DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 57 <-- 57 --> PDF |
UPUTSTVO ZA MINIRANJE PANJEVA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU NIKOLA SIMIC I OPĆI DIO -"..;, Nakon sječe šume i pripreme tla za sadnju druge poljoprivredne kulture, ili pri obnavljanju voćnjaka i vinograda, svakako je potrebno ukloniti zaostale panjeve. Najlakše i najekonomičnije uklanjanje panjeva postiže se pomoću eksploziva tj. miniranjem, izuzev u mokrom, muljevitom i naplavljenom tlu, gdje uklanjanje može biti ekonomičnije pomoću strojeva konstruiranih za takve radove. Naročito pak pomoću eksploziva, ekonomičnost se postiže na neravnom i brdovitom tlu, gdje je pristup mehanizaciji zbog toga jako otežan, pa i nemoguć. Cvo uputstvo sačinjeno je isključivo na temelju podataka iz dugogodišnje prakse, i kao takvo u mnogome dopunjuje našu inače dosta oskudnu stručnu literaturu, posebno onu, koja se odnosi na tehniku miniranja u poljoprivredi i šumarstvu. L II. SREDSTVA ZA MINIRANJE PANJEVA U sredstva za miniranje (vađenje i razbijanje) panjeva u poljoprivredi i šumarstvu spadaju: 1) Odgovarajuća vrsta eksploziva, 2) Rudarske kapisle broj 8, 3) Sporogoreći štapin, 4) Detonirajući štapin, i 5) Minerske šibice. Za miniranje (vađenje i razbijanje) panjeva, te prikupljanje otpadaka radi iskorišćenja za ogrev, najbolje odgovaraju praškasti amon-nitratni eksplozivi pod nazivom »Kamniktit — II« ili pod oznakom »K-II«. III. STANJE PANJEVA I ZEMLJIŠTA (TLA) a) Za panjeve: Prema stanju u odnosu na starost i tvrdoću, panjevi mogu biti od mekanog i tvrdog drveta, te mlađi i stariji. Mlađi panjevi su žilaviji i otporniji, dok su stariji krhki i manje otporni, pa za njih treba i manje eksploziva. S druge strane treba obratiti pažnju na stanje razgranjenosti korijenja, jer panjevi mogu biti s duboko i plitko razgranjenim debljim ili tanjim korijenjem, kako nam to prikazuje slika 1. 419 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 58 <-- 58 --> PDF |
b) Za zemljište (tlo): Zemljište (tlo) može biti čvrsto i kompaktno, mekano ili plastično, što zavisi od njegovog stava. Uglavnom, od zemljišta i njegove čvrstoće, te stanja razgranjenosti i debljine korijenja, kao i veličine panjeva, ovisna je i sama tehnika miniranja. 51 1 ff) duboko i 8) pU´ko korijenje Da bi se dobila što tačnija slika o stanju razgranjenosti i debljine korijenja, najbolje je da se prije miniranja oko svakog panja opkopa u dubini od 15 — 20 cm (prema potrebi), — kako nam to prikazuje slika 3, jer se tada dobiva i tačnija slika u pogledu određivanja pravca bušenja minskih bušotina i postavljanja minskih punjenja. IV. POMOĆNA SREDSTVA ZA RAD, PRIPREMA MINSKIH BUŠOTINA I POSTAVLJANJE MINSKIH PUNJENJA a) Pomoćna sredstva za rad: U pomoćna sredstva za rad spada svrdlo za bušenje minskih bušotina koje nam prikazuje slika 2 Ono se sastoji iz 3 dijela: a) svrdla promjera 60 mm, b) drške i c) ručke. Materijal za svrdlo je čelik, za držak obično željezo, dok ručka može biti i od drveta, ali najsigurnija je od željeza. Uz svrdlo, u pomoćna sredstva spadaju, kliješta za stezanje kapisla i mesingano šilo za bušenje udarnih patrona. Minske bušotine pripremaju se na taj način, što se svrdlom ispod panja uz žilje pod kutom od 30 — 45° izbuši potreban broj bušotina dubine za 4 dužine minskog punjenja jedne bušotine. Broj bušotine zavisi od veličine (promjera), stanja i tvrdoće panja te stanja razgranjenosti i debljine korijenja. Za panjeve |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 59 <-- 59 --> PDF |
do 50 cm promjera (mekano drvo) sa plitkim korijenjem, obično se buši jedna bušotina (što zavisi od svježine i razgranjenosti korijenja), a može i po dvije bušotine kako nam to prikazuje slika 3 pod b), — dok su za panj istog promjera (Oblik svrdla je polukružan) 30 cm .1.2 m SI. 2 Svrdlo zo bušenje ispod pctn/zvct od tvrdog drveta sa dubokim korijenjem, pa bilo i sa jednim dubokim korijenom, u nekim slučajevima potrebne i po dvije bušotine, kako nam to prikazuje slika 3 pod a). b) Priprema minskih bušotina: spor stap* kap !s I a Spor sfapin Kapiolo dei štapi" punjenje A) Tvrdo drva (panj) s dub´vkim korijenom da 2 godine s/orosf/. 8) Meko drvo (panj) s plitkim korijenom Sb 2 godine starosti SI A3 Prat/crc busenja i pos+avljanja punjenja Za panj eve većeg promjera od 50 cm na više, što zavisi opet od starosti i tvrdoće, te stanja razgranjenosti i debljine korijenja, — broj bušotina prikazuje nam slijedeća tabela. c) Određivanje količine eksploziva za minska punjenja: Na određivanje količine eksploziva za minska punjenja utječe: veličina (promjer), starost i tvrdoća panja, kao i stanje razgranjenosti i debljine korijenja. Obično se uzima na svaki cm promjera panja: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— za tvrdo drvo do 2 godine starosti panja po 20 grama, — za tvrdo drvo preko 2 godine starosti panja po 15 grama, — za mekano drvo do 2 godine starosti panja po 12 grama, — za mekano drvo preko 2 godine starosti panja po 10 grama. Prema tome, za primjere prema slici 3 dolazi: Pod a) za-panj od tvrdog drveta 60 cm promjera: 60 X 20 = 1,2 kg Pod b) za.panj od mekan, drveta 50 cm promjera":´50 X 12 =s 0,6 kg Izračunate količine eksploziva za cijeli panj po navedenim primjerima treba podijeliti na broj bušotina pripremljenih za jedan panj. Pošto su u pitanju dvije bušotine, to za jednu bušotinu minsko punjenje iznosi i to za primjer pod a) 0,6 kg i za-primjer pod b) 0,3 kg., — odnosno "minsko punjenje za cijeli panj iznosi i to: za primjer pod a) 1,2 kg i za primjer pod b) 0,6 kilograma. „\y; TABELA´´ potrebnih količina eksploziva za miniranje (vađenje i razbijanje) panjeva u poljoprivredi i šumarstvu Za tvrdo drvo: Za mekano drvo: Tek. br. Promjer panja u cm Starost Broj Do 2 god. i bušotina (mina) EkspI Kg panja: Preko 2 god. oziva: Kg Starost panja: Do 2 god. Preko 2 god. Eksploziva: Kg Kg 1 20-30 1 0,4-0,6 0,3-0,45 0,24-0,36 0,20-0,30 2 3 30-40 40-50 I 2 0,6-0,8 0.8-1,0 -v 0.45-0,60 0.60-0,75 0,36-0,480,48-0,60 0,30-0,40 0,40-0,50 4 50-60 2 1,0-1,2 0,75-0,90 0.60-0,72 0,50-0,60 5 6 60-7070-80 :. 2 3 1.2-1.4 1,4-1.6 0,90-1,05 1,05-1,20 0,72-0,840,84-0,96 0,60-0,70 0,70-0,80 7 80-90 3 1.6-1,8 1,20-1,35 0,96-1,08 0,80-0.90 8 90-100 4 1.8-2.01,35- 1,50 1,08-1,20 0,90-1,00 9 100-110 5 2,0-2,2 1;50-1,65 1,20-1,32 " 1,00-1,10 10 110-120 6 2,2-2,4 1,6.6-1,80 1,32-1,44 ´;: 1,10-1,20 NAPOMENA: 1). Najpovoljnija-vrsta eksploziva. »K-II«, 2)-Najpovoljniji promjer bušotina 60 mm, 3) Najpovoljniji promjer, težina, i dužina patrona mm/gr´cm = = 50/250/13. No pošto su patroni eksploziva u originalnom tvorničkom pakovanju po 0,250 kg (vidi tač. 3 napomene u tabeli) — to će bušotine po primjeru pod a) minsko punjenje iznositi (zaokruženo) po 0,5 kg odnosno 2 patrona, ili ukupno 4 X 0,250 = 1 kg za cijeli panj, — dok će za primjer pod b) minsko punjenje iznositi (zaokruženo) po 0,250 kg, odnosno po 1 patron, ili ukupno za cijeli panj 2 x 0,250 = 0,5 kg eksploziva. Prema iznijetom, iz gornjih podataka i podataka u tabeli vidimo, da dubine minskih bušotina moraju iznositi i to: za primjer pod a) 4 X 26 cm = 1,04 metara i za primjer pod b) 4 X 13 cm = 0,52 metara. NAPOMENA: U pravilu, pod minskim punjenjem treba razumjeti izračunatu količinu nekog eksploziva za izvjesnu minu. No međutim, pošto se ovdje radi o izračunavanju količine eksploziva za minsko punjenje panja na temelju njegove veličine (promjera), to izračunatu količinu treba podijeliti na broj bušotina izbušenih za jedan panj. Dakle, imamo minsko punjenje po bušotini i minsko punjenje po panju, pri čemu u odnosu na terminologiju, u teoriji i praksi treba praviti razliku. 422 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Za miniranje (vađenje i razbijanje) panjeva dok su u zemlji (tlu), — najbolje odgovara, kako je to već navedeno eksploziv »K-II« dimenzija naznačenih u tabeli. Patrone naznačenih dimenzija najbolje se smještaju u bušotine promjera 60 mm, — a uz to se dobiva i najbolja koncentracija energije eksploziva. Sa patronama manjih promjera i težina na primjer: 28/100 ili 28/200 nikako nije moguće postići onu potrebnu praktičnu gustoću u bušotini, odnosno u punjenju, pa s time u vezi takva punjenja svakako daju i slabije učinke, što svakako nije poželjno. d) Postavljanje i paljenje minskih punjenja: Pri miniranju (vađenju i razbijanju) panjeva, za postavljanje i paljenje mina odnosno minskih punjenja, važe dvije isprobane varijante i to: 1) Obično postavljanje i paljenje, tj paljenje mina odnosno punjenja pomoću kapisle i sporogorećeg štapina, kada je u panju postavljena samo jedna mina, — odnosno jedno minsko punjenje, — vrši se na način kako nam to prikazuje slika 4 pod a). 2) Grupno postavljanje i paljenje, tj. grupno paljenje više mina odjednom (od 2 na više), tzv. kombinovano paljenje, — vrši se pomoću sporogorećeg i detonirajućeg štapina na način kako nam to prikazuje slika 3 pod a);—-dok´se spremanje udarne patrone, pa iako je u pitanju samo.jedan patron u punjenju vrši se na taj način, što se detonirajući štapin provuče kroz cijeli patron i na kraju zaveže u čvor. Povezivanje krajeva detonirajućeg štapina sa kapislom i sporogorećim štapinom prikazuje nam slika 3 pod b). SI 4 A) Obično paljenje jedne mine ß) Spremanje udarne patrone NAPOMENA: U pravilu, a i radi ekonomičnosti, udarni se patron u bušotinu uvijek stavlja kao posljednji. Uz ovo napominje se i to, grupna paljenja više mina odjednom pomoću detonirajućeg štapina pri miniranju panjeva preporučuju se kao ekonomičnija i sigurnija, — prema kojima grupna električna paljenja ni s jedne ni s druge strane nemaju usporedbe. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 62 <-- 62 --> PDF |
V. MINIRANJE IZVAĐENIH PANJEVA Radi lakšeg uklapanja i cdvoza izvađenih panjeva mogu se također i oni minirati i to unutarnjim minama kako nam to prikazuje slika 5 pod A) i B). Broj minskih bušotina zavisi također od veličine (promjera) i dužine, te starosti i tvrdoće panja, nadalje od stanja razgranjenosti i debljine korijenja. Promjer bušotine najbolje odgovara 32 mm i bušenje se vrši običnim kolarskim svrdlom. Dubina bušotina treba da dostiže do 2/3 debljine ili dužine panja. B) 51.5 Miniranje izvađenih panjeva A) sa f > 8) sa 2 mine. Količine eksploziva za minska punjenja obično se uzimaju po 0,100 kg. Postavljanje i paljenje minskih punjenja izvodi se na način kako je to opisano u tač. IV. pod d). Kod postavljanja i paljenja više mina odjednom (od 2 na više) kod većih panjeva, međusobni razmak između mina obično iznosi 20 cm. Za ova miniranja također, najbolje odgovara eksploziv »K-II« — 28/100 u originalnom tvorničkom pakovanju. NAPOMEA: Pri svima miniranjima radi što boljeg iskorištenja energije eksploziva, preporučuje se dobro zatvaranje minskih punjenja, odnosno dobro začepljavanje minskih bušotina, — jer u stvari za postizanje ekonomike najviše je odlučno, propisno zatvaranje, odnosno začepljavanje. VI. MINIRANJE PANJEVA PRI OBNAVLJANJU VOĆNJAKA I VINOGRADA Miniranje panjeva zaostalih od posječenih voćaka i vinove loze, vrši se analogno kako je to iznijeto za miniranje panjeva od posječene šume s tom razlikom, što su panjevi od voćaka i loze mnogo manji, pa za vađenje i razbijanje trebaju i manje količine eksploziva. U svakom slučaju, treba se držati smjernica i normativa kako je to iznijeto u ovom uputstvu, jer je i ovdje u mnogome ekonomičniji rad pomoću eksploziva nego pomoću mehanizacije i ručne radne snage, kako se to vidi iz niže navedene analize upoređenja troškova rada za sva tri načina. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 63 <-- 63 --> PDF |
VII. ANALIZA TROŠKOVA RADA POMOĆU MEHANIZACIJE I RUĆNOG RADA I UPOREĐENJA SA TROŠKOVIMA RADA POMOĆU EKSPLOZIVA 1) Troškovi vađenja panjeva od posjećene šume pomoću mehaniziranih sredstava, na primjer 1962. g kod jednog poljoprivrednog kombinata u Slavoniji, iznosili su prosječno cea din. 1.500.— i ručnom radnom snagom cea din. Nalog 2237 Šumarski list — Iviček 31. 10 64 2.500.— po jednom panju. 2) Troškoi miniranja (vađenja i razbijanja) sa materijalom i radnom sna gom u 1963. g. kcd istog kombinata po jednom panju iznosili su: a) za panjeve promjera 35 — 50 cm oko din. 130.— b) za panjeve promjera 50— 65 cm oko din. 215.— c) za panjeve promjera 65 — 100 cm oko din. 350.— d) za panjeve promjera 100 —150 cm oko din. 520.— e) za panjeve promjera preko 150 cm oko din. 680.— 3) Prema naprijed iznijetoj analizi troškova, vađenje panjeva pomoću me haniziranih sredstava i ljudskom radnom snagom, — sa radom pomoću eksploziva nema usporedbe, jer su troškovi pomoću mehaniziranih sredstava za 2,5 puta a ljudskom radnom snagom za 3.5 puta bili skuplji. 4) U pogledu miniranja (vađenja i razbijanja) panjeva od voćaka i loze, za sada se ne raspolaže dovoljnim podacima iz prakse, — ali svakako da i u tim radovima vađenje panjeva pomoću mehaniziranih sredstava i ljudskom radnom snagom, također nema usporedbe sa radom pomoću eksploziva, pogotovu sa ekonomske strane, — dok o tehničkoj prednosti da i ne govorimo. VIII. ZAŠTITNO-TEHNIĆKE MJERE PRI RADU 1) Sa eksplozivnim sredstvima treba postupati s najvećom pažnjom. 2) Miniranje uvijek treba pravovremeno objavljivati. 3) Mine treba paliti kada je svo ljudstvo na sigurnom mjestu. 4) Kod zatajenih mina treba čekati najmanje 15 minuta. 5) Pri zatvaranju (začepljavanju) minskih punjenja upotrebljavati samo dr veni pribor i to bez upotrebe sile. 6) U zatajenu minu ne smije se ponovno bušiti. 7) Prenos eksplozivnih sredstava treba da bude po propisima. 8) Kapisle se uvjek moraju prenašati odvojeno od eksploziva. 9) Stezanje kapisla za štapin uvijek treba vršiti samo klještima. 10) Kapisle se ne smiju nositi u džepu, već samo u kutiji. 11) Dužina sporogorećeg štapina za paljenje mina mora odgovarati vremenu potrebnom za sklanjanje ljudstva. 3 2) Začepljavanje minskih bušotina treba vršiti do ušća bušotine 13) Treba imati na umu, da 3 kg eksploziva slobodno postavljenog zahtijeva otvaranje prozora na obližnjim zgradama u polumjeru od 100 metara, dok za količinu od 30 kg to otvaranje važi i na udaljenosti od 300 metara. 14) Kod miniranja uvijek treba imati podesno sklonište. 15) Po pravilu, udarna (opremljena) patrona stavlja se u minsku bušotinu kao posljednja. 16) Pri miniranju u vlažnom i mokrom tlu, minsko punjenje obavezno se stavlja u vrećice od »PVC^ (polivil clorida), — radi zaštite eksploziva od vlage. Kada se punjenje stavi u vrećicu, tada se ona dobro zaveže oko sporogorećeg ili detonirajućeg štapina, stavljenog u udarni patron ili minsko punjenje. NAPOMENA: Na tekst pod I.) — VI.) zadržava se autorsko pravo . |