DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 59 <-- 59 --> PDF |
čito sadanjih sekcija za uređivanje šuma. Sto se tiče šumskih gospodarstava, ona su privredne organizacije, kojima se nemože izvana propisivati nikakva organizacijska šema za vršenje bilo koje njihove djelatnosti, jer je to stvar njihovog organa upravljanja i podešavanja specifičnim prilikama i potrebama. Stoga i ovaj referat sa čitavim nizom izloženih varijanata treba i shvatiti, samo kao pomoć i sugestiju šumskim gospodarstvima i sadanjoj službi za uređivanje šuma, za lakše rješavanje ove problematike u okviru svojih vlasti tih specifičnosti i potreba. ci´aopćenja ŠIRENJE RĐE NA ALEPSpKOM BORU U ISTRI Prof. dr J. KIŠPATIC u svom napisu »Poijav rđe na aleps´koim boru u Istri« (Šum. list Zageb broj 1-3/1959.) vrlo je cjelovito obradio bolest koja se je u to vrijeme zapazila na području Šumarije Labin. U međuvremenu bolest se je raširila po čitavoj Istri. Na području Šumskog gospodarstva Buzet, Šumarije Buje bolest je zapažena na svim kulturama bora starih 4-10 godina koje su podignute pošumljavainjiima. Interesantno je što se bolest zapala satno na vrsti Pinus halepensis var. brutia, a to su mješovite kulture (P. hal- var. brutia, P. nigra, P. Pinaster i dr.). Današnja minimalna iskustva ma suzbijanju bolesti ne raju nikakvu garanciju za sprečavanje širenja zaraze, a još manje na njenom uništenju. Bojim se da bi sa samom mjerom odstranjivanja i spaljivanja zaraženih stabala, odnosno zaraženih dijelova stabala, u doglednoj´: budućnosti uništili sav desetogodišnji, skupi i društvu neprocjenjivo vrijedan rad kojeg su postigli šumari u Istri. U maju ove godine na izvjesnom broju stabala vršili smo spaljivanje zaraženih mjesta prije otvaranja peridija sa benzinskim plamenom iz obične let-lampe i ecidije se nisu pojavljivale na površini a vjero vatno ni širile nia zaraženim mjestima stabala. To je vlastita pretpostavka, neprovjerena, koja traži odgovor, kao i još mnoga nerazjašnjena pitanja. Na primjer: da li se sa čišćenjima borovih kultura (veća prozraka i manja vlažnost), koja se provode i nužno je da se provode, smanjuju optimalni uslovi za opstanak bolesti, ili tom mjerom., stvarajući otvorene rane na stablima, pogodujemo širenju i razvoju bolesti itd. Siguiran sam da će naši stručnjaci uskoro dati odgovor i uputstva. Vujević Ivica, šum. tehničar ŠG Buzet, Šumarija Buje INTEGRACIJA U ŠUMARSTVU ZA PODRUČJE DALMACIJE U eri integracije u našoj društvenoj privredi i pasivno šumarstvo Dalmacije bilo je u ovom pravcu otpočelo nešto da radi. Sadašnja organizacija šumarstva na tom području bazira se na osnovama na kojima počiva šumarstvo šumovitih i financijski aktivnih područja tj. na osnovama samoizdržavanja. Princip samoizdražvanja ove grane naše privrede na ´Kršu pojačao je i u redovima same struke ionalko već postojeće raznolikosti u načinu čuvanja i upravljanja onog skromnog što tamo posjedujemo. U Dalmaciji danas postoji sedam šumoprivrednih poduzeća, (šumskih gospodarstava). Dobar dio ovih šumskih gospodarstava je u granicama ranijih šumarija s razlikom što se pogoršalo stanje u organizacijskom i stručno-fcadrovsikorn pogledu. Radi potkrjepe ovog navodi se kao primjer stanje kod bivših šumarija: Knin, Drniš i Šibenik. Kod nekih od njih bila su angažirana i po dva šumarska inženjera i po više tehničara, a danas kada ove šumarije posluju kao šumska gospodarstva broj stručnjaka je daleko manji, tako da u tim gospodarstvima sada radi samo po jedan šumarski inženjer i po jedan tehničar, a šumsko gospodarstvo u Kninu iako je imalo satno jednog jedinog šumarskog tehničara i njega je još odavna otpustilo kao »višak« radne snage,, iako bi ovo gospodarstvo po današnjoj organizaciji svoga poslovanja ne samo moglo, nego i 333 |