DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 75     <-- 75 -->        PDF

3 ikoreferaita dr Ivana Dekanica , inž.


Vladimira Hren a i inž. Tomislava
$ pal ja).


— Razvoj šumarstva u 7-godišnjem
planu 1964. do 1970. g. (obrađivale inž. Matija
Butiković).
— Drv. industrija u 7-god. planu SRH
(obrađivač inž. Bazo Mačešić).
— Ulogu naših stručnih organizacija i
naših članova u 7-god. planu šumarstva
i drv. industrije (´Oibrađivač dr Zvonimir
Potočić).
Prigodom održavanja IV plenuma organizirana
je stručna ekskurzija u Jastrebarsko
gdje su se učesnici upoznali s radom
i problemima Zavoda za. četinjače.


U okviru IV Kongresa ITŠIDJ podnesen
je referat i 3 korefera´ta čijom je obradom
bio zadužen ovaj Savez ,1 to referat:


»Položaj i uslovi napredovanja drv. industrije
« (obrađivač inž. Bogomill Cop).


Koreferati: Stanje i razvojne mogućnosti
industrije namještaja (obrađivač inž.
Bozo Mačešić).


Položaj i uslovi napredovanja Industrie
je drvnih ploča (oibrađivač inž. Franjo
Š t a j d u h a r).


Izvoz drv et a (obrađivač dr Dušan O r eš
č a n i n).
Savez je u posebnoj komisiji proučio
i daio primjedbe na teze za Savjetovanje


o problemu bukovine, kaje je održano .na
VI plenumu Saveza ITŠIDJ. Isto tako Savez
je razradio u posebnoj komisiji prijedloge
i dopuine 7-igod. plana privrednog
razvoja SRH a na traženje SITH.
Savez je pripremio i obradio za stručno
savjetovanje uz VI plenum Saveza
ITŠIDJ referat kao materu-t1 za diskusiju:
»Zadaci — organizacija ITŠIDJ u vezi sa
izvršenjem 7-god. plana« u kome je istaknuta
potreba:


— famljena standarda šumskih proizvoda,
— usklađivanje cijena šumskih proizvoda
i proizvoda industrije prerade drva.
— osiguranje zaštite i pravodobnog dovoza
sirovine za und. preradu.


U vezi ostvarenja ustavne odredbe o
smanjenju radnog vremena radnika i uvođenje
42-satnoza produktivnost ovog Saveza razmatrala
je s privrednim organizacijama
šumarstva i drv. industrije kao i sa Institutom
za drvo u Zagrebu uvjete koji
se prethodno moraju ostvariti Predsjednik
ove komisije učestvovao je na savjetovanju
o ovom pitanju u Sisku, kojeg je
organizirala Privredna komora SRH za
šumsko privredne organizacije.


O uvođenju skraćenog radnog tjedna
izradio je prof. Branko Kraljić , pred


sjednik komisije za produktivnost našeg
Saveza opsežan referat za VI plenum Saveza
ITŠIDJ u kome su razrađeni:


— ekonomski temelji različitih puteva za
uvođenje skraćenog radnog vremena,
— problematika ovog predmeta, zasebno
za drv. industrijske, a zasebno za šumske
privredne organizacije.
Savez je pitanje produktivnosti i ekonomičnosti
poslovanja razmatrao na svojem
II plenumu.


U cilju unapređenja proizvodnje Savez
je prema zaključku IV plenuma Izvršnog
odbora Saveza ITŠIDJ proveo putem šumarskih
društava anketu o položaju i rasporedu
šumarskih i drv. ´industrijskih
stručnjaka. Ovo zibog toga da se stručni
kadrovi iskoriste što racionalnije i da se
na stručna radna mjesta postavljaju odgovarajući
iskusni struičnjsci.


Ujedno je potaknuta potreba postavljanja
šumarskih referenata-stručnjaka pri
komunama. Ovo naročito u omima koimunaima
na čijem se području nalaze veće
površine šuma i šumskog zemljišta u građanskom
vlasništvu.


III — Naučno istraživački rad


U ovoj oblasti Savez je već na svom
II plenumu istakao´ potrebu da se naučnoistraživačka
služba više nego dosada orijentira
na usavršavanje i pronalaženje novih
tehnoloških i tehničkih rješenja.


Savjetovanje uz ovaj plenum o referatu
inž. Nikole Gogera i inž. Vilima
Zivković a »Stanje i perspektiva razvoda
naučno istraživačke službe u SRH«
pokazalo je da se uz sadanju organizacv]
u naučno istraživačke službe i njene
materijalne uvjete ne mogu uFpješno rješavati
neodloživi problemi privrede.


Savez je putem svoje proširene stalne
komisije za naučnoistraživačiki rad svestrano
raspravljao i proučio teze za savjetovanje
o naučnoistraživaokom radu u
šinmarstvu i drv. industriji, koje ie u jesen
1963. g. organizirao Savez ITSTDJ. Na
ovom savjetovanju naš Savez je zauzeo
načelno stanovište da bi instituti za naučnoistraživačiki
rad poprimili jugoslavenski
značaj sa užim djelokrugom istraživanja
sve do specijalizacije.


Na savjetovanju je zauzet jedinstven
stav struke, da dugoročna istraživanja od
općeg naučnog i privrednog značaja treba
financirati iz saveznih i republičkih
odgovarajućih fondova, dok istraživanja od
neposrednog interesa privrede iz sredstava
privrednih organizacija.