DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 47 <-- 47 --> PDF |
QSllale Steuerte teme ORGANIZACIJA SLUŽBE UREĐIVANJA SUMA U NOVIM UVJETIMA INTENZIVNE I NAPREDNE ŠUMSKE PRIVREDE Ing. MATOTA IVO t UVOD Napis u Šumarskom listu br. 3-4/64. ing Drage Majera »Da li revizija ili obnova šumsko-privrednih osnova« samo je ponovo započeo stalno aktulenu temu o mjestu i ulozi službe uređivanja šuma u novim uslovima intenzivne i napredne šumske privrede. Posljednje savjetovanje u okviru godišnje skupštine Saveza šumarskih društava Hrvatske krajem mjeseca lipnja u Karlovcu o temi povećanja sječivog etata u postojećim šumama, ponovo je stavljeno u prvi plan pitanje sprovođenja sadanjih — važećih šumsko-privrednih, gospodarskih osnova, a sa time je i usko povezana rasprava o mjestu i ulozi službe uređivanja šuma u ovakvim, novim uslovima. Želeći doprinijeti rješavanju ove vanredno važne aktuelne problematike, niže navedeno izlaganje obrađuje jednu varijantu o mjestu i ulozu službe uređivanja šuma, sa dijelom poslova ih kompletne, u okviru privredne organizacije šumskog gospodarstva. Poželjno je, da se nađe još stručnjaka, koji bi iznošenjem još i novih varijanti za rješavanje ove aktuelne problematike, pripomogli najboljem i najpraktičnijem rješenju o mjestu i ulozi vanredno važne službe uređivanja šuma. I. Razvoj i sadanja organizacija službe uređivanja šuma u odnosu na šumska gospodarstva Osnivanjem šumskih gospodarstava u toku 1960. godine sa statusom privredne organizacije, bitno se izmijenila sveukupna struktura organizacije šumarske službe u našoj republici. S tim u vezi nužno se mijenja karakter i značaj ostalih šumarskih službi, ustanova i poduzeća, koji vrše pomoćne djelatnosti uz šumarsku operativu. To je u prvom redu služba uređivanja šuma, koja po svojoj projektantskoj i kontrolnoj funkciji spada među najvažnije pomoćne službe šumarske operative, a često je i njen nerazdvojni dio. Baš taj prilično nejasni ali naglašeni dvojaki mornenat službe uređivanja šuma uzrokom je, da se i ona u novim uvjetima šumarske operative našla na raskrsnici u traženju čim elastičnijeg prilagođivanja novonastaloj situacija i još veće važnosti i potrebe za njezinim uslugama šumarskoj operativi. Pojavilo se normalno, logično i sasvim aktuelno pitanje: »Gdje je mjesto službi uređivanja šuma u šumskoj privredi«? Karakter njezine djelatnosti omogućava postavljanje dviju teza, kojima se može jednako opravdati njezino uključivanje u operativu, kao i strogo naglašenu njezinu nezavisnost od te iste operative«. S obzirom, da je za zadatak ovog napisa uzeta obrada varijante o uključivanju kompletne službe uređivanja šuma ili samo stanovitog dijela poslova 321 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 48 <-- 48 --> PDF |
u šumarsku operativu, — u privrednu organizaciju šumskog gospodarstva — analizirat će se u daljnjem izlaganju sve pozitivne i negativne strane ove varijante. Napis nema tendenciju favoriziranja bilo koje teze o perspektivi službe uređivanja šuma, pa ni one koju obrađuje, jer će se tek na kraju kompariranjem pozitivnih i negativnih momenata kod ove teze moći ocijeniti, ima li ona svojeg opravdanja i potrebe za njenom primjenom u operativi. U ranijim šumskim gospodarstvima, koja su bila administrativna tijela, služba uređivanja šuma bila je po horizontalnoj liniji uključena kao poseban odjel u šumskim gospodarstvima, dok je po vertikalnoj liniji u Ministarstvu — odnosno Glavnoj upravi za šumartsvo, djelovao također posebni odjel uređivanja šuma kao centralni republički AOR takvim odjelima u šumskim gospodarstvima. Rasformiranjem najprije Glavne uprave za šumarstvo 1952. g. nestalo je t. zv. Centralne republičke taksacije, a ukidanjem šumskih gospodarstava 1954. god. njihovi dotadanji odjeli za uređivanje šuma dobili su status ustanove sa samostalnim financiranjem kao republički organi tadašnjeg Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća Narodne Republike Hrvatske u svim sjedištima dotadanjih devet šumskih gospodarstava u našoj republici. Ovo je u onoj situaciji rasparčanosti šumarske organizacije na skoro 200 šumarija — ustanova sa samostalnim financiranjem narodnih odbora općina, bio jedini mogući način, da se ta važna služba u šumarstvu sačuva i omogući njezino daljnje funkcioniranje i rad. nužno potreban svakoj, pa bilo kakvoj organizacijskoj formi šumarske operative. U vremenu nakon likvidacije administivnih šumskih gospodarstava, razbijanje njihovih područja na sitne organizacijske općinske jedinice, — šumarije — važnost formiranja i djelovanja republičkih sekcija za uređivanje šuma bila je od neocjenjive važnosti za davanje smjernica u šumskom gospodarenju. One su u tom razdoblju ostale skoro jedine šumarske organizacije, koje su putem izrade gospodarskih osnova, te kontrolom izvršenih sječa pomagale i kontrolirale rad velikog broja malih organizacijskih jedinica šumarske operative, često sa nedoraslim kadrom za samostalno gospodarenje šumama. U šumarstvu tada nije bilo privrednih organizacije, pa je ovakav način rada Sekcija za uređivanje šuma u to vrijeme zadovoljavao. Organizacijska promjena u šumarstvu formiranjem poduzeća šumskih gospodarstava — zatekle su Sekcije za uređivanje šuma u ovakvm načinu rada i poslovanja Kada su šumska gospodarstva počela djelovati kao privredne organizacije u novim uvjetima, nastao je neizbježan raskorak između dosadanjeg načina rada po dosadanjim koncepcijama izvjesnog konzervativizma i ekstenzivne proizvodnje po zastarjelim principima nauke i novih tendencija za bržom, većom i intenzivnom proizvodnjom u šumarstvu. Šumarstvo je nakon dugog lutanja konačno našlo svoje mjesto u sklopu općejugoslavenske privrede, postalo u novoj organizacijskoj formi prava privredna grana, uklopilo se u opći proces veće i brže proizvodnosti po modernim i naprednim mjerama i koncepcijama. Bez ikakve krivnje, služba uređivanja šuma našla se u izvjesnom raskoraku sa novim načinom rada u operativi, pa i ona sama imperativno pokazuje težnju za modernizacijom i promjenom svojeg načina rada i promjenom organizacijske strukture u cilju usklađivanja sa težnjama i zadacima operative. Na čistu smo, da sadanja org. struktura uređivanja šuma i dosadanji način rada ne predstavlja nikakvu perspektivu za nju samu, a ni pravu ni dovoljnu pomoć i suradnju šumarskoj operativi. 322 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 49 <-- 49 --> PDF |
II. Uklapanje sadanje službe uređivanja šuma u šumsko gospodarstvo Jedan od načina za rješavanje pravog mjesta i uloge službe uređivanja šuma jest njezino uklapanje u šumsko gospodarstvo. Njezina uloga u privrednoj organizaciji šumarske operative u nekim svojim poslovima vanredno je važna i neosporno potrebna operativi. Ako se stvar tako postavi, onda je bez diskusije služba uređivanja šuma potrebna svakom šumskom gospodarstvu, dok su dosadanje pojedine sekcije djelovale u pravilu na području od više šumskih gospodarstava. S obzirom na ovu činjenicu, nije jednostavan prijelaz sadanjih sekcija u svako šumsko gospodarstvo, jer u tom slučaju treba na više mjesta iz sadanjih sjedišta sekcija dijeliti opremu i kadar na više strana i u nova mjesta. Lako je uočiti teškoću u provedbi ovog cijepanja, u kom slučaju instrumentarija i ostala oprema sekcije nigdje ne bi zadovoljila potrebe isto takvog kompletnog načina rada u svakom pojedinom gospodarstvu. Rtanje diobe stručnog kadra jest još teža stvar, jer ga već ni sada nijedna sekcija nema dovoljno, a osim toga sa premještajem i preseljenjem ljudi treba rješavati i njihovo stambeno pitanje. To u većini slučajeva ne uspijeva uopće ili ne dovoljno brzo. Potpuno je jasno, da bi gospodarstva, gdje je takav slučaj, morala iz vlastitih izvora kompletirati nedovoljan instrumentarij i opremu, a možda regrutirati i nove kadrove za svoju službu uređivanja šuma. Kraj toga valja pretpostaviti, da i u slučaju da cijela sekcija pripadne jednom gospodartsvu, ne možemo očekivati da će nam sav kompletni kadar sekcije prijeći u gospodarstvo, što je i normalno kod svake reorganizacije. Iz ovoga izlazi, da bi u početku rada službe uređivanja šuma unutar šumskog gospodarstva bilo svakako početnih slabosti u opremi i kadrovima. No to samo ne bi bilo dovoljan razlog, da se služba uređivanja šuma ne uključi u šumsko gospodarstvo. Ove početne slabosti bi svako gospodartsvo svladalo u kraćem ili duljem periodu, već prema svojim specifičnostima i mogućnostima. Kakvu bi organizacijsku šemu koje šumsko gospodarstvo primijenilo za svoju službu uređivanja šuma prilično je važno, jer o tome ovisi njena operativnost, koju se kod teze uključivanja u šumsko gospodarstvo baš toliko naglašava. III. Nova operativna funkcija službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu Šumarstvo kao privredna grana ima određenu perspektivu da u narednih 20 godina poveća proizvodnju drvne mase na dvostruku količinu od sadašnje, jer tako rastu i nacionalne potrebe industrije i široke potrošnje za zacrtani nivo životnog standarda u tom vremenskom periodu. U protivnom, šumarstvo bi postalo kočnica ovakvog privrednog napretka i povišenja životnog standarda. Šumarstvo treba stoga kidati sa zastarjelim metodala stoljetne konzervativne proizvodnje, što nije tako lako s obzirom na specifičan i dugi proizvodni proces u šumskoj proizvodnji. Treba pronalaziti nova rješenja za povećanje produktivnosti postojećih prirodnih šuma i stvaranje brzorastućih kultura i plantaža. Treba pronalaziti općenito i za svaki konkretni slučaj posebno najbolje rješenje za ubrzanje i povećanje proizvodnje drveta. Unatoč činjenici da izvjesni prirodni zakoni uslovljavaju dugi proizvodni proces u šumarstvu, po 323 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 50 <-- 50 --> PDF |
stoje realne mogućnosti za iznalaženje rješenja u razbijanju poslovične statike u izvjesnim oblicima šumske proizvodnje za dinamičniju i ekonomičniju proizvodnju u skladu sa općim privrednim napretkom. Odijeljeno od poslova instituta u općenitom smislu, služba uređivanja šuma u šumskim gospodarstvima trebala bi postati ona, koja to odmah neposredno rješava za svaki konkretni slučaj i primjenjuje u operativi. Ona će na taj način, prateći zadatke operative i realizaciju postavljenih planova, a na osnovu savremenih naučnih dostignuća i vlastitih iskustava, u svojoj proizvodnoj organizaciji lako ustanoviti i izračunati, da li u nekom konkretnom slučaju postojeća prirodna šuma svojim daljnjim uzgojem garantira privrednoj organizaciji najveću rentabilnost ili najveću, ali često i najbržu produkciju određenog asortimana drvne mase. Ako konkretan slučaj ne zadovoljava ove postavke, onda će služba uređivanja šuma — taksacija — predložiti i rukovoditi se u svojoj operativi novim, boljim rješenjem, bilo u okviru privrednog plana poduzeća za kraći, a kod projektiranja gospodarske osnove za dulji vremenski period. Kod šumskih gospodarstava koja su dosada službu uređivanja šuma već uključila u poduzeće -— situacija u tom pogledu je različita. Najviše gospodarstava jednostavno je sekciju pripojilo gospodarstvu kao posebni odjel za uređivanje šuma, izjednačivši je u rangu sa ostalim odjelima u šumskom gospodarstvu, a ponegdje još i podređenu tehničkom sektoru poduzeća. Ovdje je sekcija — odnosno odjel za uređivanje šuma — zadržala i prijašnju formu rada — baveći se uglavnom izradom gospodarskih osnova i evidencijom izvršenih sječa. Stara org. forma, iako u novoj sredini — privrednoj organizaciji — nužno je po sili inercije zadržala staru formu rada. Samo nekoliko šumskih gospodarstava koja imaju u svom sastavu službu uređivanja šuma, pokazuju tendenciju da i org. formom dadu službi uređivanja šuma — ili kratko taksaciji — pravu ulogu u privrednoj organizaciji. Jedno šumsko gospodarstvo je uključilo službu uređivanja šuma zajedno sa planom i analizom u jedan sektor, no kod ovakve kombinacije može se postaviti primjedba da projektiranje i planiranje nije ista disciplina. Služba uređivanja šuma zadržala je svoj prvenstveni zadatak da izrađuje gospodarsku osnovu — dakle da projektira — a godišnji i višegodišnji planovi u šumarstvu imadu za bazu već gotov projekt — odnosno gospodarsku osnovu. To su svakako dvije odvojene stvari. No pravilnom podjelom rada i u takvoj organizaciji, taksacija dobiva svoju pravilnu ulogu u operativi, sudjeluje u dinamici proizvodnog procesa, lako kopira i primjenjuje neposredna iskustva iz proizvodnje u izradi elaborata gospodarskih osnova za dulji ili planova za kraći vremenski period. Taksacija na taj način sudjeluje u razradi savremenih metoda za bržu i veću proizvodnost u šumarstvu sa operativnim aparatom šumskog gospodarstva, kojeg je i ona dio, te na taj način i u svom djelokrugu rada usvaja ovakva načela proizvodnje. Uporedo sa operativom, taksacija se pretvara u krajnjoj liniji u idejnog začetnika ekonomičnije, brže i veće proizvodnje u šumarstvu, a kod realizacije postavljenog zadatka predstavlja stalnu stručnu pomoć i na kraju registrira realizaciju osnova — te sa rezultatom koristi se u daljnjem radu. Taksacija na taj način gotovo i sama sudjeluje kod realizacije svojeg projekta, koji je time solidnije zacrtan i izrađen uz sudjelovanje operative. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IV. Podjela poslova realizacije od poslova projekta gospodarskih osnova Služba uređivanja šuma ili taksacija može pojačati svoju ulogu u šumskom gospodarstvu i pretvoriti se u pravi instrumenat rukovodioca proizvodnje u tehničkom smislu vezivanjem neposredno uz direktora poduzeća. Ovo je moguće, ako bi šema šumskog gospodarstva bila tako postavljena, da »uži štab« direktora predstavljaju u pravilu rukovodioci općeg sektora, taksacije, komercijale i računovodstva, u kojem slučaju bi taksacija mogla i rukovoditi proizvodnjom po neposrednim direktivama glavnog direktora poduzeća. U tom slučaju bi taksacija u gospodarstvu morala izmijeniti svoju djelatnost, jer projektirati i rukovoditi izvedbom projekta niti je moguće, a niti sa pravnog gledišta nije ispravno. Ako bi u šumskom gospodarstvu djelovala ovakva taksacija, onda bi se otvorilo pitanje projektiranja gospodarske osnove po posebnim biroima, koji bi u pravilu djelovali van organizacije šumskih gospodarstava i bavili se samo izradom tehničkog dijela ili u potpunosti gospodarske osnove. Međutim nije bitno, da šumska gospodarstva provedu u potpunosti ovakvu zamišljenu funkciju službe uređivanja šuma — ili taksacija — unutar šumskog gospodarstva. Ona isto tako dobro može funkcionirati i kao odjel ili referada za uređivanje šuma unutar tehničkog sektora gospodarstva pod rukovodsvom direktora ili šefa uzgojne referade, a možda još i najelastičnije kao samostalni odjel u šumskom gospodarstvu. Možda imade nekih prednosti prije izložena varijanta, po kojoj bi taksator preuzeo ulogu i tehničkog rukovodioca poduzeća, spojio svoju funkciju postavljanja i praćenja realizacije privrednih planova šumskog gospodarstva u okviru gospodarske osnove sa funkcijama operativnog aparata šumskog gospodarstva u jedinstveno tehničko rukovodstvo. Ali stoji i opravdani prigovor ovoj organizacijskoj šemi, da je to preširoka funkcija po obimu posla i njihovoj dinamičnosti, te da bi takvo jedinstveno vođenje svih ovih poslova išlo na uštrb ih određene funkcije službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu ih samoj operativi. Međutim, to je stvar ocjene. Međutim, već sada je potpuno jasno da u svakoj organizacijskoj formi unutar šumskog gospodarstva služba uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu ima veliku važnost za određenu vrstu t. zv. operativnih poslova kod realizacije gospodarske osnove, zbog kojih šumsko gospodarstvo treba u svom sastavu imati odjel ili najmanje referadu za uređivanje šuma. Da bi se imalo uvida koji su to t. zv. operativni poslovi službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu, koji se moraju ili trebaju rješavati unutar šumskog gospodarstva, navodi se niže nekoliko primjera: 1. Kod određivanja smjernice gospodarenja u prebornim šumama, gospodarska osnova određuje samo općenito direktive za sječu etata i pomlađivanja — regeneraciju — šuma na širokom području šumskih predjela i gospodarske jedinice. Budući da se situacija u prebornoj šumi stalno mijenja sa sječom tako reći svakog stabla, to je izbor sječina unutar propisanog etata i roka važnosti gospodarske osnove slobodan i treba biti imperativno podešen uzgojnom stanju sastojine. Ako se šumsko gospodarenje po privrednoj organizaciji još i ´usmjerava na povećanje etata iznad propisa dosadanje gospodarske osnove gdje i kada to sastojinske prilike dozvoljavaju, (načinom grupimienih sječa, uklanja 325 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 52 <-- 52 --> PDF |
njem nekvalitetnih stabala, sječom stabala određenih dimenzija i slično) uz osiguranje prirodnog pomlađivanja ili unošenjem sadnog materijala na određene površine, onda je za rukovođenje ovakvim zahvatima najpozvaniji šef službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu. Kod čistih operativaca, počem od upravitelja šumarije, šefa uzgoja i šefa eksploatacije u šumskom gospodarstvu mogu u mnogim slučajevima kod izbora sječine prevladati razni subjektivni momenti (otvorenost šume ili obratno, bliže relacije izvlačenja i prevoza, konjunktura određenog sortimenta ili dimenzija stabala, potreba i mogućnost pošumljavanja sječive površine i dr.) U takvim slučajevima glavnu ulogu u šumskom gospodarstvu ima šef službe uređivanja šuma, koji neovisan od operative, ali u uskoj saradnji sa njome u istom poduzeću, objektivnije realizira općenite propise gospodarske osnove u konkretnim slučajevima ili sa nadležnim projektantima - sastavljačima gospodarske osnove u ili izvan šumskog gospodarstva korigira dosadan ju gospodarsku osnovu po sadanjem uzgojnom stanju sastojine na realan mogući etat u skladu sa zacrtanim ciljevima gospodarenja. 2. Kod provedbe propisa gospodarske osnove o izvršenju uzgojnih radova, koji također ne mogu-biti precizirani za određeni dulji vremenski period trajanja važnosti gospodarske osnove, šef službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu prati sa svojom operativom stanje šumskih površina, na kojima treba vršiti uzgojne radove. On proučava konkretni objekt i kod izvođenja radova u suradnji sa operativom određuje primjenu najnovijih dostignuća šumarske nauke i ekonomike (priprema tla nakon analize, način rada, izbora vrste i kvalitete sadnog materijala i drugo) vodeći računa da to sve bude u skladu sa novom dinamičnijom i većom proizvodnjom drveta u šumarstvu. Sa ovom i ovakvom ulogom šefa službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu nije postavljena tvrdnja, da upravitelj šumarije ili šef uzgoja u šumskom gospodarstvu nisu dovoljno stručni da oni sami donose ovakve odluke iM da ih oni ne trebaju donositi. Međutim, oni su jedan i drugi potpuni operativci, koji u množini i složenosti ostalih zadataka jednostavno ne stignu vršiti prethodne analize konkretnog objekta radi donošenja najpravilnijih odluka s obzirom na određene ciljeve gospodarenja. Zbog toga se često plan u potpunosti izvrši, ali kvalitet radova ili sadnog materijala ne zadovoljava, a ni krajnji cilj gospodarenja nije zadovoljen. Ovdje šef službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu može aktivno pomoći svojoj operativi i spriječiti svaku, pa i nenamjernu nestručnost i neekonomičnost samo za volju izvršenja planskih količina radova. 3. U jednodobnim šumama kada gospodarska osnova propisuje ophodnju neke sastojine (kestena, hrasta, bora i si.) za 40,. 60 ili više godina, može unutar toga roka ih roka važnosti gospodarske osnove, u ekonomici šumskog gospodarstva nastati niz momenata, koji bi uvjetovali izmjenu načina i cilja gospodarenja sa konkretnim sastojinama. Može nastati momenat konjunkture sječe već u 20 godini ophodnje za kemijsko korištenje drveta ili mehaničko iskorišćavanje kojeg drugog sortimenta takvih dimenzija niske ophodnje. Mogu osim konjunkture nastati i takve potrebe zajednice. Ovakve pojave bi u šumskom gospodarstvu pratio i analizirao šef službe uređivanja šuma, signalizirao o tome svojoj operativi i za takve zahvate predlagao reviziju gospodarske osnove ih unošenje takvih smjernica gospodarenja u novu gospodarsku osnovu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 53 <-- 53 --> PDF |
4. Naročito bi važnu funkciju imao šef službe uređivanja šuma u poljoprivredno- šumskim gospodarstvima, gdje će često na nekim terenima doći u pitanje ekonomičnost daljeg uzgoja neke šumske sastojine, s obzirom na vrstu drveta i kvalitet i njeno pretvaranje u drugu vrst kulture, čak i u poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje bi šef službe uiređivanja šuma u šumskom gospodarstvu, kao najodgovorniji faktor za praćenje realizacije određenih smjernica i propisa važeće gospodarske osnove, štitio u prvom redu pravilnost i poštivanje propisa gospodarske osnove, a u opravdanim slučajevima za njihovu izmjenu sudjelovao u analizi naučne i ^ekonomske dokumentacije sa poljoprivrednom i šumarskom operativom. Dokumentiranu potrebu izmjene propisa gospodarske osnove šef službe uređivanja šuma predlaže putem revizije gospodarske osnove ili sastava nove u odgovarajuće privredne planove poljoprivrednošumskog gospodarstva radi izvršenja putem operative. 5. Kod formiranja državnih uzgojnih ili takvih društvenih lovišta, šef službe uređivanja šuma treba u okviru općih propisa gospodarske osnove sudjelovati sa svojim mišljenjima kod takve odluke za područje svojeg šumskog gospodarstva. U određenim slučajevima može stanovita vrsta ih broj divljači ozbiljno ugroziti daljnji uzgoj ili samo pomlađivanje sastojine. Lovna operativa imade u takvim slučajevima pred očima svoju vlastitu ekonomičnost i perspektivu, koja se često ne podudara sa ekonomičnošću uzgoja šumskih sastojina na istim površinama. Sef službe uređivanja šuma i u ovom slučaju kao najodgovorniji faktor za praćenje pridržavanja propisa važeće gospodarske osnove u šumskom gospodarstvu, analizira zajedno sa lovnom operativom cilj i način lovnog gospodarenja i usklađuje ga sa propisima važeće gospodarske osnove, te na taj način osigurava predviđenu proizvodnju drveta po kvaliteti i kvantiteti na površinama, koje su ujedno predviđene i za lovnu proizvodnju. 6. Šef službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu, koji se može po organizacijskoj šemi zvati taksator, tehnički rukovodilac, šef odjela za uređivanje šuma ili referent za uređivanje šuma, koordinira sve radove uređivanja šuma na području cijelog gospodarstva kod svih područnih šumarija. U okviru raspoloživih financijskih sredstava po privrednom planu šumskog gospodarstva, šef službe uređivanja šuma određuje prioritet i količinu radova na području pojedinih šumarija i gospodarskih jedinica, sklapa odnosne ugovore sa izvađačkim organizacijama za reviziju i izradu novih gospodarskih osnova, za radove na reambulaciji međa, za radove na inventarizaciji, utvrđivanju prirasta, izrade raznih vrsta investicijskih programa i slično. On nastupa na terenu kao organ jedne od ugovornih strana iz sklopljenih ugovora, s obzirom da šumarije nemaju status pravne osobe, te kontrolira izvedbu ovih radova po uvjetima iz sklopljenih ugovora. Šef službe uređivanja šuma pored toga sakuplja sve podatke o radovima na uređivanju šuma na realizaciji gospodarskih osnova uključivši uzgojne radove i količine izvršenih sječa od ostalih sektora operative — te daje podatke o tome statističkoj službi i drugim određenim organima i ustanovama. Sudjeluje u izvedbi analiza zajedno sa operativom gospodarstva o potrebi i ekonomičnosti gradnje šumskih komunikacija i zgrada, šumskih žičara i drugih objekata, gdje su podaci iz gospodarskih osnova o drvnom fondu i sječivom etatu od prioritetne važnosti. On u svakom slučaju nastupa kao razrađivao općih smjernica gospodarskih osnova kod unošenja konkretnih zadataka u ope |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 54 <-- 54 --> PDF |
rativne planove šumskog gospodarstva i prati realizaciju pazeći, da se operativa pridržava ciljeva gospodarenja po vežećim gospodarskim osnovama. Organi službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu izrađuju razne gospodarske nacrte za potrebe svoje operative, unose u takve nacrte nove objekte i gospodarske pr om jene. Vrše sve operativne poslove iz djelokruga uređivanja šuma, koji ne spadaju u djelokrug projektiranja ili istraživačke službe. Iz naprijed pobrojanih primjera vidljivo je, da funkcija odjela ili referade uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu predstavlja niz važnih operativnih poslova službe uređivanja šuma, koji treba da se rješavaju unutar šumskog gospodarstva. No iz ovog izlaganja vidljivo je i to, da po gore izloženom sadržaju rada to nije isti sadržaj rada sadanjih sekcija za uređivanje šuma. Iz nadležnosti službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu izdvojeni su poslovi projektiranja, a ostavljeni samo njeni operativni poslovi, koji treba da se za svako šumsko gospodarstvo rješavaju unutar gospodarstva po njegovim organima. Na ovaj način bi se služba uređivanja šuma u šumskim gospodarstvima oslobodila čisto tehničkog dijela poslova uređivanja šuma, koji može raditi posebna projektna organizacija, a pretvorila u stvarno operativno tehničko rukovodstvo odnosno saradnika, oslobođena onih poslova koji i tako ne spadaju u operativu. Ona bi se tada preorijentirala na čitso operativne poslove u zacrtavanju privrednog plana šumskog gospodarstva sa svim varijantama za bržu i veću proizvodnju i rukovodeći realizacijom plana pretvorila bi se u najaktivniji dio operative privredne organizacje. Ako se tome još doda i praćenje realizacije gospodarske osnove — odnosno privrednog plana šumskog gospodarstva — dakle još i njena kontrolna funkcija — onda se dobiva nova služba uređivanja šuma u privrednoj organizaciji, ne samo po formi, nego i po kvaliteti. Takva služba uređivanja šuma imala bi stalno pred očima samo zadatke operative, te bi nastojala u svim pravcima pronalaziti rentabilnija, dinamičnija i savremena rješenja za izvršenje tih zadataka. Ona bi u šumskom gospodarstvima preuzela i poslove t. zv. biroa za unapređenje proizvodnje, ali sa proširenim djelovanjem i u samoj operativi, čiji bi ona bila najaktivniji dio. Na ovaj način, po našem mišljenju, s obzirom na izloženi sadržaj rada, odjel ili referada uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu dobio bi svoje pravo mjesto i funkciju uz tačno određene poslove, koji po svojoj važnosti ne zaostaju za poslovima ostale operative u šumskom gospodarstvu. Možda nije nepotrebno, da se kod ovako zacrtane uloge službe uređivanja šuma u šumskotm gospodarstvu spomene i opravdan prigovor, da važnost referade ili odjela za uređivanje šuma ne bi trebalo u šumskom gospodarstvu toliko forsirati, da se pređe u drugi ekstrem, pa da se ta referada ili odjel pretvori u neku komandu ostaloj operativi u šumskom gospodarstvu, samo na osnovu njegove funkcije razrađivanja općih smjernica gospodarskih osnova, koju je često potrebno i revidirati u skladu sa ciljevima intenzivnog gospodarenja. Stoga se ponegdje zastupa i mišljenje, da bi služba uređivanja šuma uključena kao referada u uzgojnom sektoru šumskog gospodarstva mogla da sa uspjehom izvršava sve naprijed pobrojene operativne poslove uređivanja šuma — suzbivši time tendenciju razvoja u pravcu nekog komandiranja ostaloj operativi — već samo pružanje pomoći u radu svoje operative u pravcu što |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 55 <-- 55 --> PDF |
većeg intenziviranja šumske proizvodnje. Ali i to je stvar ocjene u svakoj privrednoj organizaciji. V. Poslovi projektiranja službe uređivanja šuma Ako bi se usvojio ovaj princip, da taksacija bude dio operative u šumskom gospodarstvu, na naprijed izloženi način te da se takva taksacija ne bavi izradom gospodarske osnove — mogli bi se formirati posebni projektni biroi samo za izradu projekata — gospodarskih osnova — ili davati osnove na izradu postojećim projektnim biroima srodnih šumarskih poslova. Stručni šumarski kadar u takvom birou imperativno treba da vlada savremenim metodama rada, razvojnom linijom i zadacima operative, te bi kao takav bio sposoban za izradu kompletnih gospodarskih osnova ili investicijskih programa. Zato bi pretvaranje sadanjih sekcija za uređivanje šuma kod Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija u takve biroe u našoj republici bio možda najkraći put — uz stanovite organizacijske promjene po horizontalnoj liniji radi najpravilnije njihove lokacije i broja, svakako manjim od sadanjeg broja šumskih gospodarstava. Pored toga, već sada u našoj republici postoji izvjestan broj stručnih šumarskih projektnih biroa za projektiranje zgrada i komunikacija u šumarstvu, pa proširivanje djelatnosti ovakvih biroa po liniji uređivanja šuma sa izradom gospodarskih osnova, investic. programa, reambulacije međa i t. d., ne bi predstavljalo veliku poteškoću i nerješiv problem. Dalje je stvar detaljnih analiza o ostajanju tih biroa u sastavu Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija — što bi im možda, bar u početku pružilo izvjesnu organizac, i materijalnu sigurnost. Postoji i dalje varijanta o njihovom osamostaljivanju u privredne organizacije pa čak negdje i integracija sa već postojećim biroima za druge poslove u šumarstvu. Možda je prva alternativa najlakše provediva i zasada najpraktičnija. Po našem mišljenju trebalo bi takve biroe osnovati u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Vinkovcima, Bjelovaru i Splitu, što bi za projektantske poslove za sva šumska gospodarstva u NHH bilo dovoljno. Možda bi se moglo s takvom organizacijom poći još i dalje, pa za ove poslove šumsko gospodarstvo raspisivati licitacije i da izvođenje radova na sastavu gospodarskih osnova, reambulaciji i slično povjeravaju najeftinijem birou. No tu nastaje stručno pitanje, može li na pr. biro iz Splita vladati problematikom jednodobnih šuma kod sastava gospodarske osnove u slučaju da on sudjeluje kod licitacije i bude najpovoljniji ponuđač. Stoga još u sadanjoj fazi razvoja službe uređivanja šuma morali bi ovakvi biroi vršiti projektantske poslove na uređivanju šuma po horizontalnoj liniji prema teritorijalnom smještaju, svaki na svome području na osnovu ugovora sa šumskim gospodarstvima. Mogla bi nastati i situacija da takvi biroi ne bi imah ´dovoljno posla u slučaju da šumarsko privredne organizacije — konkretno šumska gospodarstva — nemaju raspoloživih financijskih sredstava za izvođenje takvih radova. Zato bi u daljnjem razvoju takvi biroi mogli u svom sastavu objediniti sve djelatnosti projektiranja (komunikacije, šumske zgrade, gospodarske osnove, reambulaciju i si.) koje su šumarstvu potrebne. U pomanjkanju jedne vrsti |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 56 <-- 56 --> PDF |
posla, stručni kadar ovakvih biroa tada bi vršio poslove iz koje druge djelatnosti i na taj način ostvarivao svoj planirani bruto produkt. Možda bi poneko veće šumsko gospodarstvo moglo i samo riješiti pitanje biroa osnivanjem ovakvog biroa unutar šumskog gospodarstva kao samostalnog pogana, koji bi takve poslove vršio kao servisne usluge, kako za svoje vlastito gospodarstvo tako i za susjedna šumska gospodarstva — koja takav servis ne bi imala. Ovakav način rješavanja ovog pitanja u sistemu samostalnih ekonomskih jedinica i plaćanja po učinku, vrlo dobro bi se uklopio u šumska gospodarstva, koja bi za takvo rješenje imala zadovoljavajuću opremu, instrumentarij i stručni kadar. No isto takav samostalni biro u sastavu Poslovnog udruženja ili kao privredno poduzeće, kao što je prije izloženo ne bi trebalo biti ništa lošije rješenje, jer im je u jednom i drugom slučaju, sadržaj rada i način poslovanja potpuno isti. Stoga se u ovom izlaganju smatra kao najpogodnija prvo izložena alternativa sa posebnom službom uređivanja šuma u šumskim gospodarstvima — taksacijom kao tehničkim dijelom operative — a dosadanji njezini projektantski poslovi da pređu u nadležnost za to određenih biroa ili servisa. VI. Negativne strane starog načina rada službe uređivanja šuma unutar privredne organizacije šumskog gospodarstva Preostaje naravno i po mnogim mišljenjima opravdana alternativa, da šumska gospodarstva treba da imaju svoj odjel za uređivanje šuma, koji je po svojoj organizacijskoj formi i sadržaju rada isti kao i u ranijim, administrativnim šumskim gospodarstvima ih sadanjim, još postojećim sekcijama. Ovakva mišljenja podržavaju stav da je sadržaj rada službe uređivanja šuma bio i ostao gospodarske osnove sa određivanjem sječivog etata i kontrolom izvršenih sječa. Međutim, šumsko gospodarstvo nije više administrativna ustanova, već privredna organizacija. Služba uređivanja šuma mora u novim uvjetima djelovati kao dio privredne organizacije i u tom smislu preorijentirati svoj sadržaj rada za izvršenje privrednog plana poduzeća. Samo projektiranje i kontrola realizacije tog projekta prestaje biti samo sebi svrha i predstavlja ostatak starog, administrativnog upravljanja u privredi, čime bi se odjel za uređivanje šuma izdvojio od ostalih sektora šumskog gospodarstva, koji djeluju po principu privrednog računa. On bi na taj način u izvjesnom vidu čak zadirao i u nadležnost šumarske inspekcije. Izradi gospodarskih osnova po službi uređivanja šuma unutar odjela za uređivanje šuma šumskog gospodarstva stoji i prigovor, koji ima i prilično poravdanje. Ako samo šumsko gospodarstvo po svojem vlastitom stručnom aparatu projektira gospodarsku osnovu i određuje svječivi etat, a kao privredna ogranizacija vrši i sječu ovog etata, o čemu ovise u krajnjoj liniji i prihodi samog šumskog gospodarstva, postoji bojazan od tendencije same privredne organizacije za neopravdanim povišenjem sječivog etata. Kako je i kontrola realizacije gospodarske osnove izvršenih sječa u ovom slučaju u nadležnosti vlastite službe uređivanja šuma, to postoji bojazan i za slabljenjem takve kontrole i na taj način stvaranje mogućnosti za prekoračenje sječivog etata. U slučaju kombinata — poljoprivredno-šumarskih gospodarstava ili šumskoindustrijskih kombinata (sa drv. industrijom) ova opasnost se još potencira, 330 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ako služba uređivanja šuma u kombinatu ima dosadanji sadržaj rada. U kombinatu sa poljoprivredom mogu se pojaviti tendence privredne organizacije da preko svoje službe uređivanja šuma planira neopravdana krčenja šuma i pretvaranje u drugu vrstu kulture, a u kombinatu sa drv. industrijom tendenca za nekontroliranom ili povećanom sječom za osiguranje alimentacije vlastitih pilanskih i finalnih pogona. Ovakvi subjektivni momenti same privredne organizacije teško se realiziraju kod prvo izložene alternative — da služba uređivanja šuma u šumskim gospodarstvima bude tehnički dio operative, a čisto projektantski poslovi u nadležnosti drugih, za to podređenih privrednih organizacija, biroa i servisa. Kod šumskih gospodarstava, koja su već dosada uključila službu uređivanja šuma u šumsko gospodarstvo kao odjel za uređivanje šuma, te zadržale stari sadržaj rada iz bivših sekcija za uređivanje šuma sa svog područja, došle su do izražaja negativne strane ovakve forme rada službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu, o čemu je naprijed već bilo govora u ovom izlaganju. Pored tih već iznesenih konstatacija, opažena je negativna pojava za prebacivanjem stručnog kadra za uređivanje šuma na druge dužnosti u operativu gospadarstva. Koliko to s jedne strane samo za sebe govori, da dosadanji način i sadržaj rada službe uređivanja šuma nije dovoljno operativan, da bi ga sama privredna organizacija po njegovoj važnosti pretpostavila drugim operativnim zadacima, toliko s druge strane ovakvo oduzimanje stručnog kadra iz službe uređivanja šuma onemogućuje svaki normalni rad i u dosadanjem obimu, a bez ikakve perspektive za njen daljniji razvitak, pogotovu ne u pravcu njene operativne funkcije. Ako se tome doda još i to, da u pojedinim šumskim gospodarstvima sadanji odjel za uređivanje šuma dobiva sve one razne poslove — za koje u šumskim gospodarstvima ne znaju kome da ih daju, a taksacija po njihovom shvaćanju kraj ostale operative ima najviše vremena (zaduženja kod inventure, sumiranje raznih izvještaja i planova šumarija i slično) onda takav odjel za uređivanje šuma nije imao rezona da uđe u sastav šumkog gospodarstva već bi za službu uređivanja šuma na tom području bilo daleko bolje, da je ostala sekcija za uređivanje šuma izvan šumskog gospo-, darstva. Onda joj nitko nije oduzimao njezino stručno osoblje i radila je samo svoj posao. Međutim organizacijska forma službe uređivanja šuma kod šumskih gospodarstva na izloženi način, odvajanja njene operativne funkcije od poslova projektiranja, sigurno bi potpuno eliminirala ovakve pojave. Tim više, što bi služba uređivanja šuma svojom operativnom funkcijom postala skoro najvažniji dio operative u šumskim gospodarstvima i nitko u privrednoj organizaciji ne bi mogao i smio potcijeniti ili smatrati ostalu operativu važnijom od nje. U daljnjoj razradi našeg komunalnog sistema, gdje čitav niz nadležnosti sa republike i kotara prelazi na komunu, bit će šume i vođenje šumarske politike najviša stvar odnosne komune za njezino ekonomsko i političko područje, naravno uz poštovanje interesa zajednice. Odobravanje gospodarske osnove za upravljanje i gospodarenje šuma vrše same komune, pa će u slučaju da osnovu projektira neovisna projektna organizacija, komuna imati daleko veću garanciju u objektivnost određivanja sječivog etata, nego ako to vrši sama privredna organizacija, kojoj o tome ovise prihodi. U krajnjoj liniji mogle bi se pojaviti još i zajedničke tendence komune i privredne organizacije pa 331 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 58 <-- 58 --> PDF |
je onda neovisno projektiranje gospodarske osnove od jedne i druge još jedini garant objektivnosti sastava gospodarske osnove, a posebno određivanje sječi vog etata u njoj. Još jedan momenat opravdava predloženo odvajanje projektantskih poslova iz operativne funkcije službe uređivanja šuma kod šumskih gospodarstava. U perspektivi možda bi moglo doći do predavanja izvjesnih kompleksa šuma u gravitacijskim područjima na upravljanje pojedinim tvornicama, poljoprivrednim dobrima i sličnim organizacijama. Ovakve organizacije teško bi u svom sastavu mogle organizirati svoju službu uređivanja šuma. Ako ne bi postojale posebne projektne organizacije iz djelatnosti uređivanja šuma (ili takvi posebni samostalni servisi u šumskim gospodarstvima) za ove organizacije praktično ne bi bilo mogućnosti za sastav i reviziju gospodarske osnove za njima pripojene šume. Takve organizacije nužno bi bile upućivane na traženje ovakvih usluga izvan svoje organizacije. Najviše što bi mogle imati u svom djelokrugu jest operativni dio službe uređivanja šuma za realizaciju gospodarske osnove i praćenje te realizacije, dok projektantski dio poslova službe uređivanja šuma takve organizacije ne bi imale interesa zbog malog obima posla, pomanjkanja odgovarajućeg instrumentarija i stručnih kadrova za takav posao. Kod ovakvog izlaganja o perspektivnoj ulozi i mjestu službe uređivanja šuma u šumskoj privredi, potrebno je i ovakve momente razmotriti, koji mogu nastupiti, te službu uređivanja šuma tako podesiti da može uspješno djelovati i u ovakvim slučajevima. VII. Zaključak Postoji naravno još varijanti za organizaciju službe uređivanja šuma i izvan šumskih gospodarstava. Kao što je ovdje razmotrena alternativa za uključivanje službe uređivanja šuma u šumska gospodarstva na ovaj ih onaj način potrebno je prije donošenja odluke razmotriti sve moguće varijante sa njihovim pozitivnim i negativnim stranama. Pored ovdje iznesenih općenitih razloga, pojedina šumska gospodarstva imadu i svoje specifičnosti u tom pogledu, naročito gdje u jednom kotaru postoji više šumskih gospodarstava. Na području kotareva Rijeka i Pula djeluje jedna sekcija za uređivanje šuma za 3 šumska gospodarstva, dok sama šumska gopodarstva osim referada za uređivanje šuma ne zahvaćaju dublje u ovu službu. Uključenje ovakvih sekcija u 3 šumska gospodarstva predstavlja specifičan problem za ovo područje, kao i za još nekoliko kotara u našoj republici. Podjelom službe uređivanja šuma na operativni dio u šumskim gospodarstvima i projektantski dio izvan šumskog gospodarstva lakše bi se riješili i ovakvi slučajevi. Iz prednjeg izlaganja konstatira se: 1. Služba uređivanja šuma potrebna je svakom šumskom gospodarstvu, 2. Službu uređivanja šuma treba preorijentirati na novi način rada u šumarskoj operativi i 3. Službu uređivanja šuma može se podij eliti na operativni dio u šumskom gospodarstvu, a poslove projektiranja odvojiti. Na kraju, treba čitav niz ovdje izloženih varijanata za uključivanje službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu shvatiti samo kao sugestiju za lakše i pravilnije rješenje pitanja daljeg rada i uloge uređivanja šuma, naro |