DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 31 <-- 31 --> PDF |
od tanjih stabala, na kojima se radnik kraće vrijeme zapošljuje i u vezi s velikim učešćem tehničke duge oblovine pa ne bi dolazila do izražaja specijalizacija šumskog radnika već veliko učešće dangube prelaza grupe od više specijaliziranih radnika višebrojne radne brigade od jednog sječnog stabla do drugog. Međutim — kako u kraće vrijeme šumske radnike, stalne, sezonske i povremene, obučiti o tim mjerama optimalnog rada, kao i o drugim racionalizacijskim mjerama — kada oni rade u prostranim šumama, često u međusobno udaljenim manjim grupama, bez neposrednog nadzora i pomoći, pa i evidencije sa strane relativno malobrojnih poslovođa-poentera? Kako ih u kratko vrijeme uputiti, kontrolirati, rukovoditi? Upravo zbog navedene poteškoće — mnoga će šumsko-privredna organizacija u prvi čas preskočiti aktiviranje rezervi putem racionalizacije živog rada i ograničiti se uglavnom na podizanje prihoda djelatnosti iskorišćivanja šuma putem boljeg krojenja i umjesnije realizacije šumskih drvnih proizvoda te na efekte ulaganja sredstava u vlastitu animalnu snagu i mehanizaciju. Dosadašnja iskustva Tako je upravo postupilo npr. Šumsko gospodarstvo Sisak koje iza 1. V. t. g. uvodi 42-satno tjedno radno vrijeme: Ono je utvrdilo da se zasad ne može osloniti na porast proizvodnosti živog rada putem racionalizacije, pa stoga da treba računati sa radnom snagom koja se plaća po radnom učinku za 14,3% većom nego li dosad, a to znači i sa 9% većim osobnim dohocima, tj. za 58,114.485 din, nego li dosad. Uz to je utvrdilo da treba predvidjeti po 1 sat više prekovremenog rada dnevno za one radnike koji rade pomoću ili su vezani za sredstva za rad šumsko-privredne organizacije, t. j . dodatnih 950.649 din, te za pomoćno osoblje u režiji u istu svrhu daljnjih još 3,458.483 din. Prema tome, to gospodarstvo je predvidjelo svega 62,523.617 din povećanja osobnih dohodaka zbog prelaska na tjedno 42-satno radno vrijeme a bez odgovarajućeg porasta proizvodnosti živog rada tih radnika. Da bi to poskupljenje pariralo, gospodarstvo je predvidjelo da će planirani obujam godišnje sječe od 300.000 m:!, koji se sastoji oko 30% od hrastovine a 40% od bukovine, bolje iskoristiti nego li dosad — pa će postignuti iz hrastovine veće prihode za oko 5,5% a iz bukovine za oko 9,5% i tako ostvariti višak prihoda od oko 87 miliona din; uzimajući kao tim putem sigurno ostvarivo barem 50% tog iznosa, gospodarstvo je planiralo tom mjerom podizanje ekonomičnosti (odnosno posebnog oblika proizvodnosti živog rada), tj. aktiviranje rezervi u iznosu od oko 43 miliona din. Da bi se to ostvarilo — ne treba nikakvih dodatnih ulaganja, dosta je da se izvrši temeljita priprema sječe i izrade te prodaje sječne drvne mase. Da bi gospodarstvo namaklo još preostalih potrebnih oko 20 miliona din, ono je planiralo dodatna ulaganja za nabavku 5 pari vlastite animalne zaprege te mehanizacije, i to još 28 jednoručnih motornih pila, 3 dizalice montirane na kamionima (HIAB), 2 traktora za vuču i izvoz, 7 kamiona za transport. Tako je planski osiguralo uštedu od daljnjih oko 24,5 miliona din. Prema tome je boljim iskorišćivanjem drvne sirovine i mehanizacijom šumsko gospodarstvo Sisak planiralo ukupnu uštedu od svega 65,5 miliona din, a to iznosi već oko 3 miliona din više od predviđenog porasta osobnih dohodaka. 393 |