DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Puteni mehanizacije sječe i izrade te iskorišćivanja dizalica na kamionima i drugog — šumsko gospodarstvo je omogućilo reduciranje još daljnjih 56 radnika (od kojih 32 lugara). Posljednje će se ostvariti postepeno u toku ove godine, pa će slijedeće godine omogućiti uštedu od oko 33 miliona din u odnosu na 1963. godinu. U elaboratu koji razrađuje mjere za prelaz na tjedno 42-satno radno vrijeme Šumsko gospodarstvo Sisak navodi i druge mjere putem kojih će se podići ekonomičnost poslovanja, ah zasad ne računa još s njihovim financijskim efektima. Takve su mjere: približavanje inženjerskog i tehničkog kadra terenu, tj. proizvodnji; izobrazba režijskog osoblja neposredno vezanog uz proizvodnju; organiziranje pokretnog servisa za popravke motornih pila, remontne radionice za popravke ostalih sredstava mehanizacije; izgradnja odgovarajućih šumarskih nastambi za radnike; primjena analitičke procjene i sistematizacija radnih mjesta; poboljšanje rukovođenja; usavršavanje sistema unutrašnje raspodjele; bolja organizacija i poslovanje ostalih službi u poduzeću — službe financiranja i vođenja računa o poslovnim sredstvima, kamatama i si., komercijalne službe, kadrovske službe (pojačanje radne discipline i dr.); na koncu elaborat predviđa kao mjere s dugoročnijim efektima i — studiranje racionalizacije radova i procesa proizvodnje u šumarstvu, proučavanje standardnog oruđa za rad i njegovog udešavania za optimalni efekt, studiranje organizacijskog obuka šumarstva, proučavanje faktičnih i optimalnih investiranja u šumarstvu, povećanje prihodne sposobnosti šuma i dr. Nema sumnje, da svim tim navedenim mjerama a naročito onima koje se temelje na naukama o racionalizaciji rada i ekonomici šumsko-privrednih djelatnosti — treba istodobn o odlučno prići upravo zato jer se teže osigurava njihovo masovno ostvarivanje putem mnogobrojnog rasutog radnog kadra, pa se zato njihovi efekti pojavljuju kasnije. No, ne treba zaboraviti da jednom ostvarene te mjere djeluju trajn o od godine u godinu bez ikakvih dodatnih ulaganja, pa i znatnijih dodatnih napora, uzrokujući stalno povišeni nivo proizvodnosti živog rada i ekonomičnosti, te tim putem omogućujući i sve obilnija ulaganja u mehanizaciju. U SR Hrvatskoj bilo je određeno kao pokusno gospodarstvo za provedbu skraćivanja tjednog radnog vremena još i Šumsko gospodarstvo Osijek, ali ono je od tog pokusa zasad odustalo. Šumsko gospodarstvo Maribor već ranije je pošlo sličnim putem koji je planiralo Šumsko gospodarstvo Sisak. A ipak još nije moglo sigurno provjeriti faktičnu prosječnu dužinu tjednog radnog vremena za sve one radnike koji rade na otvorenom raspršeno i vlastitim oruđem za rad ili bez njega, a plaćaju^ se po radnom učinku. To momentane i nije toliko važno, ali bi trebalo barem provjeriti da li se faktično povisila proizvodnost živog rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja u vezi s prelazom na skraćeno tjedno radno vrijeme od 42 sata kao posljedica porasle umješnosti i zalaganja radnog kolektiva. To pak također nije lako provjeriti, jer treba pri tom eliminirati sve ono što uglavnom ne ovisi o zalaganju radnog kolektiva, a to je: promjena tržišnih cijena, promjena instrumenata i mjera privrednog sistema, promjena količine i asortimana planskog obujma sječe, promjena prosječnih radnih uvjeta na radilištima koji utječu na proizvodnost rada pri sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata, promjene planskih troškova ukupnog šumskog transporta po toni drvnih šumskih sortimenata (prosječne udaljenosti sjecišta od tržišta ili glav 394 |