DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 71 <-- 71 --> PDF |
posebno naglasi vrlo slalb odaziv naših šumarskih društava u prihvataniju pomoći koju im nudi Savez. 2) Savez i šumarska društva treba da se i dteije i sve više založe: — za uključivanje svih šumarskih i drvarsko industrijskih Stručnjaka u Tad društva — za jačanje financijske snage društva putem gospodarskih članarina poduzeća i putiejrn ugovaranja s privrednim organizacijama izvršavanja konkretnih zada talka ili proigram a kao što je npr. uzdfeanijie stručnog kadra putem tečajeva — na davanju inicijative privrednim komorama, političko teritorijalnim zajednicama i radnim zajednicama za uklanjan´e teškoća koje ometaju raizvoj privrede, stručne službe, stručnog školstva i naučno istraživačkog rada 83. REDOVNA SKUPŠTINA SAVEZA Skupština je održana u Karlovcu dne 27. i 28. lipnja 1964. god. Među brojnim gostima i delegatima Saveza inženjera i tehničara šumarstva i šumarskih društava1, bili su i predsjednik drvarske industrije Jugoslavije inž. Rarjica Đ e k i ć i predsjednik Saveza ITŠID Slovenije inž. Ciril Remic, sekretar Republičkog Sekretarijata za šumarstvo SRH-e inž. Predrag D oto r o s a v 1 j e v i ć i sekretar za šumarstvo i drv. industriju Privredne komore Slovenije inž. Tugomir C a j n´ko. U RaHno predsjedništvo su izabrani inž. Nikola Vranci ´ ć, predsjednik Šumarskog društva za kotar Karlovac, inž. Marko. P a vlak , predsjednik Šumarskog društva Gospić, tehničar Grb a Jovo, R Ik m a n Bozo, direktor Šumskog gospodarstva Karlovac i Š ip e h a r Vlado d´iirtektfciir Šumskog gospodarstva, Ogulin. U Verifikacijisiku komisiju izabrani su: inž. Branko Tkalčić, inž. Stj. Lukač i ć i inž. Dušan Mirčetić. U Kandliid. komisiju izatoramii su: inž. Zeljko S e kale c, inž. Zvonimir Gudek, i Grb a Ljubomir. U Komisiju za zaključke izabrani su: inž. Zvonimir Potočić, inž. Tošo Peleš i inž. Đuro Zmijanac. U Komisiju za zaključke Savjetovanja na temu »Problematika gospodarenja šu — na razmatranju pitanja nastave na stručnim školama i fakultetima radi formiranja stručnjaka prema stvarnim potrebama privrednih organizacija — nia aktiviranju stručnjaka u sarađinji sa Šumarskim listam, ne povećanljh broja pretplatnika i na angažiranju šumarskih društava u propagiranju oglašsivanija nabave i prodaje proizvoda i drugih obavijesti privrednih organizacija. 3) Prima se na z´irrije izvještaj Nadzornog odbora. 4) Odobrava se završni račun Saveza za 1963. god. kako je predložen od Upravnog odbora. 5) Zaključuje se da se 83. redovna skupština održi 27. i 28. VII 1964. u Karlovcu sa savjetovanjem o temi »Problematika gospodarenja šumama na oodručjiu Gorskog kotara i Lilke«. C. V. ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE mama Gorskog kotara i: Like«: inž. Z. B u n j e v č e v i ć, inž. P. D ra g i š i ć, inž. Z. Kovačević, inž. B. M i h e 1 č i ć, inž. B. Mil as, inž. S. Malko vi ć, inž. Z. Nova k, inž. J. Šafar i inž. F. Š u len ti ć. Otvarajući Skupštinu predsjednik Saveza inž. Bogoimil Čop osvrnuo se na neka opća organizacijska pitanja Saveza i konstatirao da odviše mali broj inženjera i tehničara sudjelujte u društvenom radu, i da još uvijek ima šumarskih društava cilja se djelatnost ograničava na održava^ nije godišnjih skupština. Zato treba izdiskuitirati i ukloniti uzroke pasivnosti. Smatra da je među najznačajnijim razlozima pasivnosti inženjera i tehničara što nadležni organi, za kolje bi trebali torti «ijeradavrii stavovi Saveza i struke, ne konzultiraju Savez niti uvažavanju stavove struke o pojedinim važnim problemima šuimairstva i drv. industrije. Naglašava da je društvena aktivnost i ´mobilizacija društvenih organizacilja na rješavanju privrednih problema u današlniorj situaciji ovisna ne samo o volji i aktivnosti društvenih radnika, već još više o volii i obavezi Privrednih komora, Republičkih Sekretarijata za šumarstvo i za industriju kao i Poslovnih udruženja, da konzultiraju društva i Savez o svim problemima struke, traže pomoć i pruže punu podršku akcijama ovih društvenih organizacija. 345 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Uspije H da Savez i njegova društva učvrste suradnju s p´rivredinim i upravnim forumima, društveni rad će biti konkretniji, korisniji i za svakog člana Saveza zanimljiviji pa će omi biti i mnogo aktivniji. U vezi s prigovorima članova da Savez treba energičnije izlaziti sa svojim stavovima i preduzimati akcije o svim pitanjima koja unapređuju struku, kaže da će društvene snage iz centra, koje koordiniraju, usmjeruju i pomažu aktivizaeijiu stručnih organizacija na terenu, izboriti za pojedine privredne organizacije konkretna rješenja. To se može postići paralelnim radom jednih i drugih, ali prvenstveno upornim zalaganjem terenskih organizacija, koje trebaju svojim jedinstvenim stavom i jačim povezivanjem sa društveno političkim i privrednim organizacijama poticati i izboriti uključivanje inženjera i tehničara u privredne akcije. Takvim usklađeniim radom i zajedničkim akcijama stručnjaka kako u društvenim organizacijama tako i na njihovim radnim mjestima, podići će se društveni rad na viši stepen kao i aktivirati ljude tamo gdje je rad zastao. Drug Rajica Đeki ć u svom pozdravnom govoru ističe da je Savez šumarskih društava Hrvatske oduvijek davao značajan doprinos ´uspješnom rješavanju problema šumarstva i drv. industrije, ne samo Hrvatske nego i Jugoslavije. Kao najažnije zadatke ma kojima se treba da aktiviraju organizacije IT-a spominje izradu i »provođenje sedmogodišnjeg plana razvoja šumarstva i drv. industrije te sprovođemje Ustavne odredbe o uvođenju 42-satnog radnog tjedna u šumarstvu i drv. industriji. Zbog specifičnosti rada u šumarstvu i drv. industriji taj će zadatak naiići na složenije i teže probleme nego u drugim privrednim granama pa će trebati da se na izvršenju toga zadatka posebno i uporno zalažemo. Nadalje spominje da će se morati pojačati aktivnost naših organizacija u vezi s održavanjem redovne skupštine Saveza ITŠIDJ-e kao i vanredniog Kongresa IT Jugoslavije u ovoj godini. Skupštinu su pozdravili još i drugovi: Josip Boljkov a c, predsjednik Skupštine općine Karlovac, u ime društveno političkih faktora kotara i grada^ Karlovca, Nikola Vranči ć u ime Privredne komore i Šumarskog društva kotara Karlovac, Chiil Remi c u ime Saveza ITS´ID Slove nije i prof, dr Zlatfco Vajda u ime Šumarskog fakulteta. Tajnik Saveza ŠĐH-e Mot t Raffael podnio je u ime Upravnog odbora slijedeći izvještaj: IZVJEŠTAJ o radu Saveza šumarskih društava Hrvatske između 82. i 83. redovne godišnje skupštine Uvod Razdoblje od 82. redovne godišnje skupštine Saveza šumarskih društava Hrvatske, održane u lipnju 1961. g., do danas obilježeno je živoim aktivnošću Saveza i Šumarskih društava na rješavanju mnogobrojnih pitanja šumarstva i drv. industrije. Cjelokupna aktivnost Saveza bila j usmjerena na rješavanje zadataka koji su proizlazili iz društvenog i privrednog razvoja naše zemlje. U skladu s općim ciljevima svih organizacija ITJ naš Savez je stalno vodio brigu o daljnjem razvoju proizvodnih snaga šumarstva i drv. industrije, o oirganiizacijskoim sređivanju ovih dviju privrednih grana te o stručnom uzdizanju inženjera i tehničara; šumarstva i drv. industrije. Rad našeg Saveza u proteklom razdoblju ostvarivao se u uvjetima daljnjeg razvoja našeg društvenog i političkog sistema i u vremenu, kada je naša zemlja postigla krupne uspjehe kako na polju svog unutarnjeg razvoja tako i u međunarodnim odnosima. Karakteristika proteklog razdoblja ogleda se u daljnjem razvijanju demokratskih organa upravljanja u privredi i u društvenom životu, zatim u suštinskim primjenama privrednog sistema (raspodjela ukupnog prihoda, dohodka i čistog prihoda). Promjene u privrednom sistemu i daljnji razvoj naše privrede uopće dovelo je do krupnih promjena u šumarstvu i drv. industriji. Ovo naročito vrijedi za šumarstvo, koje je u odnosu na druge privredne grane znatno´ zaostajalo u tehničkom, tehnološkom i organizacijskom pogledu. U ovcim razdoblju šumarije su definitivno prešle na status privrednih organizacija s jedne strane, a s druge utvrđivanjem šumsko- privrednih područja došlo je do ekonomski opravdanih i nužnih osnivanja šumskih gospodarstava. Ove krupne promjene dovele su do znatnijeg unapređivanja ove ´privredne grane, a tako isto i do novih brojnih teškoća i problema, za čije je svlađivange bio potreban uporan rad i zalaganje. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Shvaćajući značenje svih ovih promjena Savez je kao društvena organizacija djelovao u pravcu uključivanja šumarstva i drv. industrije u naš privrednu sistem i u pravcu intenzivnijeg razvijanja obiju grana radi likvidiranja zaostalosti. Savez je nastajao da šumarska društva i sve članstvo usmjeri i aktivira na riješavanju problema našeg društvenog razvoja, a naročito problema komuna. U ovom pogledu šumarska društva su imala značajnijih uspjeha. nici republičkih organa uprave i društveno političkih zajednica, izatim naučnih i nastavnih ustanova, privrednih i društvenih organizacija, doneseni su značajni zaključci sa gledišta razvoja društvenog a naročito stručnog rada Savezai i šumarskih društava. Rad Saveza i šumarskih društava kretao se unutar smjernica i zadataka koje su postavili kongresi SSRNJ, ITJ i ITSIDJ. Učesnici 83. red. skup. Saveza Š. D. H. u Karlovcu 27. VI _ 1964. Rad Saveza uključujući i rad šumarkih društava u qjelini može se smatrati kao uspješan i pravilno orijentiran na osnovne probleme u razvoju i unapređenju šumarstva i drv. industrije. Sigurno je da Savez nilje bio u rješavanju nekih pitanja dovoljno aktivan i uporan, da je imao izvjesnih propusta. Ovo je i razumljivo ako se ima u vidu, da se je Savez bavio veoima raznovrsnim i mnogim problemima. U spomenutom razdoblju održano je 6 plenuma i 22 sjednice Upravnog i Nadzornog odbora Saveza. Na ovita skupovima na kojima su učestvovali osim šumarskih i drv. industrijskih stručnjaka predstav- Napose su ovi zadaci obuhvatili postavke 5- i 7-godišnjeg privrednog razvoja. Provedba zaključaka je usmjerila, aktivirala i razvila rad Saveza i šumarskih društava u oblasti organizacije, kadrova i školstva, stručne štampe i propagande, primjene naučno istraživačkih i tehničkih dostignuća, i time povezano povećanje proizvodnje i produktivnosti. Prema prednjem rad organa Saveza obuhvatio je ikako slijedi: I Organizacijska pitanja U ovoj oblasti Savez se zalagao za: — Učvršćivanje, aktivizaciju i afirmaciju šumarskih društava kao osnovnih struč |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 74 <-- 74 --> PDF |
nah organizacija IT, jer o tome ovisi i rad Saveza. — Osnivanje općih organizacija. IT na čemu su šumarska društva neposredno i aktivno učestvovala, — Organizacijsko povezivanje sviju šumarskih i drv. industrijskih stručnjaka na području .šumarskog društva zbog jačanja društva kao i društvenog i stručnog uzdizanja njenih članova. — Usko povezivanje šumarskih društava sa našim Savezom i područnom općom organizacijom IT. — Jedinstveno istupanje šumarskih dru^ stava prigodom davanja´ mišljenja i prijedloga o raznim đruštveno-privrednim pitanjima, kao i samoinicijativno angažiranje u rješavanju društvenih, privrednih i ostalih problema. — Obrazovanje privrednih kamisijai zbog razmatranja i davanja mišljenja o konkretnim, važnim pitanjima šumarstva i drv. industrije. Prednje zadatke Savez je izvršavao: — neposrednim učestvovanjem u radu organa Š. D. zbog upoznavanja ,s njihovom problematikom i pružanja pomoći tu rješavanju pojedinih pitanja, — održavan jam predavanja o najatkualniljim pitanjima strulke sa diskusijom na zadatke i ulogu organizacije IT, — pomaganjem, organizacija stručnih ekskurzija. Savez je poslao svm šumarskim društvima popis svih stručnih filmova sa uvjetima koošćemja. Savez je nadalje: — razmotrio nacrt novog Statuta ITJ i dao je svoje primjedbe, — upornim zalaganjem uspio je da dobije dio vlastitih prostorija, čime je omogućio normalniji rad, — uspješno organizirao pripreme za IV kongres TTŠIDJ, održan ljeti 1962. u Zagrebu uključiv sastav referata i koreferata po svojim članovima i organizaciiu stručnih ekskurzija u okviru Kongresa, i ! — izvršio predradnje iza organiziranje ITI jugoslavenskog smučarskog natjecanja šumarskih, drv. industrijskih radnika i lovaca, koje će se održati početkom 1965. god. na području SRH u Gorskom Kotaru. Suradnj a s ostalim organizacijama Savez je surađivao sa: 1) »Komisijom SSRÜNTH za suradnju s društvenim organizacijama« i predložio da se u pilanove rada iSSRN uključe ona pitanja šumarstva i drv. industrije, koja su vezana za svakodnevni život rad nih ljudi kao i pitanja koja traže pravilan odnos ljudi prema šumi. 2) Sindikatom radnika industrije drveta i šumarstva o pitanju doškolovanja šumarskih i drv. industrijskih radnika i njihovog ekonomskog uzdizanja kao i uvjeta rada. 3) Republičkom Privrednom komorom u razmatranju (7-god. plana šumarstva) i drv. industrije, na pitanju Standarda za šumsko sjemenje četinjača i listača kao i na ostalim privrednim pitanjima. 4) Društvom lugara Hrvatske o pitanju prevođenja pomoćnog šumsko-tehničkog osoblja u kvalificirane i visokokvalificirane radnike i davanja u naturi. 5) Centralnim komitetom narodne ´omladine Hrvatske na osnivanju pokreta »Goran« i pružanju pomoći ovom pokretu od strane šumarskih društava. 6) Inostranim stručnim organizacijama i ustanovama u vidu razmjerne stručnjaka, stručnih časopisa i knjiga. II — Aktivnost na unapređenju proizvodnje i produktivnosti U izvršenju ovog zadatka Savez i šu marska društva usmjerili su svoj rad na učešću: — kod izrade planova privrednog razvoja investicijskih programa, — formiranju i aronđiranju šumsko privrednih područja, — povećanju proizvodnje 1 to prvenstveno pravodobnom stručnom njegom i zaštitom postojećih ekonomskih šuma, očetiinjavanjem postojećih šuma i podizanjem intenzivnih kultura i plantaža četinjača i listača; brzog rasta. — povećanje produktivnosti rada i racionalizacije tehnološkog procesa, polučenije bolje kvalitete proizvoda a kroz izobrazbu kadrova, savremanu mehanizaciju i automatizaciju, — što veće primijene u praksi naučno istraživačkih i tehničkih dostignuća, — usklađivanju lovne privrede s normalnim gospodarenjem šumaima, — sprovođenju zaključaka o zaštiti šuma od požara, — saradnji o tezama proizvodnje i prera< de bukovine kao i pravca investiranja1. O ovim ključnim zadacima Saveza održana su uz plenume Saveza stručna savjetovanja i ekskurzije sa diskusijama i to o ovim referatima: — Problemi njege u prirodnim ekonomskim jednodobnim i prebornim visokim šumama listača i četinjača SRH (obrađivao referata inž. Petar Dragiši ć sa |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 75 <-- 75 --> PDF |
3 ikoreferaita dr Ivana Dekanica , inž. Vladimira Hren a i inž. Tomislava $ pal ja). — Razvoj šumarstva u 7-godišnjem planu 1964. do 1970. g. (obrađivale inž. Matija Butiković). — Drv. industrija u 7-god. planu SRH (obrađivač inž. Bazo Mačešić). — Ulogu naših stručnih organizacija i naših članova u 7-god. planu šumarstva i drv. industrije (´Oibrađivač dr Zvonimir Potočić). Prigodom održavanja IV plenuma organizirana je stručna ekskurzija u Jastrebarsko gdje su se učesnici upoznali s radom i problemima Zavoda za. četinjače. U okviru IV Kongresa ITŠIDJ podnesen je referat i 3 korefera´ta čijom je obradom bio zadužen ovaj Savez ,1 to referat: »Položaj i uslovi napredovanja drv. industrije « (obrađivač inž. Bogomill Cop). Koreferati: Stanje i razvojne mogućnosti industrije namještaja (obrađivač inž. Bozo Mačešić). Položaj i uslovi napredovanja Industrie je drvnih ploča (oibrađivač inž. Franjo Š t a j d u h a r). Izvoz drv et a (obrađivač dr Dušan O r eš č a n i n). Savez je u posebnoj komisiji proučio i daio primjedbe na teze za Savjetovanje o problemu bukovine, kaje je održano .na VI plenumu Saveza ITŠIDJ. Isto tako Savez je razradio u posebnoj komisiji prijedloge i dopuine 7-igod. plana privrednog razvoja SRH a na traženje SITH. Savez je pripremio i obradio za stručno savjetovanje uz VI plenum Saveza ITŠIDJ referat kao materu-t1 za diskusiju: »Zadaci — organizacija ITŠIDJ u vezi sa izvršenjem 7-god. plana« u kome je istaknuta potreba: — famljena standarda šumskih proizvoda, — usklađivanje cijena šumskih proizvoda i proizvoda industrije prerade drva. — osiguranje zaštite i pravodobnog dovoza sirovine za und. preradu. U vezi ostvarenja ustavne odredbe o smanjenju radnog vremena radnika i uvođenje 42-satno je s privrednim organizacijama šumarstva i drv. industrije kao i sa Institutom za drvo u Zagrebu uvjete koji se prethodno moraju ostvariti Predsjednik ove komisije učestvovao je na savjetovanju o ovom pitanju u Sisku, kojeg je organizirala Privredna komora SRH za šumsko privredne organizacije. O uvođenju skraćenog radnog tjedna izradio je prof. Branko Kraljić , pred sjednik komisije za produktivnost našeg Saveza opsežan referat za VI plenum Saveza ITŠIDJ u kome su razrađeni: — ekonomski temelji različitih puteva za uvođenje skraćenog radnog vremena, — problematika ovog predmeta, zasebno za drv. industrijske, a zasebno za šumske privredne organizacije. Savez je pitanje produktivnosti i ekonomičnosti poslovanja razmatrao na svojem II plenumu. U cilju unapređenja proizvodnje Savez je prema zaključku IV plenuma Izvršnog odbora Saveza ITŠIDJ proveo putem šumarskih društava anketu o položaju i rasporedu šumarskih i drv. ´industrijskih stručnjaka. Ovo zibog toga da se stručni kadrovi iskoriste što racionalnije i da se na stručna radna mjesta postavljaju odgovarajući iskusni struičnjsci. Ujedno je potaknuta potreba postavljanja šumarskih referenata-stručnjaka pri komunama. Ovo naročito u omima koimunaima na čijem se području nalaze veće površine šuma i šumskog zemljišta u građanskom vlasništvu. III — Naučno istraživački rad U ovoj oblasti Savez je već na svom II plenumu istakao´ potrebu da se naučnoistraživačka služba više nego dosada orijentira na usavršavanje i pronalaženje novih tehnoloških i tehničkih rješenja. Savjetovanje uz ovaj plenum o referatu inž. Nikole Gogera i inž. Vilima Zivković a »Stanje i perspektiva razvoda naučno istraživačke službe u SRH« pokazalo je da se uz sadanju organizacv] u naučno istraživačke službe i njene materijalne uvjete ne mogu uFpješno rješavati neodloživi problemi privrede. Savez je putem svoje proširene stalne komisije za naučnoistraživačiki rad svestrano raspravljao i proučio teze za savjetovanje o naučnoistraživaokom radu u šinmarstvu i drv. industriji, koje ie u jesen 1963. g. organizirao Savez ITSTDJ. Na ovom savjetovanju naš Savez je zauzeo načelno stanovište da bi instituti za naučnoistraživačiki rad poprimili jugoslavenski značaj sa užim djelokrugom istraživanja sve do specijalizacije. Na savjetovanju je zauzet jedinstven stav struke, da dugoročna istraživanja od općeg naučnog i privrednog značaja treba financirati iz saveznih i republičkih odgovarajućih fondova, dok istraživanja od neposrednog interesa privrede iz sredstava privrednih organizacija. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Savez je učestvovao i dao podršku za osnivanje Zajednice naučnih institucija u oblasti šumarstva i drv. industrije. IV — Školstvo i kadrovi Savez je uočio da dosadan ja izobrazba stručnih kadrova na svim nivoima nije uspjela dati profili stručnjaka i radnika koji bi u cijelosti odgovarali potrebama privrede. Ovom su ´uzroci, što u jugoslovenskim razmjerima nije uveden jedinstven i ustaljen sistem izobrazbe stručnih kadrova s .jedne, a s druge strane što do danas još uvijek nilje do ikra ja izražen profil stručnih ´kadrova. Zbog toga nastaju poteškoće i u razmjeni stručnjaka unutar Jugo slavije. Na inicijativu stručnih škola u Karlovcu, Splitu i Delnicarna razmatrano je na proširenom sastanku komisije za školstvo i kadrove sistem, stanje i problem ovih škola. Savez je o donesenim zaključcima upoznao Republički sekretarijat za šumarstvo SRH s tim, da se konačno riješi problematika ovih šlkola. Na IV plenumu zauzeto je stanovište, da mladi inženjeri i tehničari šumarstva i drv. industrije treba da polažu stručni ispit nakon izvršenog pripravničkog staža, bez obzira na stav radnih organizacija. Trajanje i obim radova pripravničkog staža obradit će odgovarajuća komisija. Savez je na poticaj Komisije za kadrove i školstvo Saveza ITH pomogao radu ove komisije u anketiranju mladih stručnjaka i privrednih organizacija šumarstva i drv. industrije, i učestvovao u radu zasebnog savjetovanja organiziranog od SITJ. Savez je učestvovao u radu Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu o pitanjima uvođenja višestepene nastave, u izradi planova i programa nastave. Savez je pomogao razmjeni stručnjaka Jugoslavije unutar i van zemlje u ciljiu što boljeg usavršavanja kadrova. Savez je bio povezan sa Udruženjem studenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koje je pozivao na stručna predavanja, a k tome i materijalno i moralno pomagao Udruženje. Studenti a tako i abiturijenti srednjih šlkola, upućeni su od svo^jih nastavnika iskoristili su stručnu biblioteku ovog Saveza povodom sastava diplomskih i maturskih tema. Na traženje Više tehničke škole za finalnu obradu drva u Novoj Gradiški, Savez je na nastavni plan i program dao primjedbe i sugestije. V — Stručna štampa 1. Šumarski list O Šumarskom listu podnosi se zaseban i zvještaj. 2. Izdavačka ´djelatnost Savez je publicirao u vlastitoj režiji: — Tablice za hrast lužnjak za područje Hrvatske, — Osnovni zakon o šumama, sa zakonom o šumama SRH. Savez u vlastitoj režiji ´izdaje djelo J. Sa f ar a »Biološki i ekonomski temelji uzgajanja šuma«. Prikaz ovog djela objavljen je u Šumarskom listu, broj 11-12/ 1963. g. Predviđa se da će ovo djelo biti pušteno u prodaju početkom, srpnja ove godine. Osim toga Savez je dao na recenziju rukopis djela inž. Josipa Herma n »Šumarska dendrologija«. VI — Stalne i privremene komisije Stalne i privremene komisije mnogo su doprinijele aktivnosti Saveza a njihov rad na aiktuelnim i značajnim, pitanjima struke prikazan je u ovoim izvještaju po oblastima aktivnosti. VII — Ostali rad Saveza Na prijedlog našeg Saveza izabrani su za počasne i zaslužne članove: — SITŠIDJ 9 naših članova, od kojih 2 za počasne, — S´ITH 3 naša člana za zaslužne članove. Na prijedlog STTH izabran je 1 naš član za počasnog člana SITH-e. Savez je dao svoj doprinos za parkiranje spomengroblja borcima i rodoljubima grada Kragujevca streljanim od okupatora. Pružena je pomoć na stručnoj literaturi Sveučilištu u Alžiru povodom uništenja njegove biblioteke od požara. Postradalom gradu Sfcoplju od katastrofalnog potresa pružena je pomoć u novcu, a Šumarskom fakultetu u Sfcoplju pomoć u stručnoj literaturi. Savez je u više navrata požurivao donošenje pratećih propisa iz Osnovnog zakona o šumama. Isto tako je traženo da se donesu propisi o stručnoj spremi ovlaštenih osoba, za projektirainje i izradu investicijskih elaborata u šumarstvu i drv. industriji. Na savjetovanju o stručnoj periodici Savez je zauzeo stanovište da se u Jugoslaviji objelodanjuje prevelik broj struč |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 77 <-- 77 --> PDF |
nah časopisa, biltena, saopćenja i si. u odnosu na stvarne potrebe. Osim što je Savez pomogao u pretplaćivanju na IT novine, apelirao je na članstvo da u njima što više surađuje. Naša biblioteka raspolaže sa 2872 stručne knjige i 57 vrsta časopisa na našem i stranim jezicima. U proteklom razdoblju broj stručnih knjiga povećan je za 190 zala više aktivnosti u svom radu kao Bjelovar, Osijek, Slav. Brod i Slav. Požega, dok su društva kao Našice, Nova Gradiška, Ogulin, Rijeka i Vinkovci pokazala slabiju aktivnost, dok su ostala društva bila srednje aktivna. Na području Hrvatske postoji 21 šumarsko društvo, u kojima je učlanjeno ukupno 1212 inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije. Od ovog broja član Učesnici 83. red. skup. Saveza Š. Đ. H. u Slunju 28. VI - 1964. na završetku struč. savjetovanja. primjeraka. U toku je savremeno uređenje knjižice i čitaonice. Vin — Rad šumarskih društava U ovom izvještaju spomenuti rad šumarskih društava predstavlja samo onaj rad koji je bio vezan sa akcijama našeg Saveza i on je samo manji dio njihove aktivnosti. Šumarska su društva neposredno i smoinicijativno učestvovala u raematraniju i doprinosila u rješavanju pitanja iz društvene i privredne problematike svoga područja. Detaljniji rad šumarskih društava ne može se prikazati pošto Savez nije imao podataka za nekoja društva. Prema neposrednom praćenju i primljenim podacima neka su društva poka stva 705 ili 58´% su inženjeri, a 507 ili 42l)/o tehničari. U šumarstvu je zaposleno 856 ili 71l:Vo, a u drv. industriji 356 ili 29»/o članova. Ova 83. redovna godišnja skupština održava se u vrijeme, kada se dograđuje i usavršava naš privredni sistem, kada se izrađuje sedmogodišnji plan i kada se već vrše pripreme za prelaz na 42-satni radni tjedan. To su široka područja trajne aktivnosti našeg Saveza, šumarskih društava i sveg našeg članstva, kao i stvarna mogućnost neposrednog- doprinosa snažnom kvalitetnom skoku privrednog potencijala šumarstva i drv. industrije. Pred nama se nalaze brojni zadaci kako oni koji nisu izvršeni tako i oni koji |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 78 <-- 78 --> PDF |
tek dclaize. Uz sve postojeće teškoće razne nsravij stečeno je, međutim, bogato iskustvo što je najveća garancija za mnogo uspješniji rad u nastupaj ućom periodu. Glavni urednik Šumarskog lista inž. Vjekoslav Cvitovaepodraioi je ovaj izvještaja ŠUMARSKI LIST O uređivanju i izlaženju Šumarskog lista kao i o njegovom financiranju u proteklom periodu između redovnih skupština Saveza šumarskih društava cd TP61 — 1364. sredine podnašani su i raspravliani izvještaji na svih pet plenuma Saveza.. Prema tome je naše članstvo upoznato sa rezultatima i teškoćama na tom polju djelatnosti Saveza. Ovom prilikom mosti se satmo sumirati rezultati i proširiti problemi´tika izdavanja ovog našeg stručnog gtss´fa. List je s ´manjim ili većim zakašnjenjem izlazio u dvobrojima na 450 do 500 stranica godišnje te je uglavnom zadržao obim iz raniiiih godina, a što se vidi iz cvcg pregleda: godina broj stranica 1958 458 1959 472 1960 408 1961 480 1962 458 1963 503 Prednost izlaženja lista u dvobrojima je u tom što se rukopisi-´mogu solidno pregledati i prirediti za štampu i: što se štedi na troškovima za omotne listove i za otpremu. Slaba strana1 dvobroja je opet što se aktualne stvari sa zakašnjenjem tretiraju pa se gubi na interesiranju čitalaca i značaju same stvari. Svaki broj (dvobroj) lista štampa se u 1500 primjeraka, od kojih se 50 komada šalje u inozemstvo, 350 u druge naše republike, a ostatak se raspačava u SRH. Broj redovnih pretplatnika pojedinaca iznosi (ne računajući studente i đake) svega oko 400, što je vrlo malo, ako se uiporedi samo s brojeim uposlenih šumarskih inženjera i tehničara u SRH kojih ima oko 900. Ovo ukaizuje na to da se stručnjaci više koriste listom koji stiže na organizacije u kojima su uposleni ili što bi bilo nesumnjivo gore, da jedan dio stručnjaka uopće ne prati list niti se interesira za njegov ´sadržaj. Organizacija uređivanja Šumarskog lista, kako je bila zamišljena nacrtom pra vilnika za uređivanje Š. 1. nije ostvarena. Postoje naime teškoće u radu s članovima redakcijskog odbora i u ovako slobodnijem organizacijskom sastaju redakcijskog edbera i to zbog česte sprečenosti i zauzetosti pojedinih članova drugim redovnim poslovima na kojima rade. Zbog toga su i sastanci redakcijskog odbora bili održavani s vrlo malim brojem članova. Mora se ipak konstatirati da su svi članovi odbora redovno davali svoja mišljenja o člancima, koje im je glavni urednik dostavljao´. No, da bi oni bili zaduženi za pojedine rufor´ke i brinuli se za prikupljanje članaka, kako je to bilo zacrtano u sastavu spomenutog pravilnika, to se praktički ne bi moglo postići´. Jednako se nije uspjelo, unatoč pismenih i usrneoeih apela, osigurati prikupljanje i do stavi janje dopisa i saopćenja sa terena, što je opet nacrtom pravilnika´ bilo predviđeno za t. zv. širi redakcijski odbor. Uredništvo je nastojalo da materijal svakog broja Šumarskog lista prije slanja u štampariju razmotri na redakcijskom odboru i radi toga je redovno sazivalo sastanak odbora. Redakcijski-odbor je utvrdio izvjesnu politiku u vezi s uređivanjem lista kao što je na pr. pitanje objavljivanja naučnih članaka i njihove dokiuimentaciie. obim i sadržaj članaka uopće, pribavljanje akutualnih članaka putem natječaja, visina autorskih honorara: itd. No mora se ´napomenuti da ova politika u odnosu na objavljenje naučnih članaka nai´" tei na kritiku nekih člnnova pa i na nlkaz sarađnje. Isto tako ima prigovora i zbog odbijanja predugačkih članaka a i pelemirikih saopćenja, kao i na niske autorske honorare. Sve je ovo otežavalo i otežava raid uredništva pa će se morati i dalie nastojati naći najpogodnija organizacija uređivanja 5. 1. Pitanje saradmje je posebno zauzimalo pažnju uredništva´. Analizom objavljenih članaka može se vidieti da saradnja ne zadovoljava potrebe lista i naše stručne javnosti. Šumarski list bi trebao da bude u mogućnosti da stalno i sistematski prika/ i-iie stanje i razvoj šumske privrede, problematiku te privrede i riješavanje pojedinih krupnijih pitanja iz njene oblasti, zatim rad i kretanje u stručnim organizacijama — udruženjima članovai, sve to onš:rnve za područje Hrvatske a u glavnim crtama i važnije stvari za druge republike i za pojave u drugim državama. Međutim za ovakav sadržaj lista traži se drugačija organizacija i saradnja i uredništva, što bi u idućem periodu također trebalo solidno razmotriti. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Posebnu bi akciju trebalo poduzeti i u pogledu pretplate na Šumski list i njegovo praćenje sa strane naših stručnjaka. Redakcijski odbor je omogućio svim našim stručnjacima i organizacijama da besplatno oglašavaju za popunjavanje radnih mjesta. Ova se mogućnost ne iskorištava. Pojedincima, koji se nude za zaposlenje, možda smeta to što list izlazi u većim razmacima vreimena. No za organizacije to ne bi smjela biti smatnja osim ako ne popunjavaju svoj kadar na brzinu i na prečac ili bez natječaja, odnosno na formalne natječaje. Jednoj smišljenoj, dugoročnoj personalnoj politici bi objavljivanje natječaja u našem listu moralo biti vrlo korisno. Naše privredne organizacije pokazuju vrlo slab interes i za reklamiranje svoje proizvodnje u Šumarskom listu, odnosno za objavljivanje potražnje specijalnih, skupih proizvoda, kao što su na pr. razni strojevi kOiji se ne bi smjeli nabavljati bez prikupljanja i razmatranja većeg broja ponuda. Ovim bi se mnogo pridonijelo da Šumarski list bude interesantan za našu privredu i stog gledišta pa bi ga i fabrike i trgovačka poduzeća drugih grana privrede sve više iskorišćavala za reklamiranje svojih proizvoda. Ovo bi tjeralo naš Savez šumarskih društava i uredništvo lista da forsira redovno mjesečno, pa možda i polumjesečno izlaženje lista što bi opet bilo olakšano uslijed povećanih prihoda od oglasa i reklama. Dosadašnji rezultati na oglašavanju šumskih gospodarstava i drugih organizacija u Šumarskom listu nikako ne zadovoljavaju. Svi naši apeli i na šumarska društva i na poduzeća neposredno nisu poboljšali situaciju, iako se tu i bez posebnih akvizitera, uz zalagnje članova uprave šumarskih društava, moglo postići vrlo velike prihode. Kao dokaz tonae imože poslužiti prihod od 1,240.000 din. postignut u 1962. godini samo od oglasa. Nažalost u 1963. godini taj je prihod iznosio svega 320.000 dinara iako su troškovi štampanja lista znatno porasli zbog porasta cijena za materijal i štampanje. Stoga bi trebalo poduzimati stalne akcije na propagiranju oglašavanja u Š. 1. pa i ponovno razmotriti pitanje akvizitera za prikupljanje oglasa. Na kraju se treba podsjetiti na to, da će, kao što je dosad tako i u buduće, kvaliteta izlaženja lista ovog našeg priznatog stručnog glasila, zavisiti prvenstveno o zalaganju svih nas članova, šumarskih društava u cjelini kao i Saveza. Blagajnik Saveza ing. Vilim Zivković podnio je izvještaj o novčanoim poslovanju. ANALIZA Blagajničko-materijalnog poslovanja SŠDH-e za period 1960—1964. god. Savez ŠĐH-e kao društveno stručna organizacija radi ostvarivanjai svojih za Ta djelatnost zasniva se na propisima Statuta SŠDH i Propisa pravilnika o financ. poslovanju SI´TJ. Kao društveno- stručna organizacija Savez djeluje kao samostalna obračunska jedinica čiji se poslovni događaji evidentiraju, iskazuju i obračunavaju kao kod samostalnih ustanova. Do 1961. g. Savez posluje potpuno neovisno a od tada podliježe kontroli SDK pa prema tome prilagođuje svoje računovodstveno poslovanje prema jedinstveno´m kontnoim planu na bazi dvojnog knjigovodstva, Blagajničko-materijalno poslovanje posve je sada, nalik na poslovanje ostalih organizacija i ustanova koje posluju kao samostalne ustanove ili čak kao privredne organizacije. Savez je registriran kod filijale N. Banke u Ađžijinoj ulici i ima svoj žiro račun broj 400-181-608-111. Obračun i izuzima nje sredstava vrši se na temelju odobrenog! godišnjeg plana prihoda i rashodla za tekuću godinu. U vezi obračuna i poslovanja sa bankom postoji jednako tretiranje našeg Saveza kao i svih ostalih kcimitenata banke. Svi propisi o financijskom poslovanju važe u cijelosti i svemu za naš Savez čime želimo istaći da se je i organizacija knjiženja i obračun blagajniöko- materijalnih podataka moralo potpunoma uskladiti sa postojećim propisima, i Prihodi i rashodi Saveza Da bi Savez mogao da obavlja svoju društvenu stručnu funkciju na osnovu Statuta on mora ostvariti i prihode. Savez ostvaruje slijedeće prihode: 1. Članski doprinosi, 2. Prihodi od izdavačke djelatnosti, 3. Dotacije šumopriv. i drv. ind. organizacija, 4. Dotacije društvenih organizacija, 5. Vanredni prihodi. Iz predloženog -pregleda vidi se kako je Savez ostvarivao svoje prihode za 1961., 1962. i 1963. g. Tendencija je da prihodi Saveza padaju. Taj pad je posljedica uglavnom slabije realizacije izdavačke djelatnosti uslijed toga što se tiskanice ne. rabe kod sviju šumsko privrednih organizacija. 353 \ |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Jedniim dijeloim pad je prihoda posljedica manjih prihara na članarini (gosp. članarina) kao i još neiskorištenih mogućnosti u pogledu oglasa i ostalih prihoda u vezi publikacija. Ako rashode Saveza posmatramo u ukupnom iznosu proizlazi da su omi na otprilike istom nivou. Dapače je rashod u 1963. g. manji od onih u poslovnoj 1960. g za optrilike 500.000 din. Savez je u pogledu rashoda morao voditi politiku štednje uslijed postepenog smanjivanja prihoda. Veća financijska disciplina u poslovanju dovela je u izvjesnom postotku do povećanja rashoda. Razumljivo je da su u ovom razdoblju rasli lični rashodi dok su ´materijalni tj. posebno ´operativni i funkcionalni rashodi čak u odnosu na 1960. g. i pali. Prikazano u vidu postotka a uzevši za bazu poslovnu 1960. g. sa indeksom 100 izlazi da su rashodi realizirani sa indeksom: Vrsta rashoda 1960 1961 1962 1963 1. Lični 100 157 222 285 2. Materijalni 100 86 73 88 Šumarski list kao stručno-šumarsko glasilo našeg Saveza je jedna od najvažnijih puiblicistilökih djelatnosti Saveza. Kao takva, bilo bi od interesa prikazati u kakvom su odnosu i kakvu tendenciju imaju troškovi i prihodi koije Savez na toj publikaciji ostvaruje, (v. tab. 1.) Tab. 1. Vrst prihoda — troška 1. Prihodi od pređp. za S. 1. 2. Troškovi 3. Dobit — gubitak 4. Stvarna god. cij. Š. 1. u din. Tab. 2. R. br. Struktura predplaitnika 1. Šumsko priv. i drv. ind. org. i ustan. 2. Članovi šum. društava 3. Razmjena sa instranstvom 4. Besplatni primjerci i zamjena Ukupno: Prema podacima stvarne predp´latne cijene kroz 1961. do 1963. postignuto, i kraj povišenih cijena štampanja i autorskih honorara, najefikasnija godišnja edicija. Međutim analizom troškova i rentabiliteta je ovdje otežana činjenicom da ukupna godišnja vrijednost edicije Sum. lista ovisi o tiražu, broju stranica i veličini i broju klišeja što je u konkretnom slučaju vrlo teško svoditi na normalu i upoređivarti vrijednost edicije u pojedinim godinama. Tiraž Šumskog lista kroz godine iznosi komada: Broj komada u R br. Naziv edicije 1961 1962 1963 1 »Šumarski list« 9000 10500 9000 Struktura pretplatnika za Šumarski list po godinama (v. tab. 2.). Zalihe publikacija Zalihe publikacija- Saveza sastoji se od: 1. Zaliha tiskanica i 2. Zaliha stručnih šumarskih knjiga, edicija, referata. Na zalihi Savez ima tiskanice prema »Popisu obrazaca propisanih za šumarije« kao i stručne šum. knjige. Njihova, zaliha i vrijednost utvrđuje se svakogodišnje popisom odnosno inventurom. Popis zaliha poseban je prilog završnom računu i iz njega je moguć uvid u vrst i količinu tiskanica i knjiga. Vrijednost zaliha 1961-1963. kretala se: Vrsta zalihe u 000 dinara 1961 1962 1963 Tiskanice i knjige 7,681 6,038 6,267 Iz pregleda ostvarenih prihoda i rashoda vidi se da je prihod od tiskanica i knjiga u toku 1961-1963. g. bio: P r i hod u 000 din. u godini 1961 1962 1963 Real pr. tisk. i knj. 8,888 7,457 6,254 Prihodi — troškovi u 000 din. za godina 1961 196! 1963 3,032 3.912 3,168 4,267 3,060 3,466 - 1,235 + 852 — 298 2,844 2,037 2,310 Broj komada za godinu 1961 1962 1963 441 446 452 762 737 714 42 52 50 66 36 31 1311 1271 1274 Ovi podaci pokazuju tendenciju pada osnovnog prihoda Saveza u poimenutoim razdoblju i upozorava nas na činjenicu da -upravo ovoj pojavi budući U. O. mora posvetiti najviše pažnje. Imovina Saveza kroz godine u 000 dinara iznosi: Nazi v 1961 1962 1963 Vrij. imov. SŠDH 53,446 56,135 53,169 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 81 <-- 81 --> PDF |
U imovinu Saveza uključujemo: Poslovnu zgradu i inventar sa bibliotekom, sredstva na žiro računu kod banke, potraživanja od dužnika, neobračunate vrijednosti publikacija u štampi i vrijednost zaliha tiskanica i knjiga. Ako od imovine odbijemo vrijednost osnovnih sredstava dobijemo stvarnu obrtnu vrijednost Saveza koja se u prosjeku godišnje kreće od 12-14 miliona dinara. Iz ovoga prikaza se vidi da Savez mora imati organiziranu knjigovodstvenu, blagajničku i materijalnu službu. U toj službi djeluju kao a) stalni službenici: ´knjigovođa 1 blagajnik 1 to) hoinorarni: . ekonom 1 S obzirom na opseg poslovanja i postojićih propisa koji reguliraju materiju raičunovostvene službe postojeći broj osoblja je dovoljan a smanjivati se ni u kojem slučaju ne može. Osnovni problem je za idući period rada Saveza osigurati što sigurnije i kontinuirano priticanje prihoda. Ti prihodi se mogu osigurati samo još sređenijom organizacijom izdavačke djelatnosti Saveza i dotacijom u čemu nas jedino mogu pomoći naše šumsko-privredne i drv. industr. organizacije i ustanove. Poslovanje Saveza od 1964. do danas odvilja se normalno i prema planiranom predračunu prihoda i rashoda Saveza. Kao i u svakoj organizaciji računovodstvena služba Saveza radila je u početku godine na popisu zaliha i izradi završnog računa za 1963. g .-Bilo je potrebno uskladiti kao uvijek kod popisa stvarno stanje sa stanjem knjigovodstva. Sadanje stanje osnovnih pokazatelja je: 1. Žiro račun ,sa 28. V 1964. 11,693.905 2. Gotovinski promet sa bankom 707.406 3. Virmanski promet 4,261.657 4. Obaveze dužnika kt 120 2,448.175 5. Obaveze Saveza kt 220 49.700 Skupštini je prisustvovalo 27 članova Plenuma i 41 delegat šumarskih društava, ukupno 68 od 100 koliko ih je moglo i trebalo prisustvovati. U diskusiji o podnesenim izvještajima učestvovali su drugovi Srećko Vanjković, Branko Manojlović, Vilim Zivtković i Ivica Mrzljak. Drug Vanjković je naglasio da je operativi potrebna pomoć jer ima sve više obaveza za izvršenje različitih hitnih zadataka, ali ona rješava pojedine probleme kako najbolje zna, umjesto da se oni zajednički razmatraju i proučavaju u Savezu. Naročito bi bilo važno raspraviti neka »pitanja prije nego odpočne izvršenje 7godišnjeg plana. Tako npr. naučno istraživački rad nije dosada dao meritorna rješenja o pitanjima koja iskrsavaju na terenu kod uzgoja drveća brzog rasta, melioracije vriština i bujadnica, kompletiranje sječina degradiranih šuma i dr. Isto tako, između lovne privrede i šumske proizvodnje još nisu usklađeni potrebni odnosi. Zatim, pitanje srednjih šumarskih škola nije do danas rješeno ni s obziroim na sjedište, ni kadrove ni sredstva. Spominje i problem rasporeda industrijskih objekata za preradu drva s obzirom na najpovoljniju lokaciju prema sirovinskoj bazi i drugim uvjetima. Drug Manojlović smatra da je skupštinu trebalo upoznati s budućim financijskim planom Saveza, jer su prihodi od 1962. god. na ovamo u opadanju. Ovo ima veze sa sve manjom upotrebom tiskanica od šumsko privrednih organizacija i sa pođbacivanjem gospodarskih članarina. Kaže zatim da bi trebalo proširiti krug djelovanja raznim aktivistima: u Narodnim sveučilištima, a organizacijama SiSRN, školama, radio televiziji, dnevnoj štampi i dr. tako bi bolje i neposrednije upoznali javnost sa značajem šumarstva i industrijske prerade drva za našu privredu. Drug Mrzlja k konstatira da postoji izvjesna nezainteresiranost za društveni rad i u društvima se više radi pojedinačno/ Stoga društva ne postizavaju afirmaciju kao cjelina. Mnogi ;se problemi šumarstva i industrijske prerade drva rješavaju van stručnih organizacija i ako su stručnjaci pvenstveno pozvani da daju koncepcije i ekonomske dokumentacije za rješenje pojedinih problema. Navodi nekoliko pitanja koja su sa stručne strane riješena ali se iz drugih razloga rješenja ne realiziraju. Tako npr. o pilanama i njihovoj koncentraciji na području kotara Karlovac, o podizanju tvornice fagoceluloze, o stručnom školstvu i srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu, o mjestu, spremi i hiperprodukciji tehničara. Skupština je usvojila -prijedlog Saveza za izmjenu i dopunu Statuta Saveza ITJ-e koji će se razmatrati i donijeti na vanrednom Kongresu ITJ-e početkom jeseni ove godine, i to: 1. Inženjeri, tehničari i drugi stručnjaci koji se bave tehničkom naukom i praksom, učlanjeni u svoju osnovnu organizaciju IT-a, istovremeno su i članovi Saveza ITJ-e. 355 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Osnovne organizacije su one organizacije u ikoje su učlanjeni inženjeri i tehničari, i ´koje su registrirane u smislu prepisa Zakona o udruživanjima, zborovima i drugim javnim skupovima. Osnovne organizacije u smislu prethodnih stavova su po pravilu stručne organizacije. Ukoliko nema uslova za osnivanje stručnih organizacija u smislu prethodnih staivova, osnovna organizacija postaje opće društvo IT (D-IT). 2. Pošto će na području jednog kotara postojati u pravilu, više stručnih osnovnih organizacija, to će biti potrebno da se za ostvarivanje ciljeva i zadataka za područje kotara formira ´kotarski koordinacijski odbor. Osnovne stručne organizacije direktno su vezane za republičke stručne Saveze. 3. Redovna skupština održava se svake druge, a ne svake treće godine. Skupština je također usvojila izmjene i dopune Statuta Saveza ŠDH-e, i to: 1. Redovne skupštine Saveza ŠDH-e održavaju se svake druge godine. 2. Clan 30. Statuta proširuje se novom stavkom poslova koje vrši skupština, i to: — bira počasne i zaslužne članove Saveza ŠDH-e. j 3. Clan 32. — Skupština donosi punovažne odluke ako je prisutno više od polovine izabranih delegata i članova Plenuma. U .Slučaju nedovoljnog broja prisutnih delegata i članova Plenuma, početak skupštine se odlaže za 1 sat, kada skupština punovažno zasijeda, ukoliko prisustvuje bar jedna trećina delegata i članova Plenuma. ´ i ! Odluke se donose prostom većinom prisutnih punopravnih glasača. Ukoliko skupština ne odredi drukčije, odluke se donose javnim glasanjem. Odluke skupštine su obavezne za sva šumarskih društava i njihove članove. 4. Član 37. nadopunjuje se novim stavom i to: »U slučaju nedovoljnog broja prisutnih predstavnika šumarskih društava kao članova plenuma, početak plenuma se odlaže za jedan sat kada plenum punovažno zasijeda ukoliko prisustvuje bar jedna trećina predsjednika i tajnika (ili njihovih zamjenika) svih šumarskih društava. 5. Dosadanji naziv šuimarskih društava kotara mijenja se zbog promjene teritorije društveno-političkih zajednica u »Sumarsko društva . . .«, dok naziv Saveza ŠDH-e u »Savez inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije Hrvatske«. Na skupštini su izabrani za zaslužne članove Saveza ŠDH-e: Bogomil Cop, Vid Fašaić, Žarko Hajdin, Branko Manojlović, Bozo Mačešić, Pero Miočinović, Zvonimir Pere Đuro Savić, Đuro Knežević, Josip Safar, Nikola Sepić, Nikola Vrančić, Đuro Zmijanac, Vjekoslav Birt i Vlado Špo1 jarić. Skupština je izabrala: za novog predsjednika Saveza Potoči ć dr Zvonka za članove Upravnog odbora Bofomila Č o p a, Žarka" Hajdina, Vilima Z i v k o v i ć a, Viktora B a j i ć a, Sloboda Ga lo vica, Ivu M r z 1 j a k a, Branka Pešuta, Dragu Pešuta, Branimira Prpića i Gaju Pet ro vica za članove Nadzornog odbora Petra D r a gišića, Rafu Mo´tta i Josipa Pet e r n e 1 a. Skupština je nadalje zaključila: — ovlašćuje se Plenum da izabere delegate za redovnu godišnju skupštinu Saveza ITŠIĐ Jugoslavije — uži stari i novi odbor Saveza sporazumno će izabrati 4 delegata za Kongres IT Jugoslavije — Ovlašćuje se Plenum da odredi mjesto održavanja slijedeće redovne skupštine Saveza ITŠIĐ Hrvatske. Nakon završene 83. redovne skupštine održano je Savjetovanje o temi: »Problematika gospodarenja šumama Gorskog Kotara i Like«. Referat je sastavio i prikazao inž. Ferdo Šulentić. Referat je objavljen u Šuimarskoim listu for. 5-6/64. Poslije izlaska učesnika Savjetovanja na neke objekte u području šumarije Rakovica nastavljena je diskusija u Slunju dne 28. VI 1964. U diskusiji su učestvovali Vajda Zlatko, Doforosav1jev i ć Predrag, Hajdin Žarko, M i 1 kov i ć Simo, H an z 1 Dragutin, L o v r i ć Ante, B>u njevč e v ić Zlatko, K ö v a č e v i ć Zorko, Kraljić Branko, Z i a n i Petar, Đekić Rajica, Tonković Đuro, M i h e 7 č i ć Bogomil, Safar Josip, Šulentić Ferdo i Zmijanac Đuro. Komisija za zaključke sastavila je prijedlog zaključaka savjetovanja koji će se nakon konačne redakcije objaviti u slijedećem broju Šumarskog lista. C. V. |