DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 55 <-- 55 --> PDF |
većeg intenziviranja šumske proizvodnje. Ali i to je stvar ocjene u svakoj privrednoj organizaciji. V. Poslovi projektiranja službe uređivanja šuma Ako bi se usvojio ovaj princip, da taksacija bude dio operative u šumskom gospodarstvu, na naprijed izloženi način te da se takva taksacija ne bavi izradom gospodarske osnove — mogli bi se formirati posebni projektni biroi samo za izradu projekata — gospodarskih osnova — ili davati osnove na izradu postojećim projektnim biroima srodnih šumarskih poslova. Stručni šumarski kadar u takvom birou imperativno treba da vlada savremenim metodama rada, razvojnom linijom i zadacima operative, te bi kao takav bio sposoban za izradu kompletnih gospodarskih osnova ili investicijskih programa. Zato bi pretvaranje sadanjih sekcija za uređivanje šuma kod Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija u takve biroe u našoj republici bio možda najkraći put — uz stanovite organizacijske promjene po horizontalnoj liniji radi najpravilnije njihove lokacije i broja, svakako manjim od sadanjeg broja šumskih gospodarstava. Pored toga, već sada u našoj republici postoji izvjestan broj stručnih šumarskih projektnih biroa za projektiranje zgrada i komunikacija u šumarstvu, pa proširivanje djelatnosti ovakvih biroa po liniji uređivanja šuma sa izradom gospodarskih osnova, investic. programa, reambulacije međa i t. d., ne bi predstavljalo veliku poteškoću i nerješiv problem. Dalje je stvar detaljnih analiza o ostajanju tih biroa u sastavu Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija — što bi im možda, bar u početku pružilo izvjesnu organizac, i materijalnu sigurnost. Postoji i dalje varijanta o njihovom osamostaljivanju u privredne organizacije pa čak negdje i integracija sa već postojećim biroima za druge poslove u šumarstvu. Možda je prva alternativa najlakše provediva i zasada najpraktičnija. Po našem mišljenju trebalo bi takve biroe osnovati u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Vinkovcima, Bjelovaru i Splitu, što bi za projektantske poslove za sva šumska gospodarstva u NHH bilo dovoljno. Možda bi se moglo s takvom organizacijom poći još i dalje, pa za ove poslove šumsko gospodarstvo raspisivati licitacije i da izvođenje radova na sastavu gospodarskih osnova, reambulaciji i slično povjeravaju najeftinijem birou. No tu nastaje stručno pitanje, može li na pr. biro iz Splita vladati problematikom jednodobnih šuma kod sastava gospodarske osnove u slučaju da on sudjeluje kod licitacije i bude najpovoljniji ponuđač. Stoga još u sadanjoj fazi razvoja službe uređivanja šuma morali bi ovakvi biroi vršiti projektantske poslove na uređivanju šuma po horizontalnoj liniji prema teritorijalnom smještaju, svaki na svome području na osnovu ugovora sa šumskim gospodarstvima. Mogla bi nastati i situacija da takvi biroi ne bi imah ´dovoljno posla u slučaju da šumarsko privredne organizacije — konkretno šumska gospodarstva — nemaju raspoloživih financijskih sredstava za izvođenje takvih radova. Zato bi u daljnjem razvoju takvi biroi mogli u svom sastavu objediniti sve djelatnosti projektiranja (komunikacije, šumske zgrade, gospodarske osnove, reambulaciju i si.) koje su šumarstvu potrebne. U pomanjkanju jedne vrsti |