DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 78 <-- 78 --> PDF |
tek dclaize. Uz sve postojeće teškoće razne nsravij stečeno je, međutim, bogato iskustvo što je najveća garancija za mnogo uspješniji rad u nastupaj ućom periodu. Glavni urednik Šumarskog lista inž. Vjekoslav Cvitovaepodraioi je ovaj izvještaja ŠUMARSKI LIST O uređivanju i izlaženju Šumarskog lista kao i o njegovom financiranju u proteklom periodu između redovnih skupština Saveza šumarskih društava cd TP61 — 1364. sredine podnašani su i raspravliani izvještaji na svih pet plenuma Saveza.. Prema tome je naše članstvo upoznato sa rezultatima i teškoćama na tom polju djelatnosti Saveza. Ovom prilikom mosti se satmo sumirati rezultati i proširiti problemi´tika izdavanja ovog našeg stručnog gtss´fa. List je s ´manjim ili većim zakašnjenjem izlazio u dvobrojima na 450 do 500 stranica godišnje te je uglavnom zadržao obim iz raniiiih godina, a što se vidi iz cvcg pregleda: godina broj stranica 1958 458 1959 472 1960 408 1961 480 1962 458 1963 503 Prednost izlaženja lista u dvobrojima je u tom što se rukopisi-´mogu solidno pregledati i prirediti za štampu i: što se štedi na troškovima za omotne listove i za otpremu. Slaba strana1 dvobroja je opet što se aktualne stvari sa zakašnjenjem tretiraju pa se gubi na interesiranju čitalaca i značaju same stvari. Svaki broj (dvobroj) lista štampa se u 1500 primjeraka, od kojih se 50 komada šalje u inozemstvo, 350 u druge naše republike, a ostatak se raspačava u SRH. Broj redovnih pretplatnika pojedinaca iznosi (ne računajući studente i đake) svega oko 400, što je vrlo malo, ako se uiporedi samo s brojeim uposlenih šumarskih inženjera i tehničara u SRH kojih ima oko 900. Ovo ukaizuje na to da se stručnjaci više koriste listom koji stiže na organizacije u kojima su uposleni ili što bi bilo nesumnjivo gore, da jedan dio stručnjaka uopće ne prati list niti se interesira za njegov ´sadržaj. Organizacija uređivanja Šumarskog lista, kako je bila zamišljena nacrtom pra vilnika za uređivanje Š. 1. nije ostvarena. Postoje naime teškoće u radu s članovima redakcijskog odbora i u ovako slobodnijem organizacijskom sastaju redakcijskog edbera i to zbog česte sprečenosti i zauzetosti pojedinih članova drugim redovnim poslovima na kojima rade. Zbog toga su i sastanci redakcijskog odbora bili održavani s vrlo malim brojem članova. Mora se ipak konstatirati da su svi članovi odbora redovno davali svoja mišljenja o člancima, koje im je glavni urednik dostavljao´. No, da bi oni bili zaduženi za pojedine rufor´ke i brinuli se za prikupljanje članaka, kako je to bilo zacrtano u sastavu spomenutog pravilnika, to se praktički ne bi moglo postići´. Jednako se nije uspjelo, unatoč pismenih i usrneoeih apela, osigurati prikupljanje i do stavi janje dopisa i saopćenja sa terena, što je opet nacrtom pravilnika´ bilo predviđeno za t. zv. širi redakcijski odbor. Uredništvo je nastojalo da materijal svakog broja Šumarskog lista prije slanja u štampariju razmotri na redakcijskom odboru i radi toga je redovno sazivalo sastanak odbora. Redakcijski-odbor je utvrdio izvjesnu politiku u vezi s uređivanjem lista kao što je na pr. pitanje objavljivanja naučnih članaka i njihove dokiuimentaciie. obim i sadržaj članaka uopće, pribavljanje akutualnih članaka putem natječaja, visina autorskih honorara: itd. No mora se ´napomenuti da ova politika u odnosu na objavljenje naučnih članaka nai´" tei na kritiku nekih člnnova pa i na nlkaz sarađnje. Isto tako ima prigovora i zbog odbijanja predugačkih članaka a i pelemirikih saopćenja, kao i na niske autorske honorare. Sve je ovo otežavalo i otežava raid uredništva pa će se morati i dalie nastojati naći najpogodnija organizacija uređivanja 5. 1. Pitanje saradmje je posebno zauzimalo pažnju uredništva´. Analizom objavljenih članaka može se vidieti da saradnja ne zadovoljava potrebe lista i naše stručne javnosti. Šumarski list bi trebao da bude u mogućnosti da stalno i sistematski prika/ i-iie stanje i razvoj šumske privrede, problematiku te privrede i riješavanje pojedinih krupnijih pitanja iz njene oblasti, zatim rad i kretanje u stručnim organizacijama — udruženjima članovai, sve to onš:rnve za područje Hrvatske a u glavnim crtama i važnije stvari za druge republike i za pojave u drugim državama. Međutim za ovakav sadržaj lista traži se drugačija organizacija i saradnja i uredništva, što bi u idućem periodu također trebalo solidno razmotriti. |