DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 85 <-- 85 --> PDF |
cS´teana Mtucia Utetatuta i ća&apl&l PROB TEĐIVANJE (Thinning) — Izvještaj sa četvrtog sastanka Šumarskog društva Velike Britanije održanog u Edinburgh u od 3. do 5. siječnja 1964. — Izd. Oxford Univ. Press 1964. str. 83. | Ova je publikacija prilog časopisu Forestry. Sastanak je održan pod vostvom prof. V. M. Lauire, R. M. H a r 1 e y - a, G. B. R y 1 e - a, T. H. W o o 1 r i d g e - a i J. A. B. Macdonald-a, ikoji su rukovodili diskusijama o pojedinim referatima. C. J. T a y 1 o r, Povijest prorjeđivanja i istraživanja o proradama — fiziološke i ekološke osnove prorjeđivanja. Ukratko je pikazan historijat porjeđivanja i proučavanja te problematike počevši od prvih pismenih podataka u Württemberškim šumskim redovima (početak šesnaestog stoljeća) pa sve do današnjeg dana. J. R. T h o m, Udio ekonomike u prorjeđivanju šuma. Autor predlaže osnivanje produkcionih zona u V. B. u kojima (bi se uzgoj šuma, a prema tome i cijelo gospodarenje, podredilo postavljenim ciljevima. Prema njegovom iprijedlegu to treba da budü: crve ri a zona - namijenjena proizvodnji kvalitetnih trupaca, plava zona — prvenstveno namijenjena proizvodnji celuloznog drva za poizvodnju iverica i zelen a zon a — namijenjena proizvodnji rudničkog drva. U crvenoj zon; normalni razmak sadnica treba da iznosi 1,50 do 1,80 m, a njega šuma, pravovremeno čišćenje i kresanje grana treba da omogući maksimalni prirast i promjer preko 10 cm na visini 7,50 m iznad tla, kao i čisto deblo. To treba da bude zona intenzivnog šumarstva. U plavoj zoni ne traba vršiti čišćenje od gana, a bez prorjeđivanja u ophodnji 35 odnosno 40 godina dobiva se samo celulozno drvo. Ovaj sistem uzgoja preporuiča za lošija tla. Ni u zelenoj zoni u blizini rudarskih bazena Škotske, Engleske i Južnog Wales-a ne predviđa prorjeđivanje nego samo čistu sječu kada stabla postignu promjer od oko najviše 18,5 cm. R. E. C r o w t h e r, Studij rada i praksa porjeđivanja. Kao rezultat istraživanja izlazi: 1 — prve prorede treba vršiti kada kufoni sa držaj pojedinog stabalca prijeđe 0.072 m3; 2 — drvna masa za prorjeđivanje ne bi smjela da bude manja od 26.73 m3 po hektaru; 3 — površina parcele za prorjeđivanje treba da dade drvnu masu iznad 890 m3; 4 — za pristup u kulturu od naročite su važnosti vlake razmaka 201—40 m; 5 — za prorjeđivanje naročito su važni inicijativa, nadzor i trening. E. H. Macmillen, Neki aspekti izgraanje saobraćajnica s obzirom na prorjeđivanje. Troškovi privlačenja drveta od panja do šumskog puta variraju od 0,3 d do 1,6 d po h. ft. na 100 jarda ili oko 1 s. 2 d do 6 s. po toni/milji (oko 80 — 520 din po m3 na udaljenost 100 metara). Za upotrebu mehanizacije kod privlačenja autor preporuča izgradnju zemljanih putova. W. J. R i d d o c h, Prorjeđivanje četinjača sa gledišta trgovca drvom. Trgovina zahtijeva da drvo bude zdravo, pravno i sa malim granama, a naročito pravnost se traži od rudničkog drva, iako je pravnost važna i za druge Sortimente. Veliki dio prorednog materijala čini juvenilno drvo, ali i juvenilno drvo je upotrebljivo za izradu nekih vrsta papira (novinski), a što je karakteristično takav se materijal izvozi i u Norvešku. R. Fin lay Wilson, Prorjeđivanje četinjača sa gledišta trgovca arvom. Iznosi se gledište da tehnika prorjeđivanja treba da bude osnovana na cilju gospodarenja, koji opet ovisi o tlu, poteškoćama transporta, tržištu i radnoj snazi. S obzirom na to na jednom će mjestu biti rentabilni] e proizvoditi celulozno drvo a na drugom trupce. U vezi s tim negdje će se vršiti intenzivne prorede, a drugdje se neće uopće obavljati. J. Stirling, Uzgojne prorede mlađih i sređnjođobnih sastojina. U referatu se govori o značaju uzgojnih proreda te svijetla kao značajnog činioca u efektivnosti fotosinteze, o ulozi potisnutih stabala u sastojim, izboru drveća i kvalitativnom djelovanju proreda. Autor se naročito zadržava na tzv. škotskoj eklektičkoj metodi prorjeđivanja, čiji su ciljevi: 1. neprekinuti razvoj efektivne krošnje izabranih kvalitetnih obično naddominantnih i dominantnih stabala, 2. stalan razvoj sklopa oko tih stabala pomoću potisnutih stabala, koja čine krug oko odabranog stabla i sa nekoliko dobrih međustabala između ovako formiranih grupa. 359 |