DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 68     <-- 68 -->        PDF

ekskrecijom asimilata iz korijena tretiranog poljskog jasena u tlo koji su odatle
ušli u korijen netretiranog. To međutim opovrgava uzorak tla iz zone aktivnog
korijenja uzet 48 sati poslije aplikacije kod kojega su izmjerena svega 4
impulsa u minuti, a isto tako uzorci lišća poljskog jasena izvan zone pokusa koji
144 sata poslije aplikacije pokazuju sličnu specifičnu aktivnost kao lišće netretiranog
poljskog jasena u zoni pokusa.


Akumulacija P32 u lišću i debalcu tretiranog drveta raste do 336 odnosno
144 sata da bi zatim postepeno opadala do 1080 sati poslije primjene, tj. do
završetka pokusa. Akumulacija P32 u korijenu znatno oscilira u početku pokusa.
Dva sata poslije aplikacije korijen ima 59, a poslije 24 sata 8 dakle praktički
0 impulsa. Iza toga akumulacija neprekidno raste do završetka pokusa
tako da poslije 1080 sati korijen ima 1883 impulsa.


Relativno velik broj impulsa u korijenu dva sata poslije aplikacije može se
pripisati ulaženju izvjesne količine K HŽP32 04 U provodne elemente floema,
kojima je jednim dijelom zajedno s asimilatima descendentnim tokom ušao u
korijen. Staklena cijev kroz koju je apliciran K HŽP32 04 ugurana je prethodno
u otvor koji je izbušen u debalcu koso naniže. U momentu primjene radioaktivnog
izotopa došlo je po zakonu spojenih posuda do njegova prodiranja od otvora
cijevi po njenim vanjskim stijenkama kroz ksilem do floema.


Najveći dio P32 otišao je od mjesta aplikacije u lišće, po provodnim elementima
ksilema ili floema, što se vidi iz specifične aktivnosti lišća koja je do
20 puta veća nego u korijena. Prema Kursanovu (1961), koji navodi pokuse


E. Ratner a i dr., P32 kretao se iz korijena pamuka ascendentno i kroz ksilem
i kroz floem. I mi možemo pretpostaviti da se tek neznatni dio K HsP^Oi
koji je ušao u floem spusti u korijen dok je veći dio ascendentno otišao u lišće.
ZAKLJUČCI


Na osnovi izvedenog pokusa s radioaktivnim izotopom fosfora (P32) na
poljskom jasenu mogu se izvesti slijedeći zaključci:


1. Brzina ascendentnog kretanja P32 u obliku K H2P3204 iznosi najmanje
2,15 m na sat. Tačnija brzina kretanja mogla bi se odrediti čestim uzimanjem
uzoraka neposredno iza aplikacije.
2. Mjerenja od 2 do 1080 sati poslije aplikacije P32 ukazuju da ne postoji
srašćivanje korijenja poljskog jasena budući nisu dobiveni signifikantni rezultati
broja impulsa u netretiranom stabalcu.
3. Akumulacija P32 u lišću i debalcu tretiranog poljskog jasena rasla je uz
izvjesne oscilacije do 336 odnosno 144 sata poslije aplikacije, da bi zatim do
završetka pokusa nešto pala. Akumulacija u korijenu, uz znatne oscilacije u
početku, rasla je do kraja pokusa.
4. Smatramo da bi istraživanja s radioaktivnim izotopima trebalo proširiti
na starije drveće i u pogodnom obliku dodati ih posebno u korijen, a posebno
u ksilem i floem debla.
UPOTRIJEBLJENA LITERATURA


1. Lomejko S., Fiziološki osnovi ishrane bilja, Sarajevo 1958.
2. Jovanović — Kovačević O., Radioaktivni izotopi, Beograd.
430