DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 33 <-- 33 --> PDF |
nih bližih potrošača), promjena amortizacije za regeneraciju šuma po realiziranom 1 m3 posječenog drva. Ako sve te promjene ne eliminiramo pri upotrebi dosad propisanih jedinstvenih ekonomsko-financijskih pokazatelja — ne možemo znati da li se promijenila proizvodnost živog rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja zbog veće umješnosti i zalaganja radnog kolektiva ili zbog »slučajnih« promjena koje smo taksativno upravo naveli, a koje su — osim prvih dviju — specifične karakteristike šumarstva. Odatle se vidi koliko je žurno potrebno lansirati već izrađen prijedlog metodologija kontinuirane evidencije te ekonomske analize djelatnosti i cjeline šumsko-privredne organizacije (vidi izvore 16. i 17.) u široku primjenu u našim šumsko-privrednim organizacijama. Kako se vidi iz navedenog — ostvarenju golemog zadatka, koji je od velike ekonomske i socijalne važnosti — u šumarstvu stoje na putu velike zapreke. Ne će biti moguće u kraće vrijeme ići temeljitijim putem naučnog istraživanja. Bit će moguće jedino prići manje ili više rizičnim ma da potrebnim pokusima u konkretnim naprednim šumskim gospodarstvima — na kojima bi se ipak trebao postaviti niz značajnih pokusa i osigurati praćenje proizvodnosti živog rada i ekonomičnosti te — osnovati pripremu rada koja bi poslovala po metodologiji koju bi u tu svrhu trebalo žurno ma i privremeno sastaviti. Vrlo teško je predvidjeti što se može u sadašnjoj situaciji postići u kraće vrijeme. Potrebno je međutim udariti kamen temeljac propagiranju racionalizacije u šumarstvu, racionalizacijskom naučnom istraživanju u šumarstvu i posvetiti više pažnje odgovarajućoj nastavi iz racionalizacije na šumarskim fakultetima (za što treba osigurati potrebne materijalne uvjete) te primjenjivanju rezultata nauke o radu i u školama i tečajevima za obrazovanje šumskih radnika. Inače ćemo uvijek ostati slabo spremni za provedbe tako golemih i korisnih zadataka kakve nam je sada postavilo društvo, a kakve će nam nužno i dalje postavljati. PROBLEMATIKA UVOĐENJA 42-SATNOG TJEDNOG RADNOG VREMENA RADNIKA U PODUZEĆIMA ZA PRERADU DRVA Odnosne specifičnosti te glavne karike i poteškoće U poduzećima za preradu drva, kao i u svima drugim industrijskim poduzećima, radnici rade uglavnom u zatvorenom prostoru, gdje se kroz čitavu godinu održavaju optimalni uvjeti za rad. Prema tome, u tim poduzećima odnosno pogonima, s tog razloga nema potrebe dužinu tjednog radnog vremena mijenjati u toku godine. U takvim uvjetima nema ni tzv. kišnih dana nerada, koji bi se radnicima plaćali na teret materijalnih režijskih troškova, jer bi prema njima ispoljavali karakter »više sile«. No, analognih sati pa i dana nerada može biti u onim poduzećima koja dobijaju električnu struju ili vodenu paru izvana — ako taj dovod izda, zbog »više sile«, kvara u poduzećima koja proizvode tu električnu struju ih vodenu paru. Isto tako može da dođe do analognog prekida rada, zbog većeg kvara vlastitih energetskih postrojenja ih mašina radilica, čekanja na naručene vagane javnog saobraćaja, pomanjkanja sirovina ih pomoćnih materijala, uopće zbog loše organizacije općih uvjeta proizvodnje i samog procesa proizvodnje. U slučajevima koje smo naveli u posljednjoj rečenici — rad |