DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 42 <-- 42 --> PDF |
NALAZIŠTA PLANINSKOG JAVORA (ACER — HELDREICHII ORPH) NA SJEVEROISTOČNIM PADINAMA GOLIJE (SR Crna Gora) Ing. RADOSLAV CURIĆ — JOSIP VRLJIČAK, stud. šum. O planinskom javoru (Acer heldreichii Orph in Boiss), a posebno o njegovim nalazištima i rasprostranjenju kod nas napisani su u našoj stručnoj literaturi brojni prilozi. Posebno je detaljno proučavan i opisan areal planinskog javora kao endemne vrste Balkanskog poluostrva. U jednom ranije objavljenom prilogu (1) detaljnije su opisane granice areala prema podacima P. Fukarek a (2) i H. E m a (3) uz šematski prikaz areala ove vrste. Ovdje se ograničavamo na opis novih nalazišta na planini Goliji, koja se nalazi na graničnom dijelu areala prema sjeverozapadu. Podaci sakupljeni su prilikom izvođenja terenskih radova na uređenju šuma u gospodarskoj jedinici »Živa — Bundos«* (4). (Podatke o nalazištima pl. javora sakupio je student šumarstva Josip Vrljičak). Na osnovu tih podataka izrađena je šematska karta rasprostranjen ja ove vrste u navedenoj Gospod, jedinici (vidi sliku br. 1). Osnovni podaci o stanišnim uslovima područja Nalazišta planinskog javora ovdje su ograničena na relativno uzan pojas ispod glavnog masiva Golije na sjeveroistočnim padinama. U nižim položajima teren se nastavlja prema zaravni kod Brezne na kanjon rijeke Komamice. Ovo su izrazito kraški tereni sa tipičnim kraškim oblicima reljefa (škrape, vrtače, uvale i si.). To su gornjekredni rudistni krečnjaci (5) iz kojih je građen glavni masiv Golije, dok se formacije gornjeg i srednjeg trijasa pojavljuju oko sela Brezna izvan šumskog kompleksa. Od izrazitijih grebena i kota ističu se: Planinica (1639 m), Kunac (1720 m), greben Bundosa, Smrčeva glavica, Tomin Brijeg, Jablan Brdo, Šišiman itd. Prema orografskoj podjeli po Lukas u (6) masiv Golije pripada Crnogorskom visokom gorju. — Kao posljedica dosta jednolične geološke podloge gornjekrednih krečnjaka na ovom području zastupljen je kompleks zemljišta na krečnjaku (7 i 8). Na višim planinskim položajima zastupljene su prvenstveno rendzine sa pojavom različitih razvojnih faza, u zavisnosti od dubine profila i sadržaja gline. Mnogo veće površine zauzimaju rendizne i smeđa zemljišta koja alterniraju često na manjem prostoru. Obično strmije dijelove mikroreljefa zauzimaju rendizne dok se na zaravnjenim dijelovima i vrtačama nalaze smeđa, a negdje i imerizovana zemljišta. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— Klimatski, ovo područje ima obilježje umjereno kontinentalne klime koja je znatno uplivisana uticajem planinske klime. Iako ne postoje podaci meteoroloških stanica u neposrednoj blizini Golije za grubu predstavu klimatskih uslova mogu poslužiti podaci za Nikšić (638 m), Gacko (960 m) i Čemerno (1329 m). ledenice LGSCUDA : 0 STUPAMA PoaEDIWACHO °.5 10 1.5 ap ) l Km. Srednje godišnje temperature iznose za Nikšić 10,8° C, za Gacko 8,4° C i za Čemerno 5,3° C. U prosjeku, za sve tri stanice jesen je toplija od proljeća. Srednja temperatura u vegetacijskom periodu iznosi u Gacku 14,2° C i Čemernu 10,9° C. Po rasporedu i količini padavina ovo područje pripada nešto izmijenjenom sredo |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 44 <-- 44 --> PDF |
zemnom tipu sa godišnjim maksimumom padavina u oktobru (Čemerno 187 mm), i novembru (Gacko 205 mm. Nikšić 311 mm). Srednja godišnja količina padavina iznosi za Nikšić 2093 mm, za Gacko 1655 mm i za Čemerno 1514 mm. Od ukupne količine atmosferskih taloga u vegetacijskom periodu pada u Nikšiću 33,8%, Gacku 36,9% i Čemernu 45,2%. — Najveći dio sastojina gdje se pojavljuje planinski javor pripada zajednici bukve i jele na seriji krečnjačkih zemljišta (Abieto-fagetum illyricum) (9) koja je sastavljena iz većeg broja vrsta drveća, grmlja i prizemne flore. Ove su sastojine vrlo raznolikog sastava i strukture, što je u većoj mjeri uplivisano uticajem dosta ekstenzivnog gospodarenja. Manji dio površina u gornjem pojasu prema planinskim pašnjacima pripada zajednici sualpinske šume bukve — na seriji krečnjačkih zemljišta. (Fagetum subalpinum dinaricum), u kojoj pored bukve učestvuju i vrste javora (gorski i planinski javor), dok se u predjelu Planinice pojavljuje smrča u u vidu skoro čistih sastojina (odjel 37b i 38b). Nalazišta planinskog javora na potezu Sišman — Planinica Počev od Sišmana (kota 1508 m) planinski javor javlja se kao pojedinačna stabla u sastojim. Tako na pr. u odjelu 3a učestvuju javori sa omjerom smjese od svega 0,04, jela sa 0,40 i bukva sa 0,56. To su sastojine lošeg boniteta (Jela I V/V, bukva IV i javor V bonitet) sa velikim učešćem suhovrhih stabala bukve i javora. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Počev od Jablan Brda do Tomina brijega nalazi se veliko požarište, gdje se prema preostalim stablima vidi da je ovdje planinski javor bio šireg rasprostran jenja. SI. 3. Prorijeđene sast. bukve sa pojedinačnim javorom ispod vrha Šišmana. (Foto: J. Vrljičak). Neposredno pored kote Tomin brijeg nalazi se grupa obraslih stabala plan. javora. Tako na pr. na površini plohe od 0,4 ha u odjelu 18a bilo je 22 kom. stabala jele, 73 kom. bukve, 8 kom. planinskog javora, 8 kom. gorskog javora i jedna jasika. Idući od Tominog brijega sjevernije preko Lipovog dola, planinski javor se nalazi pojedinačno u sastojinama kao odrasla stabla. SI. 4. Degradirane sast. bukve i jele na S—I pdinama Golije. (Foto: J. Vrljičak). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Ovdje je plan. javor šireg rasprostaranjenja u pojasu širine preko 1,5 km, gdje dolazi zajednički sa gorskim javorom. Ovdje su stabla dobrih tehničkih svojstava, dok su idući prema rubu šume (odjel 21d — »Radovića Snježnica«) stabla slabog uzrasta. — Slijedeće nalazište gdje se stabla ove vrste nalaze u manjim grupama je Runjeva glavica (odjeli 231 26a), dok se idući dalje prema mjestu Pođi i zapadno od kote Bundos u sastojinama preovlađuje gorski javor. Idući od Bundosa preko Vranovine do iza Sljemena gdje, je u sastojinama jače zastupljena smrča, planinski javor se nalazi opet pojedinačno kao odrasla stabla. U predjelu ispod Sljemena (odjeli 35b, 37a, 38a) nalazi se planinski javor u grupama. Tako na pr. u odjelu 35b učešće vrsta javora iznosi 20 m3/ha od ukupno 407 m3/ha. Pored planinskog ovdje se nalazi i gorski javor sa učešćem oko 50% u odnosu na planinski javor. Slijedeće veće nalazište planinskog javora je Planinica (odjel 38c). gdje se ova vrsta nalazi u sastojini sa učešćem od 0,07%, jela sa 0,30%, bukva sa 0,63%. Ovdje se planinski javor nalazi do gornjeg ruba šume prema planinskim pašnjacima do nadmorske visine 1760 m i to kao zakržljala i slabo odrasla stabla. Učešće u drvnoj masi ovdje iznosi 13 m3/ha, od ukupne zalihe 183 m3/ha. Od Planinice prema sjeveru nije dalje praćeno rasprostiranje planinskog javora (radovi na uređivanju šuma nastavljaju se u 1964. god.) dok se idući prema jugu njegova nalazišta završavaju ispod kote Šišman. — Na koncu treba istaknuti da bi bilo potrebno prilikom provođenja sječa u ovoj gospodarskoj jedinici zaštititi odraslije primjerke planinskog javora radi stvaranja boljih uslova za prirodno podmla divan je, jer se u sastojinama vrlo rijetko nailazi na podmladäk ove vrste. LITERATURA 1) Ćurić R.: Nova nalazišta planinskog javora (A. heldreichii Orph) na planini Jahorini kod Sarajeva. Narodni šumar 9—10/1960 god. 2/ Fukarek P.: Podaci o raširenju planinskog javora (A. heldreichii Boiss) u BiH i susjednim krajevima. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu. Sv. I 1948 god. 3) Em H.: Nekoliko novih podataka o planinskom javoru (A. heldreichii Orph) u Makedoniji. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu. Sv. 1—2/1952 god. 4) Posebni uređajni elaborat za G. J. »Živa Bundos« (rukopis). 5) Mikinčić V.: Geološka karta FNR Jugoslavije. Beograd, 1953 god. 6) Lukas Đ.: Orografija BiH i sistematska razdioba ilirskog gorskog kraja na geolo škoj osnovi. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, XI, 1899 god. 7) Grupa autora: Pedološka karta Jugoslavije sa komentarom. Beograd, 1959 god. 8) Ćirić M.: Pedologija za šumare. Beograd, 1962 god. 9) Stefanović V.: Tipologija šuma. Sarajevo, 1963 god. Habitats of Sycamore Maple (Acer Heldreichii Orph.) on the north-eastern slopes of Mt. Golija (in the SR of Montenegro) SUMMARY There exist many contributors on the Sycamore Maple especially as regards its habitats and areas of distribution. On the basis of data collected during forest management on Mt. Golija the authors treated the habitats of Sycamore Maple stretching from the summit of Šišman to Planinica on a length of ca. 14 km., where this species occurs at altitudes between 1280 and 1760 m. The authors also prepared a diagrammatic map showing the habitats of Sycamore Maple on Mt. Golija, as well as a sketch representing the area of distribution of this tree species in Yugoslavia on the basis data from the technical literature. 320 |