DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 80 <-- 80 --> PDF |
tezu Rijeka—Zadar. Posljednjih je nekoliko godina izrastao i kretao se upravo onako kako je od njega zahtijevao razvoj turizma. Zahvaljujući borovoj šumi, koja je ovdje uz morsku obalu ´podignuta prije 40—60 godina, ovaj je rt sa svojim kupalištem postao pojam domaćega i stranog turizma. S nekoliko, novo izgrađenih hotela, moteloim i auito-kaimpctm predstavlja veliki doprinos razvoju našeg turizma uopće i pruža krasnu sliku uloge koju šuma u ovom obalnom dijelu treba odigrati. Iz vrlo žive disikusljie koja se ovdje razvila evo nekoliko najvažnijih detalja: krasnih uvalica sa pješčanim plažama koje u iprekrasnim zavojima obilazi asfaltna cesta, a more je tako bistro da svakog prolaznika naprosto privlači i očarava. Tim prekrasnim uvalama, divnom i bistrom moru, toim golom kamenu izloženom stalnoj žezi sunca nedostaje šuma1 koja bi pružala ugodnu zaštitu od sunca u vrućim ljetnim danima, koja bi omogućila ugodan odmor te razbila monotoniju. Danas na toni dijelu kao i na mnogima drugim površinama naše zemlje nema šume. Postavlja se pitanje kako bi ee što prije stvorila šuma te kako da se što prije SI. 4. Sastojina alepskog i primorskog bora. Kczinski gaj u gosp. jed. Nin — Kozino. Foto: Klepac. Na cijelom potezu od Novog Vinodolskog do Starigrad-Paklenice nisimo vidjeli nijedan kamp, nijedan motel i nijednu dobro uređenu puimpnu stanicu iako i na tom dijelu sunce sja možda i jače nego drugdje, premda i na tam dijelu ima pre udovolji zahtjevu svih onih koji prolazeći Jadranskom magistralom žele da se malo odmore i osvježe u bistrom moru pcdvelebitskog kanala. To isto ipitanje postavlja se na mnogim mjestima uz našu obalu jer su svuda veoma povoljni uvjeti |