DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tab. br. 5 Oblik krošnje, u °/o broja stabala Ploha dobar srednji loš a) pod sklopom la 23 28 49 2a 21 47 32 3a 25 61 14 4a 45 41 14 a 37 41 22 otvoru sklopa lb 54 32 14 2b 63 29 8 3b 49 42 9 4b 31 57 12 b 19 31 50 razvijao slobodnije. Predugo zasjenjivanje, makar i uz povremeno otvaranje sklopa, utjecao je da je mladik koncentrirao prirasni potencijal na osvajanje viših prostora sastojine (to je jedno od važnih bioloških svojstava agresivne bukve). Posljedica je da su se krošnje premalo ili loše razvijale, mnogo lošije nego i u mladiku pod trajnim sklopom nadstojnih krošanja. Dakle: da bi se krošnje dobro oblikovale, potrebno je da se mladi bukov naraštaj razvija što više u otvorima sklopa i da se pravodobno oslobađa od lošeg utjecaja nadstojnih susjeda. * 7. Oblik stabalnog vrha Pod pojmom »oblik vrha stabla« smatramo pojave pravilnosti odn. nepravilnosti stožastog građenja krošnje. Naime, kad okolina sprečava da stablo normalno prirašćuje u visinu, razviju se široki oblici najgornjeg dijela krošnje. Takva krošnja može razviti kišobranast oblik, čak i tanjurast, pa se ta pojava odrazuje i na kakvoći stabla. Budući da smo tu pojavu već ranije opazili, smatrali smo potrebnim da je istraživanjima, numeričkim podacima, dokažemo. Podaci sakupljeni mjerenjem na navedenim plohama potvrđuju rezultate opažanja (v. pril. tab. br. 6). Oblici vrhova stabla u mladićima pod sklopom mnogo su lošiji nego u mladićima uzraslim u otvorima sklopa. Razmjerno veoma velik je broj dobro oblikovanih vrhova stabala u slobodno razvijenim mladićima. Značajnija je i pojava da stabla bukovog mladika pod sklopom jelove sastojine razviju nešto bolju kakvoću vrha nego pod sklopom bukovih sastojina; razlog je toj pojavi vjerojatno što je horizontalna projekcija jeline krošnje manja nego bukove krošnje istog promjera. 8. Odnosi kakvoće stabala po biotskim slojevima Kad se njegovanje obavlja intenzivnije, nisu dovoljni prosjeci opće kakvoće stabla, već je potrebno da se izvrši dublja analiza. Takva analiza može pokazati u kojem životnom sloju ima više bolje oblikovanih stabala, pa se na te |