DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Zbog navedenog, privredne organizacije mogu pribjeći i kombiniranom vertikalno-horizontalnom skraćivanju radnog tjedna radnika. No, i pritom one trebaju pažljivo analizirati prednosti i mane tih dvaju oblika postupnog skraćivanja radnog vremena radnika u privrednoj organizaciji. Etapno skraćivanje (vertikalno) radnog vremena radnika teško je provesti u radnim organizacijama sa kontinuiranim pogonskim režimom (bez slobodnog pogonskog dana), jer je u njima nužno da se pri skraćenju 48-satnog na 42-satni radni tjedan uvede četvrta brigada radnika za ostvarivanje kontinuiranih triju radnih smjena a za manje skraćivanje radnog vremena radnika ona ne može biti manja, i dr. U slučajevima postupnog skraćivanja radnog vremena radnika privredne organizacije trebaju za svako takvo skraćenje izraditi poseban elaborat i proslijediti ga navedenim putem na konačno odobravanje Republičkom sekretarijatu za rad. Pošto radna organizacija primi rješenje za pokusni prelaz na skraćeno radno vrijeme, ona treba prijeći na ostvarivanje i usavršavanje projektiranih mjera, pospješiti izvršenje skraćenog radnog vremena radnika te uključiti se u izvještajnu službu o rezultatima skraćenog radnog vremena radnika. Prema toj službi dostavljaju se kvartalno odnosni izvještaji nadležnoj Saveznoj i Republičkoj komisiji za radno vrijeme, pa i Republičkom zavodu za produktivnost rada. Radna organizacija u stadiju pokusnog uvođenja skraćenog radnog vremena ima stanovita izuzetna prava i olakšice: u pravima koja se temelje na trajanju radnog vremena radnika ona je izjednačena s onim radnim organizacijama koje još uvijek imaju 48-satno tjedno radno vrijeme radnika; trajanje i raspored radnog vremena radnika ne treba fiksirati u korigiranim statutima već privremenim odlukama radničkog savjeta. No, ona nije ovlaštena da negira elementarna prava radnika iz radnog odnosa: pravo na odmor u toku rada, i to dnevni, tjedni i godišnji, pravo na naknadu za izvršeni prekovremeni rad, noćni rad i si. (Barišić, vidi izvor 1.). Konkretni organizacijski prijedlozi za razmahanje pokreta prelaza na skraćeni radni tjedan radnika Da bi se razmahao pokret za prelaz na skraćeni radni tjedan radnika u šumsko-privrednim organizacijama i poduzećima koja prerađuju drvo — predlažemo: — potrebno je u odnosnim privrednim organizacijama izraditi studiozan projekt aktiviranja rezervi i odnosnih organizacijskih mjera za prelaz na skraćeno, po mogućnosti 42-satno sedmično radno vrijeme; pri tome imaju presudnu ulogu inženjeri i tehničari te ekonomisti tih privrednih organizacija; —potrebno je što prije ostvariti praćenje proizvodnosti živog rada te vršenje ekonomskih analiza u cilju praćenja ekonomičnosti i rentabilnosti u pojedinim djelatnostima i cjelini odnosne privredne organizacije; pri tome imaju također presudnu ulogu inženjeri i tehničari te ekonomisti tih privrednih organizacija; — potrebno je što prije zavesti pripremu proizvodnje u odnosnim privrednim organizacijama — kako bi se iskoristile one velike unutrašnje rezerve koje se tim putem daju odmah aktivirati; pri tome će glavnu ulogu izvršiti inženjeri i tehničari privrednih organizacija; 410 |