DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 81 <-- 81 --> PDF |
U imovinu Saveza uključujemo: Poslovnu zgradu i inventar sa bibliotekom, sredstva na žiro računu kod banke, potraživanja od dužnika, neobračunate vrijednosti publikacija u štampi i vrijednost zaliha tiskanica i knjiga. Ako od imovine odbijemo vrijednost osnovnih sredstava dobijemo stvarnu obrtnu vrijednost Saveza koja se u prosjeku godišnje kreće od 12-14 miliona dinara. Iz ovoga prikaza se vidi da Savez mora imati organiziranu knjigovodstvenu, blagajničku i materijalnu službu. U toj službi djeluju kao a) stalni službenici: ´knjigovođa 1 blagajnik 1 to) hoinorarni: . ekonom 1 S obzirom na opseg poslovanja i postojićih propisa koji reguliraju materiju raičunovostvene službe postojeći broj osoblja je dovoljan a smanjivati se ni u kojem slučaju ne može. Osnovni problem je za idući period rada Saveza osigurati što sigurnije i kontinuirano priticanje prihoda. Ti prihodi se mogu osigurati samo još sređenijom organizacijom izdavačke djelatnosti Saveza i dotacijom u čemu nas jedino mogu pomoći naše šumsko-privredne i drv. industr. organizacije i ustanove. Poslovanje Saveza od 1964. do danas odvilja se normalno i prema planiranom predračunu prihoda i rashoda Saveza. Kao i u svakoj organizaciji računovodstvena služba Saveza radila je u početku godine na popisu zaliha i izradi završnog računa za 1963. g .-Bilo je potrebno uskladiti kao uvijek kod popisa stvarno stanje sa stanjem knjigovodstva. Sadanje stanje osnovnih pokazatelja je: 1. Žiro račun ,sa 28. V 1964. 11,693.905 2. Gotovinski promet sa bankom 707.406 3. Virmanski promet 4,261.657 4. Obaveze dužnika kt 120 2,448.175 5. Obaveze Saveza kt 220 49.700 Skupštini je prisustvovalo 27 članova Plenuma i 41 delegat šumarskih društava, ukupno 68 od 100 koliko ih je moglo i trebalo prisustvovati. U diskusiji o podnesenim izvještajima učestvovali su drugovi Srećko Vanjković, Branko Manojlović, Vilim Zivtković i Ivica Mrzljak. Drug Vanjković je naglasio da je operativi potrebna pomoć jer ima sve više obaveza za izvršenje različitih hitnih zadataka, ali ona rješava pojedine probleme kako najbolje zna, umjesto da se oni zajednički razmatraju i proučavaju u Savezu. Naročito bi bilo važno raspraviti neka »pitanja prije nego odpočne izvršenje 7godišnjeg plana. Tako npr. naučno istraživački rad nije dosada dao meritorna rješenja o pitanjima koja iskrsavaju na terenu kod uzgoja drveća brzog rasta, melioracije vriština i bujadnica, kompletiranje sječina degradiranih šuma i dr. Isto tako, između lovne privrede i šumske proizvodnje još nisu usklađeni potrebni odnosi. Zatim, pitanje srednjih šumarskih škola nije do danas rješeno ni s obziroim na sjedište, ni kadrove ni sredstva. Spominje i problem rasporeda industrijskih objekata za preradu drva s obzirom na najpovoljniju lokaciju prema sirovinskoj bazi i drugim uvjetima. Drug Manojlović smatra da je skupštinu trebalo upoznati s budućim financijskim planom Saveza, jer su prihodi od 1962. god. na ovamo u opadanju. Ovo ima veze sa sve manjom upotrebom tiskanica od šumsko privrednih organizacija i sa pođbacivanjem gospodarskih članarina. Kaže zatim da bi trebalo proširiti krug djelovanja raznim aktivistima: u Narodnim sveučilištima, a organizacijama SiSRN, školama, radio televiziji, dnevnoj štampi i dr. tako bi bolje i neposrednije upoznali javnost sa značajem šumarstva i industrijske prerade drva za našu privredu. Drug Mrzlja k konstatira da postoji izvjesna nezainteresiranost za društveni rad i u društvima se više radi pojedinačno/ Stoga društva ne postizavaju afirmaciju kao cjelina. Mnogi ;se problemi šumarstva i industrijske prerade drva rješavaju van stručnih organizacija i ako su stručnjaci pvenstveno pozvani da daju koncepcije i ekonomske dokumentacije za rješenje pojedinih problema. Navodi nekoliko pitanja koja su sa stručne strane riješena ali se iz drugih razloga rješenja ne realiziraju. Tako npr. o pilanama i njihovoj koncentraciji na području kotara Karlovac, o podizanju tvornice fagoceluloze, o stručnom školstvu i srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu, o mjestu, spremi i hiperprodukciji tehničara. Skupština je usvojila -prijedlog Saveza za izmjenu i dopunu Statuta Saveza ITJ-e koji će se razmatrati i donijeti na vanrednom Kongresu ITJ-e početkom jeseni ove godine, i to: 1. Inženjeri, tehničari i drugi stručnjaci koji se bave tehničkom naukom i praksom, učlanjeni u svoju osnovnu organizaciju IT-a, istovremeno su i članovi Saveza ITJ-e. 355 |