DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Neovisnost fP o visini i lakoća njegovog određivanja ima za praksu veoma veliko značenje, jer dopušta kod taksacije šuma da se neposredno iskoristi jedna srednja veličina za razne vrste drveća, a da se pri tom ne umanjuje taksacijska tačnost u poređenju sa običnim tablicama drvnih masa. Analogni se rezultati dobivaju i za druge vrste drveća. Daljnjom analizom srednjih značenja fe za razne vrste pokazuje se da srednji fe pokazuje zakonitost veze s biološkim svojstvima vrste (tablica 3). Podaci u toj tablici pokazuju važnu zakonitost: omorika, hrast, bukva i jasen imaju punodrvniju srednju formu stabla, a srednji je fe kod njih blizu 0,42; dok bor, ariš, jasika i breza pokazuju malodrvniju formu stabla, pa im je srednji fe blizu 0,40. Poznato je da je u standardnim tablicama prof. Tret´jakova uzeto isto grupiranje za omoriku i za jelu, za hrast, javor i brijest, za jasiku i johu-U vezi s tim, gotovo sve glavne vrste drveća SSSR možemo svrstati prema njihovom srednjem ff. u dvije kategorije: punodrvnij e vrste, kamo spadaju ombrofilni četinari i tvrdi lišćari (omorika, jela, bukva, hrast, brijest, jasen i dr.) sa srednjim fe = 0,42. Druga je kategorija sa malodrvnijom formom stabla. Tu ubrajamo: heliofilne četinare i meke lišćare (bor, ariš, jasika, joha, breza i dr.), srednji im je fe = 0,40. Sistematska klasifikacija vrsta drveća po srednjem fe veoma pojednostavnjuje praktičan rad u šumi, a da ne smanjuje taksacijsku tačnost. Formula za određivanje drv. mase pomoću empir. obi. br. dosta je jednostavna. Ona je ista kao i osnovna formula (V = gi,3 Hfi,s). Treba samo veličinu H zamijeniti sa veličinom (H + 3): V = gl,3 (H + 3) fc Dva srednja značenja za f(. lako se upamte (0,42 i 0,40). Pomoću te jedno>stavne formule i dvaju značenja za fe može se lako odrediti obujam stabla ili drv. masa sastojine bez ikakvih tablica- Za određivanje drv. m. sastojine, treba znati sumu kruž. ploha (2gi,3) i sred. vis. (H) sastojine. Uzmimo da sast. ombrofilnih četinara ili tvrdih lišćara ima zbroj kr. pl. 30 m2 i sred. visinu 20 m. Drvna će masa te sast. biti: V = ^gi,3 (H + 3) fe = 30 (20 + 3) 0,42 = 290 m3 Ako su u sastojim heliofilne vrste ili meki lišćari, a iste veličine kr. plohe i visine, bit će drv. masa: V = 2^1,3 (H + 3) fe = 30 (20 + 3) 0,40 = 276 ma Taj se račun lako može obaviti i s logaritmičkim ravnalom ih običnim načinom. Tačnost je te metode takva da daje približno iste rezultate kao i važeće tablice drvnih masaĐuro Knežević |