DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Uspije H da Savez i njegova društva učvrste suradnju s p´rivredinim i upravnim forumima, društveni rad će biti konkretniji, korisniji i za svakog člana Saveza zanimljiviji pa će omi biti i mnogo aktivniji. U vezi s prigovorima članova da Savez treba energičnije izlaziti sa svojim stavovima i preduzimati akcije o svim pitanjima koja unapređuju struku, kaže da će društvene snage iz centra, koje koordiniraju, usmjeruju i pomažu aktivizaeijiu stručnih organizacija na terenu, izboriti za pojedine privredne organizacije konkretna rješenja. To se može postići paralelnim radom jednih i drugih, ali prvenstveno upornim zalaganjem terenskih organizacija, koje trebaju svojim jedinstvenim stavom i jačim povezivanjem sa društveno političkim i privrednim organizacijama poticati i izboriti uključivanje inženjera i tehničara u privredne akcije. Takvim usklađeniim radom i zajedničkim akcijama stručnjaka kako u društvenim organizacijama tako i na njihovim radnim mjestima, podići će se društveni rad na viši stepen kao i aktivirati ljude tamo gdje je rad zastao. Drug Rajica Đeki ć u svom pozdravnom govoru ističe da je Savez šumarskih društava Hrvatske oduvijek davao značajan doprinos ´uspješnom rješavanju problema šumarstva i drv. industrije, ne samo Hrvatske nego i Jugoslavije. Kao najažnije zadatke ma kojima se treba da aktiviraju organizacije IT-a spominje izradu i »provođenje sedmogodišnjeg plana razvoja šumarstva i drv. industrije te sprovođemje Ustavne odredbe o uvođenju 42-satnog radnog tjedna u šumarstvu i drv. industriji. Zbog specifičnosti rada u šumarstvu i drv. industriji taj će zadatak naiići na složenije i teže probleme nego u drugim privrednim granama pa će trebati da se na izvršenju toga zadatka posebno i uporno zalažemo. Nadalje spominje da će se morati pojačati aktivnost naših organizacija u vezi s održavanjem redovne skupštine Saveza ITŠIDJ-e kao i vanredniog Kongresa IT Jugoslavije u ovoj godini. Skupštinu su pozdravili još i drugovi: Josip Boljkov a c, predsjednik Skupštine općine Karlovac, u ime društveno političkih faktora kotara i grada^ Karlovca, Nikola Vranči ć u ime Privredne komore i Šumarskog društva kotara Karlovac, Chiil Remi c u ime Saveza ITS´ID Slove nije i prof, dr Zlatfco Vajda u ime Šumarskog fakulteta. Tajnik Saveza ŠĐH-e Mot t Raffael podnio je u ime Upravnog odbora slijedeći izvještaj: IZVJEŠTAJ o radu Saveza šumarskih društava Hrvatske između 82. i 83. redovne godišnje skupštine Uvod Razdoblje od 82. redovne godišnje skupštine Saveza šumarskih društava Hrvatske, održane u lipnju 1961. g., do danas obilježeno je živoim aktivnošću Saveza i Šumarskih društava na rješavanju mnogobrojnih pitanja šumarstva i drv. industrije. Cjelokupna aktivnost Saveza bila j usmjerena na rješavanje zadataka koji su proizlazili iz društvenog i privrednog razvoja naše zemlje. U skladu s općim ciljevima svih organizacija ITJ naš Savez je stalno vodio brigu o daljnjem razvoju proizvodnih snaga šumarstva i drv. industrije, o oirganiizacijskoim sređivanju ovih dviju privrednih grana te o stručnom uzdizanju inženjera i tehničara; šumarstva i drv. industrije. Rad našeg Saveza u proteklom razdoblju ostvarivao se u uvjetima daljnjeg razvoja našeg društvenog i političkog sistema i u vremenu, kada je naša zemlja postigla krupne uspjehe kako na polju svog unutarnjeg razvoja tako i u međunarodnim odnosima. Karakteristika proteklog razdoblja ogleda se u daljnjem razvijanju demokratskih organa upravljanja u privredi i u društvenom životu, zatim u suštinskim primjenama privrednog sistema (raspodjela ukupnog prihoda, dohodka i čistog prihoda). Promjene u privrednom sistemu i daljnji razvoj naše privrede uopće dovelo je do krupnih promjena u šumarstvu i drv. industriji. Ovo naročito vrijedi za šumarstvo, koje je u odnosu na druge privredne grane znatno´ zaostajalo u tehničkom, tehnološkom i organizacijskom pogledu. U ovcim razdoblju šumarije su definitivno prešle na status privrednih organizacija s jedne strane, a s druge utvrđivanjem šumsko- privrednih područja došlo je do ekonomski opravdanih i nužnih osnivanja šumskih gospodarstava. Ove krupne promjene dovele su do znatnijeg unapređivanja ove ´privredne grane, a tako isto i do novih brojnih teškoća i problema, za čije je svlađivange bio potreban uporan rad i zalaganje. |