DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 81     <-- 81 -->        PDF

za razvoj turizma u ovom dijjelu naše zemlje,
zaista najjače privredne grane koje
se razvoj ne da ni zamisliti bez šume i
ulaganje u podizanje šuma.


Naša uloga u tome trebala bi biti veoma
velika i mi moramo biiti spremni da
odgovorimo toim zadatku. Kod toiga treba
imati u vidu da je tempo razvoja takav
da se rezultati našega rada ne mogu čekati
onoliko koliko smo mi obično naučili.
To znači da nas sadnja jedno- i dvogodišnjih
biljaka više ne zadovoljava.


Stoga treba prići uzgoju takvoga dobro
selekcioniranog sadnog materijala određenih
vrsta u uzgajalištima da on, presađen
na teren, rnože odgovarati ulozi koja
mu je namjenjena. Znači da moramo


crnog bora koja se nalazi w more, a služila
je kao auto-kamp.


U prekrasnom objektu »Soline« kcd
Biograda na moru (v. si. 5), zatim u Pakoštanima
vidjeli smo ponovno što i najmanja
šumica znači na našem obalnom
pojasu i do koje se mjere može iskoristiti.
Posebno to vrijedi za Pa koštane gdje
se smjestio »Mediteranski kamp« (v. si. 6),
koji je ovdje u pogonu već deset godina.
Taj kamp nema lijepih pješčanih plaža,
ali ima šumu i to u velikom kompleksu uz
more i tik do mora. Studenti su aktivno
sudjelovali u nastavi. Tako je npr. u »Solinaima
« student I. Radivoja c održao
veoma dobar i iscrpan referat pod naslo


SI. 5. Odmaralište vojno građevnog poduzeća iz Čačka u
Solinama kod Biograda. Foto: Borzan.


biti spremni da »preko noći« zaodjeneimo
jadnu plažu, jedan turistički objekt u takav
zeleni plašt koji će odgovarati svojoj
funkciji i krajoliku.


Prva grupa starijih borovih stabala na
koju smo naišli nalazi se u Starigradu-
Paklenici i tu je odmah izgrađen i vrlo
lijepi motel. Poslije Novog Vinodolskog
stvara se na ovom dijelu novo turističko
čvorište. Ova mala površina šume donosi
zajednici velike prihode ikoji se iskazuju
kao prihodi od turizma. Za ilustraciju spomenut
ćemo da je 1961. godine uprava Nacionalnog
parka Paklenica imala brutto
prihod od 2,000.000 din na 0.5 ha površine


vom: »Razvoj turizma u našoj zemlji i
doprinos šumarstva u tom pravcu«.


I dalje uz obalu sve do Split a vidjeli
smo veoma lijepe i uspjele šumske objekte
koji se koriste uglavnom u turističke
svrhe. Kod toga smo konstatirali i ovo:
turizam i ugostiteljstvo u svom naglom
razvoju koristilo je te još i danas koristi
za podizanje svojih objekata, za stvaranje
turističkih punktova šume ili skupine stabala
podignute mnogo prije rata ili neposredno
poslije rata. Jasno je da su u toku
vremena te šume bile izvrgnute uništavanju
i oštećivanju, a razvoj turizma i dalje
intenzivno raste te zahtijeva nove i
nove površine koje se zasada još uvijek