već vistručno tumačenje ing. B. Bićanić ai se godina u režiji šumarije Hvar. Alepobišli Paklene otoke, a među njima posebskj bor je ovdje vrlo produktivan i daje no Palmižan . Zatim smo obišli pun-godišnje oko 1.5 kg smole po jednoj tu Pelegrin gdje se nalaze prirodne sasto-bjeljenici. jine alepsikog bora. Do punte Pelegri n :S obzirom da je čitavo područje šuma prošli smo kroz veoma gustu makiju unurije Hvar eminentno turističkog karakte |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ra, to su neki dijelovi izdvojeni kao uže turističko područje gdje je zabranjeno smolarenje, a neke je dijelove stavio pod zaštitu Konzervatorski zavod za zaštitu prirode (kao npr. dio borovih šuma kod Sv. Nedjelje). Posebnu pažnju zaslužuje Šćedro , malen otok udaljen 2 milje od Zavale na toku Hvaru a 14 milja od mjesta Hvar. Na Šćedro smo se prevezli brodom šumarije. Vozeći se imali smo priliku vidjeti veći dio otoka Hvara s njegove jugozapadne strane. Šćedro zaprema površinu od oko 8 km2 od čega otpada na privatni posjed oko 2 km2, a ostalo je pod upravom šumarije. Na površini od oko 400 ha nalazi se veoma lijepa šuma alepskog bora koja je nastala prirodnim iputem poslije požara godine 1922, Na ostalom dijelu prevladava dobro sklopljena makija. Godine 1952. započeti su uređajni radovi na izradi gospodarske osnove. Izvršeno je unutrašnje razdjeljenje, snimljene su privatne čestice, izvršen opis sastojina i utvrđena je drvna masa. Trasirano je 12,5 km prosjeka kojima je čitava površina razdijeljena na 14 odjela. Slijedeće godine izvedene su i prosjeke, dok je osnova završena godine 1958. Na površini od oko 100 ha izvršena je godine 1954. sjetva alepskog bora tako da je prethodno paljena oskudna maki^ska vegetacija. Uspjeh je mjestimično bio vrlo dobar. Sa Šćedra smo se rastajali poželjevši da se ponovno ovdje nađemo. Na povratku u Zagreb obišli smo hidrocentralu Peruč u i pošumljavanja koja ,su vršena na sabirnom području brane i jezera. Izvodi ih šumarija Sinj vrlo dobrim uspjehom. Program terenske nastave iziskivao je mnogo napora od svakog učesnika, ali Je do kraja izvršen veoma uspješno i na opće zadovoljstvo. Za takav uspjeh može se zahvaliti zalaganju svakog nastavnika i studenta te drugova direktora i upravitelja na terenu koji su nam na svojim područjima pružili sve što su mogli (ing. B. Regen t direktor Zavoda za kontrolu šumskog sjemena na Rijeci, ing. S. Ju ri š i ć, direktor Nacionalnog parka Paklenica, ing. B. Tkalčić , direktor Šumskog gospodarstva Zadar, ing. D. Prgin , direktor Šumskog gospodarstva Šibenik, ing. I. Č o 1 o v i ć, direktor Šumskog gospodarstva Split. ing. D. Žeravica, direktor Srednje šumarske škole u Splitu i ing. B. Bićanić , upravitelj Šumarije Hvar). Poslije 10 dana napornog putovanja vratili smo se u Zagreb uvjereni da je program terenske nastave i u ovoj oblasti naših šuma s uspjehom završen. Š. Meštrović |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 86 <-- 86 --> PDF |
cSaopćenja NOVOPRONADENI ČEMPRESI S JAJOLIKIM PRESJEKOM GRANA U Šumarskom listu br. 4—1954. objavljen je prikaz ing. D. Jedlovsfcog »Interesantan primjerak čempresa na Hvaru« u kojem su opisane neke neobične morfološke osobine jednog stabla čempresa koje s nalazi u vrtu hvarskog samostana´ (tzv. Rosselli-jev čempres). Jedna od posebnih morfoloških osobina tog čempresa je pljosnatast grana koja se kod nekih očituje u odnosu između širine i visine .poprečnog presjeka u vrijednosti i do 1 : 6,25. Jedlovski je konstatirao još dva stabla s hi^ postatičkim granama, ali manije izrazitim nego na Rossellijevu čempresu. 1963. godine u selu Donje Sitno kod Splita opazio sam ispred kuće obitelji Mihanović (kbr. 114) stablo čempresa na ko jem dio (nižih) grana ima haposttatičfcu građu iako u manjoj mjeri mego iRlossekV jev čempres. Prema kazivanju atanovnika ispred ove i susjednih kuća bilo je posađeno više čempresa, koji su, međutim posječeni radi proširenja puta. Ta au stabla bila posađena, kako reče jedan stariji stanovnik tog sela, u doba, kada se gradila orkva u selu, a to znači, kako je zapisano na crkvi, oko 1905. godine. Ovo stablo je široko- krošnja tog čempresa (C. s. var. horizonitalis), visoko do 20 -metara, a promjera na 1,30 met. 64 om. Kod crkvice poviše ove .kuće nalazi se nekoliko čempresa koji imaju također hipositatski građene grane. To su isto stabla ISKAZ PODATAKA O GRANAMA A B Ca Cb D Ea Eb Fa Fb G Napomene Stablo kod Crkvice. Opseg na 1,30 m 78 cm 1. 159 84 27 15 13 4,4 2,5 1,8 1,37 Promjer debla jači! je u 30 12 3,8 2.1 2,0 1,07 visini grana nego u 1,30 170 84 27 15 20 6,0 4.9 4,0 1,24 radi »brada« grana. 30 19 6,0 4,5 3,5 1,29 3. 189 82 26 15 19 6.0 4,2 3.4 1,24 30 17 5,4 4,3 3,2 1,34 4. 208 77 25 15 19 6.0 4,8 3.5 1,37 30 18 5,7 4,1 3,5 1,17 Stablo kod kuće br. 114. (Mihanovića), opseg na 1,30 m 200 cm tj. promjer 64 cm, a visina cea 20 met. la — — — 50 40 12,7 11,6 8.3 1,39 Opseg debla u visini lc —. — — 50 39 12,5 11,8 8.0 1,47 grana nije bilo moguće ld — — — 50 32 10,2 8,9 7,2 1,22 mjeriti radi nepravilno 2. 232 — — 50 51 16,2 15,3 10,6 1,51 sti debla odnosno »bra3. — — — 50 44 14,0 14,1 9,2 1,53 da« grana. »Brade« gra4. 50 38 12,1 10,6 8,4 1,26 na na ovom stablu mnogo jače nego kod crkvice. LEGENDA: St upac A 02 načuj e redi li bro i srar stupac B označuje visinu grane u cm od tla, stupac Ca označuje opseg debla u crn, stupac Cb označuje promjer debla u cm, stupac D udaljenost mjesta mjerenja grane debla, stupac Ea označuje mjereni opseg grane u cm, stupac Eb označuje srednji promjer grame u cm, stupac Fa1 označuje uzdužnu os presjeka´ grane u cm, stupac Fb označuje poprečnu os presjeka grane u ran, stupac G prikazuje vrijednost omjera između uzdužne i poprečne osi presjeka grane. |