DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 48 <-- 48 --> PDF |
u šumarsku operativu, — u privrednu organizaciju šumskog gospodarstva — analizirat će se u daljnjem izlaganju sve pozitivne i negativne strane ove varijante. Napis nema tendenciju favoriziranja bilo koje teze o perspektivi službe uređivanja šuma, pa ni one koju obrađuje, jer će se tek na kraju kompariranjem pozitivnih i negativnih momenata kod ove teze moći ocijeniti, ima li ona svojeg opravdanja i potrebe za njenom primjenom u operativi. U ranijim šumskim gospodarstvima, koja su bila administrativna tijela, služba uređivanja šuma bila je po horizontalnoj liniji uključena kao poseban odjel u šumskim gospodarstvima, dok je po vertikalnoj liniji u Ministarstvu — odnosno Glavnoj upravi za šumartsvo, djelovao također posebni odjel uređivanja šuma kao centralni republički AOR takvim odjelima u šumskim gospodarstvima. Rasformiranjem najprije Glavne uprave za šumarstvo 1952. g. nestalo je t. zv. Centralne republičke taksacije, a ukidanjem šumskih gospodarstava 1954. god. njihovi dotadanji odjeli za uređivanje šuma dobili su status ustanove sa samostalnim financiranjem kao republički organi tadašnjeg Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća Narodne Republike Hrvatske u svim sjedištima dotadanjih devet šumskih gospodarstava u našoj republici. Ovo je u onoj situaciji rasparčanosti šumarske organizacije na skoro 200 šumarija — ustanova sa samostalnim financiranjem narodnih odbora općina, bio jedini mogući način, da se ta važna služba u šumarstvu sačuva i omogući njezino daljnje funkcioniranje i rad. nužno potreban svakoj, pa bilo kakvoj organizacijskoj formi šumarske operative. U vremenu nakon likvidacije administivnih šumskih gospodarstava, razbijanje njihovih područja na sitne organizacijske općinske jedinice, — šumarije — važnost formiranja i djelovanja republičkih sekcija za uređivanje šuma bila je od neocjenjive važnosti za davanje smjernica u šumskom gospodarenju. One su u tom razdoblju ostale skoro jedine šumarske organizacije, koje su putem izrade gospodarskih osnova, te kontrolom izvršenih sječa pomagale i kontrolirale rad velikog broja malih organizacijskih jedinica šumarske operative, često sa nedoraslim kadrom za samostalno gospodarenje šumama. U šumarstvu tada nije bilo privrednih organizacije, pa je ovakav način rada Sekcija za uređivanje šuma u to vrijeme zadovoljavao. Organizacijska promjena u šumarstvu formiranjem poduzeća šumskih gospodarstava — zatekle su Sekcije za uređivanje šuma u ovakvm načinu rada i poslovanja Kada su šumska gospodarstva počela djelovati kao privredne organizacije u novim uvjetima, nastao je neizbježan raskorak između dosadanjeg načina rada po dosadanjim koncepcijama izvjesnog konzervativizma i ekstenzivne proizvodnje po zastarjelim principima nauke i novih tendencija za bržom, većom i intenzivnom proizvodnjom u šumarstvu. Šumarstvo je nakon dugog lutanja konačno našlo svoje mjesto u sklopu općejugoslavenske privrede, postalo u novoj organizacijskoj formi prava privredna grana, uklopilo se u opći proces veće i brže proizvodnosti po modernim i naprednim mjerama i koncepcijama. Bez ikakve krivnje, služba uređivanja šuma našla se u izvjesnom raskoraku sa novim načinom rada u operativi, pa i ona sama imperativno pokazuje težnju za modernizacijom i promjenom svojeg načina rada i promjenom organizacijske strukture u cilju usklađivanja sa težnjama i zadacima operative. Na čistu smo, da sadanja org. struktura uređivanja šuma i dosadanji način rada ne predstavlja nikakvu perspektivu za nju samu, a ni pravu ni dovoljnu pomoć i suradnju šumarskoj operativi. 322 |