DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Kao što se vidi iz ovog kratkog uvoda problem ispaše koza smo postavili kao problem ekstenzivnog pašnjačkog gospodarstva sitnom stokom t. j . ovcom i kozom uopće, a ne specifično kao problem ispaše koza, jer se — kako će se to još vidjeti iz daljnjeg izlaganja — obje ove vrste sitne stoke u procesu ekstenzivnog iskorišćavanja degradiranih kategorija zemljišta korelativno dopunjuju, ali se dopunjuju također i u svom destruktivnom djelovanju na biljni pokrivač i režim voda, međusobno s jedne strane, a sa direktnim destruktivnim dejlovanjem čovjeka (neracionalna sječa drveta, požar i dr.) sa druge strane. Vrlo se često međutim smatralo, da je koza glavni uzročnik denudacije i degradacije znatnih površina mediteranskog područja, pa se borba protiv destruktivnog utjecaja sitne stoke na šumski pokrivač i režim voda uglavnom odnosila na kozu. Na taj način postavljeno i formulirano t. zv. »kozje pitanje« t. j . destruktivni utjecaj koze na šumsku vegetaciju i režim voda. Ono se pokušavalo u raznim zemljama riješiti na razne načine. U nekim, područjima su koze (ali i ovce) nestale uslijed razvoja drugih privrednih grana. U većini pak mediteranskih zemalja pokušalo se štetan utjecaj koza umanjiti ili ograničiti samo administrativnim zabranama i propisima. Mnogi se autori slažu, da sve te administrativne mjere bez odgovarajuće ekonomske podloge nisu uglavnom bile jako efikasne, jer je ukupan broj sitne stoke na koncu ipak rastao, a s njime i degradacija područja. Pri provođenju svih tih mjera obično se prećutno pre^lazilo preko štetnog utjecaja direktnog djelovanja čovjeka i prekomjerne ispaše ovaca. Mi ćemo iz tih razloga naročitu pažnju posvetiti kozi, ah uvijek u korelaciji sa ispašom ovaca i direktnim destruktivnim djelovanjem čovjeka, gdje god to bude potrebno. Na mediteranskom području uzgajaju se razne pasmine koza i njeni križanci. Nas ovdje uglavnom zanimaju nesekcionirane vrste koje se u znatnom broju ishranjuju slobodnom ispašom odnosno brstom na prostranim površinama šikara i i degradiranih šuma mediteranskog područja. U takve se ubrajaju u prvom redu evropska koza odnosno njena geografska varianta balkanska koza, koju ćemo u našem izlaganju stalno imati u vidu. Mnoge druge koze mediteranskog područja, afričke ili azijske, su joj po načinu ishrane mnogo slične. 2. KRETANJE BROJA KOZA Kod prikaza kretanja broja koza u Jugoslaviji iznijet ćemo i kretanje broja ovaca, jer se u mnogim krajevima držanje tih vrsta stoke dopunjuje, a u nekim se opet isključuje sa držanjem koze. 1. 2. Kretanje broja koza u Jugoslaviji Kretanje broja koza u Jugoslaviji dano je u tabeli broj 2., a ovaca u tabeli broj 3. za cijelu Jugoslaviju i pojedine Narodne Republike. Karakteristike kretanja brojnog stanja tih vrsta stoke u tom periodu jesu slijedeće: — broj ovaca oscilira godinama oko broja od 11 mil. grla; Oscilacije broja ovaca su normalna pojava u stočarstvu mnogih zemalja: one potječu dijelom od situacije na tržištu, ali najviše od proizvodnje stočne hrane; jake suše mogu da snize proizvodnju krme, što povlači iznošenje većih količina stoke na tržište, isto tako velike epidemije utječu na oscilaciju broja tih vrsta. Sasvim suprotno kod kretanja broja koza je očigledna stalna tendencija padanja. Brži pad broja koza uslijedio je poslije donošenja zakona o zabrani |