DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 83 <-- 83 --> PDF |
(-nomada &tcucna Litecatuca l ca&opi&l STEFANOVIC V.: Tipologija šuma. Sarajevo, 1963. (str. 344). Uz uvod djelo se sastoji iz dva dijela i na kraju je popis najvažnije naše i strane literature. U Općem dijelu (sedam poglavlja) izneseni su osnovi šumarske primijenjene fitocenologije. U prvom poglavlju dane su opće definicije životnih zajednica s osvrtom na razne škole i shvaćanja. Drugo poglavlje se odnosi ma morfologiju šumskih zajednirca tj. analitička obrada kvantitativnih, kvalitativnih svojstava i sintetska obrada. Posebno je pod poglavlje o životnim oblicima .komponenata šuma. Šumar koji radi na uzgoju šuma mora dobro poznavati faktor staništa, odnosno njegove faktore, koji su brojni i međusobno se nadopunjuju, integriraju ili potiru. Za potrebe prakse dolaze slijedeći sta.nišni faktori u obzir: klima, edafski, orografski faktori i biotski. Uzgoja šuma nema bez poznavanja ekologije staništa. Vrlo je interesantno pitanje o rastu ili razvoju i t. zv. smrti ili propadanju šuma, kroz koje prolaze neke brže, a neke kraće vrijeme. Ovo se Obrađuje u četvrtom poglavlju. Šumska zajednica je dinamični sistem koji se kreće u pogledu razvoja ili u smjeru progresije ili regresije. O vanjskim faktorima kojim će se smjeram odvijati ovisi razvoj šumske zajednice. U ovo poglavlje ulazi i pojam klimaksa i paraiklimaksa i praktični značaj sukcesija uopće. Šumske zajednice imaju svoj početak i kraj., a to tretira peto poglavlje. Ne manje je važno poznavati rasprostranjenost šumskih fitocenoza (šesto poglavlje). Ovdje ulazi obrada pojma areala i ikartiranje šuma na većem ili manjem području. U sedmom poglavlju je dan pregled historije fitocenoloških škola, koji se je razvijao u skladu s naučnim doistignućiima u izvjesnoj periodi. Prva fitocenološka škola se bazirala na obliku zajednice i zove se fizionomska škola. ´Druga historijski po redu je ekološka, treća sinteza prve i druge. Četvrta škola je floristička i peta tipološka. Floristička škola (framcusko-švicarska ili Braun-Blanquetova) i tipološke škole su najznačajnije, ali za šumarske potrebe je tipološka škola dala najbolje rezultate. Veći dio ove knjige (dvije trećine) odnosi se na naše šume tj. na šume kao biljne zajednice. Ovaj dio je obrađen u sedmom poglavlju. Nakon kratkog pregleda o tipovima šuma naše države, autor prelazi na de taljno izlaganje tipova naših šuma, a koje grupira u dvije velike skupine: I Sume eumediterana Jadranskog litorala i II Šume kontinentalnog područja Jugoslavije. Klasifikacija šuma je izvedena na osnovi kompleksnih fitocenoloških dosadanjih ispitivanja. Za sva´ku skupinu izneseni su podaci prvenstveno o ekologiji, rasprostranjenosti, dinamičnosti itd. Primjerno se navodi karakteristične vrste (edifikatori). Iz pregleda dinaniike vidi se u kojem smjeru ide razvoj šume. Šume jadranskog eumediteramskog litorala se dijele u dvije podskupine: hrastove šume i borove šume na krečnjacima i eocensikorn flišu. U oba slučaja radi se o krečnjaku koji je pod utjecajima procesa postanka i razvoja krša. Prof. Stefan ovi ć a udžbenik se znatno razlikuje od dosada izdatih sličnih. On je za razliku od ostalih autora znatno više posvetio pažnje ekologiji. Mislim, da će šumari praktičari ili studenti imati i veće koristi. To je i najvažnije u ovoj potrebnoj i korisnoj publikaciji. Dr J. Kovačević GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 4-6 1964. Brina r M.: Životna kriza jele u Sloveniji u vezi sa fluktuacijama klime. — Mlinšek XX: Sušenje jele u Sloveniji — prvi rezultati. — Korđi š F.: Problemi kod obnove jelovih šuma. — Jurha r F.: Unošenje jele u naše šume. — Korđi š F.: Imela ugrožava jelove šume. | NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 5/6 — 1964. Jovančević M.: Dvospolne »cvasti« u smrče. — Vrcelj- Kiti ć D: Crni i bijeli bor, duiglazija i evr. ariš u kulturama. — Petrović M.: Stepen tačnosti procjene zaliha drveta u šumama. — Terzi ć D.: Utjecaj smolarenja na borova stabla. — Demi ć K.: Pravilan tehnološ. proces prerade bukovine. — Ćuri ć R.: Dodatak raspravi: Taksacijski elementi nekih kultura crnog i bijelog bora. — Jovančević M.: Međunarodni simpozij´um o genetskoj vrednosti selekcionisanih stabala. — Pintari ć K.: Pravila kojih se treba pridržavati pri 357 |