DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ni cima se daju osobne naknade kao da su karaktera »više sile«, iako se dobrom organizacijom i zalaganjem, dakle subjektivnim faktorima, mogu gotovo u cijelosti predusresti. Znalačkim ugovorima, koji sadrže propise o penalima i si. — mogu se barem dijelom predusresti i naprijed navedeni slučajevi, odnosno barem dijelom, ako se ostvare, poduzeću naknaditi u obliku ugovorenih odšteta. Na aktiviranje tih rezervi ne smije se zaboraviti, jer ono povisuje proizvodnost živog rada i ekonomičnost poslovanja poduzeća. Budući da se u navedenim poduzećima radi u zatvorenom prostoru — radnici koji su redovito stalni na okupu su, rade pod kontrolom rukovodilaca koji razmjerno lako na njih i njihov rad mogu utjecati, a pogotovu je lako tačno utvrđivati vrijeme dolaska na rad, odlaska s rada, organiziranog odmora — dapače nije teško utvrđivati i detaljnije elemente radnog vremena (metoda trenutačnih zapažanja). U takvim uvjetima potpuno je razumljivo da se prati tačno radno vrijeme i time osigurava najvažniji element za praćenje proizvodnosti živog rada. Jedino ne prati se uvijek odvojeno radno vrijeme s obzirom na pojedini radni učinak ih proizvod, odnosno nije uvijek savladana poteškoća prikazivanja raznih efekata (učinaka i proizvoda) adekvatnim uvjetnim jedinicama — pa zbog toga se još uvijek detaljnije ne prati proizvodnost živog rada. No, kontrola trajanja radnog vremena u tim uvjetima, razumljivo, laka je i uvijek se provodi. To što smo naveli objašnjuje nam, da u tim poduzećima mnogo lakše treba tražiti da bude prvi temelj skraćivanja tjednog radnog vremena radnika podizanje proizvodnosti živog rada koje se zasniva na primjeni racionalizacije živog rada. No, zbog toga što u industrijskoj preradi uopće troškovi živog rada zauzimaju u cijeni koštanja jedva 4—8%, odnosno u mehaničkoj preradi drva drv. industrije 12—22% (ima tvornica pokućstva pri kojima se taj postotak penje i do 28%) a preostali troškovi se odnose na razmjerno skupocjenu sirovinu, pomoćne materijale, amortizaciju osnovnih sredstava, kamate na poslovni fond i ostale troškove poslovanja — treba istodobno tražiti da se podigne ekonomičnost putem racionalizacije rada. To se u prvom redu odnosi na što bolje količinsko i kvalitetno, tj. vrijednosno iskorišćavanje drva kao sirovine ili osnovnog materijala, na što potpunije iskorišćavanje proizvodnih kapaciteta u pogonima odnosno poduzeću, na skraćenje proizvodnog i financijskog ciklusa. Gdje postoje potrebni uvjeti, u prvom redu dovoljno sirovina odnosno osnovnih materijala i osigurana realizacija proizvoda na tržištu, treba se podignuti rentabilnost putem racionalizacije proizvodnje produženjem pogonskog vremena uz odgovarajuću organizaciju radnih smjena radnika. Tek na četvrtom mjestu dolazi podizanje proizvodnosti živog rada i ekonomičnosti putem dodatnih ulaganja najprije u sitne tehničke racionalizacije alata, šablona, naprava za pridržavanje predmeta rada, strojeva i postrojenja, zatim u mehanizaciju, u preseljenja, rekonstrukciju, modernizaciju (automatizaciju, automaciju), podizanje novih odjeljenja i pogona — što sve treba da uzrokuje podizanje rentabilnosti tih dodatnih ulaganja, pa i svih u proizvodnju angažiranih sredstava. Glavne karike navedenih četiriju putova za skraćivanje tjednog radnog vremena obrađene su općenito za čitavu industriju u mnogobrojnim napisima sastavljenim u povodu akcija poduzetih za skraćivanje tjednog radnog vremena (npr. materijali SITJ-a, časopis »Organizacija rada« broj 4/1964.), te u mnogobrojnim knjigama i udžbenicima koji obrađuju nauke o organizaciji rada i ekonomici industrijske proizvodnje (poduzeća). Također u poglavlju ovog rada 396 |