DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Na jednom hektaru broj ovako odaibranih stabala kreće se od 74 do 124 komada. D. Kinloch, Kasnije prorede i preborna sječa u odnosu na poboljšanje i transformaciju. Raspravlja se o nekim šumsko-uzgojnim i uređaj nim mjerama te o odnosu kasnih proreda i oplodne i prebome sječe. J. A. Dicks o n, Prorede — Što bi mi htjeli znati — Neke ideje za buduća istraživanja. O fiziologiji drveća se razmjerno malo znade i to područje treba naročito istraživati. Dalji istraživački problemi su pitanje provenijencije glavnih vrsta četinjača, koje se uzgajaju u Velikoj Britaniji, a genetska straživanja iako nisu primarna treba vršiti naročito u vezi sa provenijencijom sjemena egzota. Ostali istraživački problemi bi obuhvatili prorjeđivanje starijih sastojina s obzirom na regenera.ciju i obnovu šuma, utjecaj novih metoda transporta na prorede kao i istraživanje volumnog i vrednosnoga prirasta kod raznih načina prorjeđivanja. Iza svakog referata je sumirana diskusija i na kraju je šumari j cijeloga sastanka. R. B. Hafner F., Der Holztransport (Transport drva - Priručnik za privlačenje, uskladištenje, načine utovara i prevoz), str. 459, crteža i slika 512, te niz tabela. Izd. Ost. Agrarverlag Wien, 1964. Ova knjiga predstavlja prerađeno i dopunjeno izdanje knjige »Die Praxis des neuzeitlichen Holztransportes, izdane 1952, a koja je prevedena i na naš jezik. Djelo je podijeljeno na slijedeća poglavlja: A. Područje i zadaci šumskog transporta; B. Privlačenje đrveta; C. Tehnika utovara, uskladišten ja i istovara.; D. Prevoz drva; E. Organizacija kontinuiranog transporta iz većih šumskih kompleksa; F. Obračun ekonomičnosti; G. Izabrana literatura i H. Indeks. U poglavlju »Privlačenje« prikazani su slijedeći načini transporta: I. Iznošenje ljudima i životinjama, II. Spuštanje i izvlačenje drva po tlu pomoću užeta III. Motori za užetnu vuču, rv. Izgradnja i pogon motornih užetnih vitala, V. Sigurnosne mjere kod vuče po tlu, VI. Spuštanje zemljanim točilima, VII. Izvlačenje fizičkom snagom i vučnirn motorom bez izgradnje trajnih puteva, VIII. Vuča na ploči, IX. Privlačenje na dvokolicama ili jednoosovnim gusjenicama, X. Privla360 čenje traktorima gusjeničarima za vuču, XT.Privlacenje sa samohodnim ili gusjeničarom, životinjama ili ručnim vitlom vuoanim dvokolicama, Xjfl. Privlačenje prostornog drva u svežnjevima ili pomoću transportnih rama (paleta), XIII. Ostali oblici kola za vuču, XIV. Privlačenje drva pomoću saonica sa fizičkom ili mehaničkom vučom, XV. Valjanje i kotrljanje, XVI. Tumbanje, .XVII. Bacanje, XVIII. Zične dizalice, XIX. Skiđeri, XX. Jednožičane žičare, XXI. Zične drče i spuštaljke, XXII. Mehanički uređaji za kombinirano rušenje i vuču, XXIII. Okolnosti koje utječu na uspjeh i izbor metoda privlačenja. U poglavlju »Utovar, uskladištenje i istovar« obrađeno je: I. Općenito o uskladišten ju oblo vine, uređenju skladišta i hrpanje oblovine, II. Jednostavni pomoćni uređaji za ručni utovar cestovnih vozila i vagona i utovar pomoću vučnih strojeva i životinja, III. Uređaji za utovar sa .pogonom na motor te specijalni uređaji za utovar vezani uz vozilo, IV. Utovar pomoću stabilnih prenosnih ili samohodnih uređaja za utovar, V. Istovar drva. U poglavlju »Prevoz drva« obrađen je: Di. Transport po zemlji: I. Točila i putoklizine, II. Zičare, III. Transport na cestama, IV. Transport na prugama; D2. Vodeni transport drva na prirodnim vodotocima, jezerima i morima, Da. Zračni transport. U poglavlju »Organizacija kontinuiranog transporta drva iz većih šumskih područja « kao i poglavlju »Obračun ekonomičnosti « samo su napomenuti problemi i šteta je što baš ova poglavlja nisu obrađena detaljnije, jer ona su od naročitog interesa za sve one koji se bave eksploatacijom šuma. Uz već poznate načine transporta, koji se iskorišćuju u eksploataciji šuma prikazan je — iako vrlo kratko — zračni transport helikopterima te nove vrste helikoptera — kao što je to američki helikopter Sikorsky S-64 koji nosi teret do 9 tona. Knjiga »Holztransport« može korisno poslužiti svim stručnjacima koji se bave eksploatacijom šuma. Prof. dr Roko Benić CENTRALBLATT FÜR DAS GESAMTE FORSTWESEN — Wien 2 — 1964. Dietrich, V.: Smjernice šumarskog ekonomičnog mišljenja i računanja u skladu sa prirodom šume. — Eck mülle r O.: Razvitak iskorišćavanja bjelogoričnih šuma u perodi od 1950. do 1960. |