DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 77     <-- 77 -->        PDF

?g Attucne oadla»e


TERENSKA NASTAVA STUDENATA ZAGREBAČKOG ŠUMARSKOG FAKULTETA
Ü OBLASTI PRIMORSKIH SUMA


U mjesecu svibnju svake godine studenti
VTTI semestra šumsko-gospodarskog smjera
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagirebu
imaju obaveznu terensku školsku nastavu
u oblasti »Primorskih šuma«. Ove
je godine takva nastava održana od 11. do


21. maja. Od nastavnoga i pomoćno-nastavnog
osoblja na terenskoj nastavi sudjelovali
su: prof, dr N. Neidhardt
(dekan), prof, dr D. Klepac, prof, dr
M. Plavšić, prof, dr B. Emrović, viši
predavač ing. A. H o r v a t, asistenti ing.
U. Go 1 u b o v i ć, ing. A. Tomašević i
ing. Š. M e š t r o v ić. Organizaciju ove terenske
´nastave izvršio je Zavod za uređivanje
šuma.
m


odmoriti u ovom krasnom šumskom ambijentu.
Nitko više ne pomišlja na eksploataciju
drvne mase u toj sastojim nego
na iskorižćavanje ljepote i užitka koje taj
kraj pruža za odmor i razonodu. To je izrazit
primjer promjene cilja gospodarenja.
Gospodarska šuma je ovdje dobila posve
turističko-rekreativni karakter. Njezina
je važnost još veća kad se ima. u vidu da
je cijeli Gorski kotar proglašen rekreativnim
područjem.


Grobničko polje smješteno na jugozapadnoj
strani velebitskog masiva na oko
300 m nadmorske visine, bilo je naš slijedeći
objekt. Nastalo je u postglacijalno
doba i predstavlja dno nekadašnjeg gla-


SI. 1. Studenti VIII semestra šumsko-gospodarskog smjera na
jednoj od mnogobrojnih terenskih nastava. Foto: Borzan.


Spomenut ćemo samo najvažnije objekte
gdje je izvršena terenska nastava.


Prvi objekt gdje smo se zaustavili bio
Je »iKender« (Šuimairilja Delnice). Vrlo
lijepa sastojina jele i smreke koja
se — zahvaljujući svijesti i besprijekornoj
ljubavi stručnjaka ovog kraja
za šumu — sačuvala i pored toga što je
u neposrednoj blizini moderne pilane i
auto-^puta. Danas je to rekreativni objekt
grada Delnioe i svih ljudi koji se žele


cijalnog jezera, metamorfozirano djelovanjem
prirodnih faktora počevši od isušenja
(nastalog probojem vode u more —
stvaranjem Rječine) pa do danas. Kultura
crnog bora stara oko 70 god. gdje smo se
zaustavili jiedna je od rijetkih ostataka
radova na pošumljavanju ovoga polja.
Pokusi s topolama nisu dali željtene rezultate,
a vrlo slab iuspj,eh pokazao je i voćnjak
podignut prije petnaest godina. Tako
je ovo šljunkovito, siromašno i vrlo




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 78     <-- 78 -->        PDF

propusno tlo i pored mnogih radova ostalo
golo.


Zavod za kontrolu šumskog sjemena
na Rijeci razgledali amo pod vodstvom
direktora ing. B. Regenta i ing. V. Mučala.


Vidjeli ismo šikare medunca u okolici
Kraljevice. Način i metoda direktne i indirektne
konverzije šikara u nisku i visoku
šumu na spomenutom području.


Bujično područje Dubračina potoka.
Meliorativni i šumsko-uizgojni radovi na
tom području. Tehnički i šumsko-uzgojni
radovi u cilju smirivanja erozijskog djelovanja
bujice.


Put smo nastavili Jadranskom magistralom,
ia pri napuštanju kotara Rijeka
student Josip Brajdi ć održao je interesantan
referat: »Privreda kotara Rijeka
i njezin perspektivni razvoj«.


Kao u slalomu prešli smo slijedeću dionicu
krasno izvedene magistrale do Starigrad-
Paklenice. Ovdje smo se zaustavili
da pregledamo jedan od 4 nacionalna parka
u našoj Republici. Nacionalni park
Paklenica bio je upravo u prekrasnom
proljetnom ruhu. Odmah kod ulaza u Veliku
Paklenicu vidjeli amo vrlo uspješna
pošumljivantja vršena posljednjih godina


crnim i drugim vrstama barova. Mjestimično
je pošumljivanje vršeno na terasama
sa suhozidom (v. si. 2). Vidjeli smo
također i kartu koja je izrađena godine
1895. za gospodarsku osnovu predjela Velika
i Mala Paklenica. To je ujedno i jedna
od prvih osnova izrađena u toj oblasti
šuma. Gospodarska podjela koja je tada
izvršena još i danas je na snazi.


Vezani određeinim programom morali
smio se brzo vratiti natrag iz ovoga veličanstvenog
kanjona iako su nas njegove
ljepote privlačile dalje u njegovu unutrašnjost.


Na putu za Zadar pogled narni se zaustavio
na Masliničkom imositu — velikom
tehničkom dostignuću koje su naši stručnjaci
pokazali u ovoj skladnoj turističkoj
atraktivnoj konstrukciju (v. si. 3). Zatim
smo prošli područje Ravnih kotara do Zadra.
Na tom smo putu vidjeli veoma interesantne
objekte kao što su: područje
makije uz Novigradske more, veoma uspješno
podignute kulture alepskO´g bora
staire odo 15—20 god., nisku šumu medunca,
velike komplekse medunčevih šikara,
sastojine pinjola s prirodnom regeneracijom
(Musapstan) te vrlo lijepe kul-


Sl. 2. Ulaz u kanjon Paklenice Pošumljivanja na terasama sa
suhozidom izvršeno 1960. g. Foto: Borzan.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 79     <-- 79 -->        PDF

ture različitih vrsta borova podignute prije
po prilici 30 godina.


Gospodarska jedinica Nin-Kozino
(šumarija Zadar) proteže se na površini od
ciko 3000 ha na području od Kozina prema
Ninu. Gospodarsko razćiijteljenje izvršeno
je gcdisne 1952. na odjele prosjekama u
pravcu SI—JZ. Odjeli su veličine 49 ha
te imaju oblik kvadrata sa stranicom 700
rn. Na velikom dijelu ove gospodarske jedinice
(ciko 1000 ha) nalazi se šmrika (Juniperus
oxycedrus), dok ostali dio zaprema
niska šuma medunca te šikara medunca,
a na manjoj površini uz more prostire
se i makija Q. ilexa. Neposredno uz cestu
laod Kozina u području šmrike podignuta
je prije 60—70 god. biultura različitih bo


Sl. 3. Pogled na maslinički


rova na površini od 16 ha. Ta je kultura
poznata pod imenom »Kožinski gaj« i zbog
svog položaja i vanredno lijepo razvijenih
stabala proglašena je sjemenskom bazom
za aleipski i primorski bor. Na cijeloj je
površini razvijen kvalitetan pomladak, posebno
na dijeiu koji je za vrijeme rata
bio jako prorijeđen (v. si. 4).


Studenti su na dvije postavljene stalne
pokusne plohe Zavoda za uređivanje šuma
od po 1 ha izvršili potrebna mjerenja i
dobili slične rezultate kao i 1959. godine.
Evo najvažnijih rezultata izmjere po 1 ha:


omjer smjese pojedinih vrsta: primorski
bor 60´Vo, alepski bor 3Ca/o, crni box
10»/o;


ukupna drvna masa 150 m3;


temeljnica 19,8 m2;


postotak prirasta za crni bor 1.8°/o, a za
primorski bor 2.1"Vo.


S obzirom na velike površine koje na
području Ravnih kotara prekriva šmrika
i na posebno pogodan položaj spoimenuite
gospodarske jedinice neposredno uz ovu
staru kulturu postavljene su pokusne plohe
i vršena istraživanja o mogućnostima
i načinu pošumljivanja sličnih terena.


Sada šumsko gospodarstvo Zadar vrši
pošumljivanja u prugama širokim 30 m
na međusobnom razmaku od po 50 m. Tako
dobivamo pošumljene pruge od 30 m i
nepošumljene od 50 metara naizmjenično
s pretpostavkom da će se s vremenom s
pošumljenog dijela pošumiti nepošumljene
površine. Da je pretpostavka tačna iako
je put veoma spor, osvjedočili smo se na
rubu te veoma lijepe šume gdje se vidi


most. Foto: Golubović.


regresija cenoze od ruba šume u područje
borovice.


Vrlo uspješna metoda konverzije gotovo
svih šikara u području Ravnih kotara
mogla bi se vršiti i primjenom mehaničkih
sredstava (roteri, riperi). U krivudavim
nepravilnim linijama treba izvršiti
duboko oranje takvim strojem povlačeći
se u šikari onim dijelovima koji su
nectorasli ili gdje je vegetacija prekinuta.
Na tako iaoranim brazdama u razmaku
od oko 1,5 m sade se ili siju određene vrste.
Tako posađene biljčice veoma dobro
uspijevaju u zaštiti postojeće vegetacije,
pa za kratko vrijeme dobijemo šumu
ilz sjemena.. Ovakav način obrade nismo
vidjeli na terenu, no bilo bi korisno da
se isproba i primijeni.


Turističko-rekreativni objekt »Borik«
je zasada najjači »turistički punkt« na po




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 80     <-- 80 -->        PDF

tezu Rijeka—Zadar. Posljednjih je nekoliko
godina izrastao i kretao se upravo
onako kako je od njega zahtijevao razvoj
turizma. Zahvaljujući borovoj šumi, koja
je ovdje uz morsku obalu ´podignuta prije
40—60 godina, ovaj je rt sa svojim kupalištem
postao pojam domaćega i stranog
turizma. S nekoliko, novo izgrađenih hotela,
moteloim i auito-kaimpctm predstavlja
veliki doprinos razvoju našeg turizma
uopće i pruža krasnu sliku uloge koju šuma
u ovom obalnom dijelu treba odigrati.


Iz vrlo žive disikusljie koja se ovdje razvila
evo nekoliko najvažnijih detalja:


krasnih uvalica sa pješčanim plažama koje
u iprekrasnim zavojima obilazi asfaltna
cesta, a more je tako bistro da svakog
prolaznika naprosto privlači i očarava.
Tim prekrasnim uvalama, divnom i bistrom
moru, toim golom kamenu izloženom
stalnoj žezi sunca nedostaje šuma1 koja bi
pružala ugodnu zaštitu od sunca u vrućim
ljetnim danima, koja bi omogućila ugodan
odmor te razbila monotoniju.


Danas na toni dijelu kao i na mnogima
drugim površinama naše zemlje nema
šume. Postavlja se pitanje kako bi ee što
prije stvorila šuma te kako da se što prije


SI. 4. Sastojina alepskog i primorskog bora. Kczinski gaj
u gosp. jed. Nin — Kozino. Foto: Klepac.


Na cijelom potezu od Novog Vinodolskog
do Starigrad-Paklenice nisimo vidjeli
nijedan kamp, nijedan motel i nijednu
dobro uređenu puimpnu stanicu iako i na
tom dijelu sunce sja možda i jače nego
drugdje, premda i na tam dijelu ima pre


udovolji zahtjevu svih onih koji prolazeći
Jadranskom magistralom žele da se
malo odmore i osvježe u bistrom moru
pcdvelebitskog kanala. To isto ipitanje postavlja
se na mnogim mjestima uz našu
obalu jer su svuda veoma povoljni uvjeti




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 81     <-- 81 -->        PDF

za razvoj turizma u ovom dijjelu naše zemlje,
zaista najjače privredne grane koje
se razvoj ne da ni zamisliti bez šume i
ulaganje u podizanje šuma.


Naša uloga u tome trebala bi biti veoma
velika i mi moramo biiti spremni da
odgovorimo toim zadatku. Kod toiga treba
imati u vidu da je tempo razvoja takav
da se rezultati našega rada ne mogu čekati
onoliko koliko smo mi obično naučili.
To znači da nas sadnja jedno- i dvogodišnjih
biljaka više ne zadovoljava.


Stoga treba prići uzgoju takvoga dobro
selekcioniranog sadnog materijala određenih
vrsta u uzgajalištima da on, presađen
na teren, rnože odgovarati ulozi koja
mu je namjenjena. Znači da moramo


crnog bora koja se nalazi w more, a služila
je kao auto-kamp.


U prekrasnom objektu »Soline« kcd
Biograda na moru (v. si. 5), zatim u Pakoštanima
vidjeli smo ponovno što i najmanja
šumica znači na našem obalnom
pojasu i do koje se mjere može iskoristiti.
Posebno to vrijedi za Pa koštane gdje
se smjestio »Mediteranski kamp« (v. si. 6),
koji je ovdje u pogonu već deset godina.
Taj kamp nema lijepih pješčanih plaža,
ali ima šumu i to u velikom kompleksu uz
more i tik do mora. Studenti su aktivno
sudjelovali u nastavi. Tako je npr. u »Solinaima
« student I. Radivoja c održao
veoma dobar i iscrpan referat pod naslo


SI. 5. Odmaralište vojno građevnog poduzeća iz Čačka u
Solinama kod Biograda. Foto: Borzan.


biti spremni da »preko noći« zaodjeneimo
jadnu plažu, jedan turistički objekt u takav
zeleni plašt koji će odgovarati svojoj
funkciji i krajoliku.


Prva grupa starijih borovih stabala na
koju smo naišli nalazi se u Starigradu-
Paklenici i tu je odmah izgrađen i vrlo
lijepi motel. Poslije Novog Vinodolskog
stvara se na ovom dijelu novo turističko
čvorište. Ova mala površina šume donosi
zajednici velike prihode ikoji se iskazuju
kao prihodi od turizma. Za ilustraciju spomenut
ćemo da je 1961. godine uprava Nacionalnog
parka Paklenica imala brutto
prihod od 2,000.000 din na 0.5 ha površine


vom: »Razvoj turizma u našoj zemlji i
doprinos šumarstva u tom pravcu«.


I dalje uz obalu sve do Split a vidjeli
smo veoma lijepe i uspjele šumske objekte
koji se koriste uglavnom u turističke
svrhe. Kod toga smo konstatirali i ovo:
turizam i ugostiteljstvo u svom naglom
razvoju koristilo je te još i danas koristi
za podizanje svojih objekata, za stvaranje
turističkih punktova šume ili skupine stabala
podignute mnogo prije rata ili neposredno
poslije rata. Jasno je da su u toku
vremena te šume bile izvrgnute uništavanju
i oštećivanju, a razvoj turizma i dalje
intenzivno raste te zahtijeva nove i
nove površine koje se zasada još uvijek




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 82     <-- 82 -->        PDF

pronalaze. No, sigurno je da će u vrlo
kratko vrijeme sve šume i šumarci biti
okupirani. Postavlja se pitanje što onda,
jer nigdje nismo vidjeli da se stvaraju


— .podižu šume s tom namjenom. Nismo
vidjeli da turizam i ugostiteljstvo za kompenzaciju
što koriste postojeće šumske
kapacitete ulažu imakar i malo sredstava
u podizanje novih šumskih površina. To je
činjenica koja nas zabrinjava, jer ćemo
ako se tako dalje nastavi narušiti naš osnovni
princip — princip progresivne potrajnosti.
Na obalnom području od Zadr a do
Šibenik a vidjeli smo i vrlo lijepa pošumljivanja
unutar makije koja vrši šumsko
gospodarstvo Zadar svojim minimalnim
sredstvima pa zato i na malim površinama.


le mnoge brežuljke potpuno im izmijenivši
izgled.


U Sp 1 i t u smo obišli Srednju šumarsku
školu i školski arboret u m.
Smještena na prekrasnom mjestu uz Marjansku
šumu sa sjeverne strane poluotoka,
virio lijepo arhitektonski1 riješena i uklopljenja
u ambijent cjeline ovog dijela grada.
Škola predstavlja veliki doprinos uzdizanju
kadrova i znači vanredan uspjeh
šumarskih stručnjaka toga kraja. Unutrašnjost
škole, službene prostorije, predavaonice,
zbirke, gimnastička dvorana i sve
ostalo na najvećoj je tehničkoj visini, te
djeluje lijepo, skladno i funkcionalno. U
razgovoru s nastavnicima škole i direktorom
drugom ing. D. Žeravicom saznali
smo da škola radi na osposobljavanju
šumarskih tehničara općeg smjera, a


SI. 6. »Mediteranski kamp« smješten u šumi alepskog bora
kod Pakoštana. Foto: Borzan.


Put nas je vodio dalje od Šibenika
prema Splitu. Zaustavili smo se u
Priimoštenu i obišli novi kamp koji
se podiže na poluotoku uz samo mjesto.
U zamahu poslijeratne izgradnje zemlje dobrovoljnim
radnim akcijama pošumljen je
i ovaj poluotočić, a da ljudi tog kraja nisu
ni slutili koliku će im vrijednost dati ova
mala ali zaista lijepa šumica alepskog
bora.


U okolici Primcštena vidjeli snio još
jedan važan način korišćenja zemljišta na
tom području. To su poznati primoštenski
vinogradi na terasama. Terase su prekri


kroz 16-godišnje djelovanje opravdan je i
njezin specifični put i način odgoja mladih
stručnjaka.


Arboretum koji se nalazi neposredno uz
školu veoma je bogat mnogim vrstamavrlo je lijepo uređen. Iako malen, predstavlja
velik doprinos i uspjeh nastavnika
ove škole kao i đaka koji su ovdje radili
stičući nova znanja i iskustva.


Iz Splita smo poduzeli i jedno putovanje
u unutrašnjost. Put nas je vodio preko
Klisa i Sinja do Muca i natrag. Nedaleko
sela Koprivno vidjeli smo suhi voćnjak
podignut od poljoprivredne zadruge.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Pred nekoliko godina voćnjak je predan
na upravu Šumskom gospodarstvu Split
jer je za zadrugu bio nerentabilan. Od
voćaka najviše su zastupljeni badem, orah,
trešnja, višnja, i dr. Uz voćnjak je sa sjeverne
strane podignut i vjetrobrani pojas
ili, kako ga ovdje zovu, burobrani pojas
što je s obzirom na ulogu bure kao dominantnog
vjetra i sasvim razumljivo.


Zaštitnu ulogu vjetrobranih pojaseva
vidjeli smo bolje na sinjskom polju gdje
je vodcprivredna zajednica podigla nekoliko
ovakvih pojaseva poslije isušenja
Sinjsko g Polja. Kad je izvršena regulacijia
voda rijeke Cetine i Sinjsko polje
isušeno, vjetar je nanosio goleme štete.
Osušenu i rastresitu a nezaštićenu zemlju
vjetar je na mahove odnosio u velikim
količinama. Tako je bilo slučajeva da je
bura, razvijajući brzinu i preko 120 km na
sat, potpuno odnijela gornji hranjivi površinski
sloj debljine od 5 om. Da bi se
zaštitilo golo tlo od ovako jakog djelovanja
vjetra koji nanosi velike štete naročito
u vrijeme sušnih perioda, prišlo se
podizanju poljozalštitnih pojaseva uglavnom
od topola koje ovdje izvanredno dobro
prirašćuju i brzo postižu velike visine,
tako da je njihovo djelovanje efikasno.
Samo je velika šteta što se tim radom za
izvjesno vrijeme prestalo, pa su još velike
površine ostale nezaštićene.


Na cijelom području vidjeli smo i izvanredno
lijepu obnovu šikara koja je
usljedila uglavnom poslije zabrane držanja
koza. O tom problemu bilo je također
mnogo diskusija. No, nepobitna je činjenica
da je u čitavoj oblasti primorskih
šiuma poslije zabrane držanja koza ozelenjivanje
golih i degradiranih šumskih
površina pošlo veoma brzo naprijed. Za
posljednjih 10 godina slika našega golog
krša promijenila se iz temelja. Od golih kamenjara
s pokojim grmom i šibom nastale
su u zelenilo odjenute površine, sada
zaštićene od mnogih razornih djelovanja,
a neke se od njih može smatrati niskim
šumama. Na većem dijelu je spriječeno
ono najvažnije, a to je razorno djelovanje
kiše i vjetra. Ponovni zahtjevi stanovništva
za ukidanje te zabrane sve su rjeđi
i polako se gube u sveopćoj težnji da
se što prije dobije i u torn dijelu naše
zemlje nefragmentirani zeleni pokrivač
koji će se daljnjim ulaganjima i zahvatima
prevoditi u produktivnije uzgojne
oblike.


Činjenica je to da stalna migracija
stanovništva, zatim elektrifikacija te prodor
plina umjesto otvorenih ognjišta u
velikoj mjeri rasterećuje pritisak stanovništva
na šumu kao izvor za ogrjev od


nosno sitno tehničko drvo, kolje i ostalo.
S obzirom na to da je industrijski napredak
zemlje tako brz i očit pa je smanjenje
potreba okolnog stanovništva na drvu
sve veće i veće, šumske površine iz godine
u godinu mijenjaju svoj izgled u pozitivnom
smislu. Više se ne postavlja kao
osnovni problem kako da se očuva postojeći
šumski fond od daljne degrad)acije
uslijed nekontrolirane sječe i brsta. Tako
je svladan jedan krupan problem, ali time
nije sve riješeno jer se i dalje postavlja
kao osnovni cilj što bolja, cjelovitija
i trajnija zaštita i popravak tla, a to se
postiže obnovom trajnog šumskog pokrova.
Stoga sada predstoji potreba za unapređenjem
gospodarenja u postojećim niskim
i visokim šumama, te konverzija i
rekonstrukcija makija i šikare u srednju
ili visoku šumu.


Radove u tom pravou treba ubrzati i
prići smjelije rješenjima koristeći pritom
i najnovija tehnička dostignuća. Svako čekanje
je čisti gubitak te bi značilo zaostajanje
u tempu za razvojem opće privrede
kod nas i u svijetu.


U području Sutin e vidjeli smo s
jedne strane kanjona gospodarenje u nisoj
bukovoj šumi »Visočica« koja se
nalazi na visini od oko 500 m, a s druge
strane kanjona sastojine crnoga1 i primorskog
bora starosti od oko 40 godina koje
su podignute na većim površinama i to
na škriljevcima. Čitavo područje od Slutine
do Muca su škriljevci veoma pogodni
za pcišumljivanje, pa se tamo vide borove
kulture različitih starosti počevši od onih
koje upravo podiže Šumarija Split pa sve
do 70 godina starosti.


U M u ć u smo pregledali i obišli kulturu
ornog bora staru oko 50—60 godina


(v. si. 7.) koja pokriva površinu u kompleksu
od oko 180 ha, ne računajući poslijeratna
pošumljivanja vršena neposredno
uz staru šumu. Posljednjih 10 godina
vrši se u šumi simolarenje. Drug direktor
gospodarstva govorio je o pitanju gospodarenja
u ovoj i njoj sličnim šumama,
a posebno o šumama gdje se vrši smolarenje.
Radi se bez nekoga fiksiranog plana
— jer ne postoji gospodarska osnova
za ovu šumu me da je ona neophodno potreba.
Za razliku od borovih šuma koje
smo dosada uglavnom obilazili u obalnom
području te koje imaju odnosno trebale bi
imati pored zaštitne prvenstveno turističko-
rekreativnu ulogu, ova šuma može postati
veoma vrijedan gospodarski objekt
kako za proizvodnju smole tako i za proizvodnju
celuloze te tehničkog drva. Kad
se ovom kompleksu pripoje i dijelovi koji
se sada pošumljuju a nadovezuju se na
445